Robert Blažinović na čelo uprave nacionalnog putničkog brodara Jadrolinije imenovan je u veljači prošle godine, kada je smijenjena bivša uprava koju je vodio David Sopta, odlukom Vlade i premijera Andreja Plenkovića, do koje je došlo nakon objave izvješća Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu o tragičnoj nesreći na trajektu »Lastovo« u kojoj su poginula tri pomorca, a četvrti je bio ozlijeđen.

U istragama su utvrđeni ozbiljni propusti u sustavu upravljanja sigurnošću u Jadroliniji, kao i njegovoj provedbi, bivšoj upravi u javnosti se osim ove tragedije zamjerala i obnova flote rabljenim brodovima pa Blažinovića pitamo što se promijenilo u godinu i četiri mjeseca, otkad je na mjestu predsjednika uprave Jadrolinije.

Načini financiranja

– Najvažnija je promjena smjera budućeg razvoja kompanije, a u tom kontekstu sam zadovoljan oko situacije u tvrtki, odnosno gdje će ona biti u budućnosti. Ova uprava koju imam čast voditi pokrenula je niz procesa koji će s vremenom postati vidljivi prema vani.

Jedan od glavnih fokusa je sigurnost, želimo da između imena Jadrolinija i sigurnosti stoji znak jednakosti, tako da je sigurnost posade i putnika prvi prioritet.

Drugo, pokrenuli smo procese obnove flote, što je vrlo bitan segment. Posebno se u sadašnjim geopolitičkim okolnostima pokazuje da su fosilna goriva jedan od bitnih distruktora u pomorskim kompanijama te da su odluke uprave o alternativnim pogonima i gorivima bile itekako dobre i opravdane.

Razvoja tvrtke neće biti bez novih brodova, kao ni bez kvalitetno obučenih i adekvatno plaćenih ljudi na njima. Krenimo od brodova, možete li biti konkretniji po pitanju obnove flote, kakvi brodovi će se nabaviti, koliko njih, koji tip broda i s kojim pogonom?

– Nabava broda, dizajn i gradnja je, znate i sami, zahtjevan proces. Mi smo praktički zadnjih godinu dana potrošili na izradi projektne dokumentacije, po modelu u kojemu smo mi vlasnik te projektne dokumentacije.

Sad krećemo dalje te očekujem da ćemo do kraja ove godine raspisati natječaje za gradnju četiriju trajekata. To je za početak ciklusa obnove trajektne flote, iako bi, da se tako izrazim, prvi vjesnik proljeća kad je riječ o obnovi flote, trebao biti projekt klasičnog broda »nove Postire«, za koji očekujemo da ćemo najkasnije koncem kolovoza potpisati ugovor o gradnji.

Ono što mogu reći je da će taj brod najvjerojatnije graditi hrvatska brodogradilišta. To je prvi konkretan korak. Taj brod će imati dizelsku propulziju, a bit će spreman za ugradnju baterije.

Kako ćete financirati gradnju »Postire« i četiri nova trajekta?

– S obzirom da je to vrlo visoka razina angažiranih financijskih sredstava za gradnju brodova, i priprema je malo duža. U ovom trenutku ne bih htio iznositi konkretne brojke, ali izvori će biti vlastita sredstva, kreditna zaduženja, razvojne institucije i europski fondovi.

Postoji mogućnost da se i brodovi na zeleni metanol sufinanciraju europskim sredstvima.

Mjere racionalizacije

Raspolaže li Jadrolinija vlastitim sredstvima, s obzirom na to da je u prošloj godini društvo ostvarilo gubitak od 8,7 milijuna eura? Kakav financijski rezultat očekujete ove godine i kako ćete pokriti gubitak iz prošle? Hoćete li povećavati cijene?

– Gubitak treba gledati u široj slici. Trebate znati da smo prošle godine u remontnom ciklusu potrošili znatno više sredstava nego što smo planirali.

Je li to posljedica nesreće na brodu »Lastovo«?

