Unatoč koronakrizi, koja je u proljeće na dva mjeseca zatvorila gospodarstvo, cijene stanova u Hrvatskoj u drugom su tromjesečju, odnosno u travnju, svibnju i lipnju, porasle za 8,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju to podaci što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku.

U Zagrebu su cijene u odnosu na drugi kvartal prošle godine rasle 8,7 posto, na Jadranu za 5,9 posto, a u ostatku Hrvatske za 13,4 posto.

U posljednjih pet godina, nudi DZS i taj podatak, cijene stanova u Hrvatskoj u prosjeku su porasle za 30 posto, što se s plaćama nije dogodilo. Još je veći rast bio Zagrebu, čak 42 posto, dok je na Jadranu rast cijena stanova u pet godina 26,3 posto.

Dakle, ni potres koji je pogodio glavno tržište, Zagreb, niti zatvaranje gospodarstva, pa ni neizvjesnost oko stanja u gospodarstvu, nisu usporili rast cijena stanova u Hrvatskoj.

Zatvaranje gospodarstva

Boro Vujović, direktor i vlasnik agencije Opereta, kaže da je ipak prerano govoriti kako sadašnja kriza neće uopće imati utjecaj na prodaju i cijene nekretnina u Hrvatskoj, jer će se pravi učinci tek vidjeti.

– Što se tiče drugog tromjesečja, to je razdoblje u kojem su se realizirali poslovi za koje su predugovori potpisani još prije zatvaranja gospodarstva, među njima je bilo puno onih koji su se ticali projekta APN i subvencioniranja kredita.

Pravi utjecaj na stanje na tržištu nekretnina tek treba vidjeti, kaže Vujović.

Na pitanje osjeti li se onda taj utjecaj u prvim jesenskim mjesecima, odgovara niječno, te ističe da su prosječne cijene u ovoj godini otprilike na razini prosječnih cijena lani, a da su jedine razlike te što je nešto više stanova koji se kupuju na kredit, opet pod utjecajem programa APN-a, te da se manje kupuju stanovi za kratkoročni najam koje su građani pretvarali u apartmane zbog nekoliko posljednjih dobrih sezona kad je u pitanju turizam u Zagrebu.

Niže kamate

– Očito je u našem mentalitetu da je najsigurnije novac uložiti u stanove i to u Zagrebu, gdje dosta ljudi izvan Zagreba kupuje stan i kreditom i ušteđevinom. Uz to, trenutno su kamate na štednju niske i ljudi procjenjuju da im se više isplati kupiti stan.

Oni koji podižu kredit da bi to učinili opet imaju niže kamate nego ranijih godina, kaže Vujović.

Na primjedbu da je prilično nejasno kako ljudi uspijevaju kupovati stan na kredit, s obzirom na to da je u odnosu na 2015. godinu cijena u Hrvatskoj rasla 30 posto, a u Zagrebu čak 42 posto, što rast plaća nije mogao pratiti, Vujović odgovara da su trenutno cijene na razini onih iz 2008. godine, kad su plaće bile 30 posto manje, pa su ljudi svejedno kupovali stanove, i oni su u toj godini dosegnuli rekordne cijene.

Da je mjera subvencioniranja stambenih kredita imala utjecaj na cijene nekretnina, odnosno na njihov rast, nedavno su u svom istraživanju pod naslovom »Dome, slatki dome: Utjecaj subvencioniranja stambenih kredita na tržište nekretnina u Hrvatskoj« zaključili Davor Kunovac iz Hrvatske narodne banke i Ivana Žilić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Autori su iznijeli podatke za to da su se cijene stanova povećale u razdoblju oko uvođenja subvencije. S obzirom na to da postoje limiti u subvencioniranju pokazalo se i to da se za manje i starije stanove bilježi veći porast cijena koji koincidira s uvođenjem subvencije. Iako subvencije nisu zaslužne za cijeli porast cijena nekretnina u Hrvatskoj, bile su dodatni faktor u trendu njihova rasta.