– Kako sam već rekao, sigurnost posada i putnika nam je na prvom mjestu i u tom smislu smo po brodovima, kako su prolazili kroz remont, pojačali održavanje i na nekima mijenjali i stvari koje još možda nisu bile za zamjenu prema rasporedu, ali smo ih zbog sigurnosnih razloga ipak mijenjali.

Gubitak je, dakle, zajedno s ulaganjima u projektnu dokumentaciju i drugo, bio ciljan i realan.

Što se tiče ove godine, proveli smo interne mjere racionalizacije i povećanja održivosti poslovanja, pri čemu se vide već prvi efekti u ovoj godini. Osim što nam je fizički rastao obujam prometa, putnika za jedan posto, a vozila za 3,5 posto.

Pred nama je najvažniji dio godine, kada Jadrolinija ostvaruje najveći dio svojih prihoda, ali efekti mjera se vide. Da se izrazim narodski, svaki euro se prevrne preko ruke dva puta prije nego se potroši. Očekujemo da ćemo u ovoj godini ostvariti pozitivan financijski rezultat.

A što je s cijenama, to je ono što putnike možda i najviše zanima?

– Radit ćemo sve da do povećanja cijena ne dođe. Otkad smo stupili na dužnost, za mandata ove uprave cijena na državnim linijama nije rasla, a radit ćemo na tome da tako i ostane.

Mi održavamo linije uglavnom u javnoj usluzi, pa postoji i određena zakonska procedura i moraju biti ispunjeni određeni uvjeti ili izvanredni događaji da bismo od regulatora mogli zatražiti povećanje cijena.

Je li rat u Perzijskom zaljevu i posljedično povećanje cijena goriva takav izvandredni događaj, zbog kojeg biste mogli tražiti povećanje cijena, budući da je pred vama razdoblje najveće potrošnje goriva, u turističkoj sezoni?

– Podijelili smo trenutnu situaciju na kratkoročne i strateške, dugoročne odluke. Dugoročno, idemo k alternativnim gorivima i smanjenju ovisnosti o fosilnim, a kratkoročno radimo to da optimiziramo broj polazaka, primjerice na liniji prema Italiji, gdje smo smanjili broj polazaka do onog dijela sezone kada očekujemo buking punim kapacitetom.

Bitna je maksimalna racionalizacija i optimizacija poslovanja u ovim kratkoročnim događajima, jer ne možemo sutra kupiti novi brod na alternativni pogon. Htio bih naglasiti da pritom postojanost lokalnih linija koje održavamo neće biti ugrožena.

U tom smislu već smo potpisali i novi dvogodišnji ugovor s dobavljačem goriva, tako da smo osigurali dovoljne količine goriva i ponavljam, radit ćemo apsolutno sve da ne dođe do povećanja cijena. U skladu s politikom Vlade držimo se tih okvira.

Proces digitalizacije

Kako se na poslovanje odražava uvođenje novina digitalne prodaje karata, rezervacija na linijama gdje je to moguće i slično? Jesu li dale rezultate i smanjile troškove, olakšavajući putnicima kupovinu ili se prodaja karata i dalje uglavnom odvija na prodajnim mjestima?

– Potrebno je određeno vrijeme da se korisnici naviknu na novine. Treba tu uzeti u obzir i strukturu korisnika, od kojih nisu svi vični digitalnim tehnologijama.

S obzirom na politiku Vlade o povezivanju otoka, moramo imati empatije i prema takvima, posebno korisnicima starije životne dobi, kakvih na otocima ima dosta.

Što se digitalizacije tiče, u kompaniji smo je usmjerili u dva pravca. Jedan je interni, unutar društva, a drugi je prema vani, prema kupcima. Interna digitalizacija usmjerena je k boljoj i bržoj komunikaciji, a prije svega racionalizaciji poslovanja i smanjenju troškova.

Tako primjerice uvodimo sustav u kojemu ćemo na jednom mjestu i odmah imati informacije za svaki brod, kad je koji dio promijenjen, što će trebati mijenjati i tako dalje, kako bi u realnom vremenu imali potrebne podatke.

Na temelju tih podataka imat ćemo bolji pregled, primjerice, što nam je i kada potrebno od rezervnih dijelova, u smislu da se smanji prostor za ljudsku grešku. Pojednostavljeno, između ostalog, da se ne događa da nekih dijelova i opreme imamo nepotrebno viška, a neki nam nedostaju.

Nadležni inspektor broda će znati što je mijenjano, koliko taj dio treba trajati, a ako se nešto dogodi prije, možemo postaviti pitanje zašto nije trajao koliko je bilo predviđeno.

U dijelu koji se odnosi na putnike, postupno krećemo s racionalizacijom i optimizacijom dijela prodajnih mjesta, tamo gdje vidimo da online prodaja može zamijeniti prodajno mjesto.

Uveli smo i UI »chatbot«, našeg virtualnog Barbu, koji putnicima daje konkretne informacije u realnom vremenu. Na međunarodnim linijama uvodimo informiranje turista na brodovima o događanjima i ponudi destinacije u na koju brod ide.

Briga o ljudima

Što je s posadama? U prošlosti je bilo dosta napetosti između bivše uprave i sindikata koji su s pravom tražili veća materijalna prava. Je li taj problem riješen s potpisivanjem zadnjeg kolektivnog ugovora?

– To je možda više pitanje za radnike i sindikate, ali prema porukama koje ja dobivam od predstavnika radnika, oni su zadovoljni. To se vidi i kroz financijska izvješća, gdje su materijalna prava radnika povećana i da ona predstavljaju značajne rashode društva.

No nama kao upravi je jasno da su radnici najveća vrijednost kompanije i nitko ne bi bio sretniji da radnici Jadrolinije imaju što veće plaće. Moramo ipak biti realni i odgovorni, ali sustav želimo dovesti na maksimalno produktivnu razinu.

U tom smislu sa sindikatima razgovaramo i o promjenama organizacije rada koja će biti više usmjerena na pomorstvo, pri čemu nećemo zanemariti ni drugu stranu zaposlenika na kopnu.

Puno ste govorili o sigurnosti. Je li i na koji način pogibija trojice pomoraca izmijenila sustav upravljanja sigurnošću Jadrolinije i njegovu provedbu na brodovima? Provodi li se on sada na način da se slične nesreće ubuduće izbjegnu, da se posada uopće ne dovede u situaciju da može stradati, već da se za popravke opreme zove serviser, a brod isključi s linije za to vrijeme?

– Kao čovjeku mi je izuzetno žao što se takva tragedija dogodila i još jednom izražavam sućut obitelji. Ljudski životi se ne mogu vratiti, a prioritet nam je da se sve činjenice utvrde i da u budućnosti ne bude različitih istina o uzrocima nesreće.

Sigurnost nema alternative i u tom smislu smo mijenjali i mijenjat ćemo sve što smatramo potrebnim da sigurnost bude na najvišoj razini. Apsolutna sigurnost ne postoji, no ona je proces i naša svakodnevica, naš strateški prioritet.

Postoji sustav i postoje izvanredne situacije. Naš je cilj da sustav bude tako uspostavljen da imamo čim manje izvanrednih situacija i na tome radimo svaki dan.

Nove trajekte pogonit će metanol

O kakvim je trajektima riječ, za koje će se raspisati natječaji?

– To će biti trajekti otprilike naših standardnih dimenzija i kapaciteta, prilagođeni našim lukama i potrebama, dakle oko sto do sto i pet metara duljine, s kapacitetom prijevoza do 150 automobila.

Bitno je naglasiti da će biti pogonjeni zelenim metanolom, u ovom prvom valu neće biti električnih. Tražimo i alternativne izvore financiranja, odnosno sufinanciranje za tri električna broda koje također namjeravamo graditi.

To bi bili brodovi koje se ranije najavljivalo, za pokrivanje promjerice šibenskog i cresko-lošinjskog akvatorija?

– Tako je. Financirali bi se kombinacijom vlastitih sredstava i sredstava iz fondova EU-a, s time što bi bili na potpuno električni pogon.