ZAGREB – Europska unija jučer je formalno potvrdila četvrti paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, koji uključuje zabranu investicija u ruski energetski sektor, izvoz luksuzne robe i zabranu uvoza proizvoda od čelika iz Rusije.

Sankcije uključuju i zamrzavanje imovine još nekoliko ruskih oligarha, među kojima je i vlasnik engleskog nogometnog kluba Chelsea Roman Abramovič.

– Kako se nastavlja Putinov rat protiv ukrajinskog naroda, raste i naša odlučnost da podržimo Ukrajinu i osakatimo financiranje ratnog stroja Kremlja. Ovaj četvrti paket sankcija još je jedan veliki udar na ekonomsku i logističku bazu na koju se Rusija oslanja za invaziju na Ukrajinu. Cilj sankcija je da predsjednik Putin zaustavi ovaj neljudski i besmisleni rat, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Oprema i tehnologijia

Sankcije uključuju zabranu svih transakcija s određenim državnim poduzećima, zabranu pružanja bilo kakvih usluga agencija za kreditni rejting za bilo koju osobu iz Rusije ili pravni subjekt, proširenje popisa osoba povezanih s ruskom obrambenom i industrijskom bazom, kojima se uvode jača izvozna ograničenja u pogledu proizvoda dvojne namjene, zabranu novih ulaganja u ruski energetski sektor, uvođenje sveobuhvatnih ograničenja izvoza opreme, tehnologije i usluga za energetsku industriju, daljnja ograničenja u trgovini željezom i čelikom, kao i luksuznom robom.

Osim toga, sankcije se uvode protiv ključnih oligarha, lobista i propagandista koji promoviraju narativ Kremlja o situaciji u Ukrajini, kao i ključne tvrtke u sektorima zrakoplovstva, vojske i dvostruke namjene, brodogradnje i strojogradnje.

Tri tjedna nakon uvođenja žestokih zapadnih sankcija Rusija je doživjela težak financijski i gospodarski šok. Zbog agresije na Ukrajinu, Rusija bi u roku od mjesec dana mogla bankrotirati. Njezino izopćenje iz svjetskog platnog sustava te prekid trgovine sa Zapadom izazvat će duboku recesiju koja bi rusko gospodarstvo i životni standard građana mogla baciti dva desetljeća unatrag, procjenjuju zapadni mediji, financijske institucije i ekonomisti.

Valutni kaos

Ako Rusija u sljedećih 30 dana ne isplati ratu dugova zapadnim kreditorima, koja joj danas dospijeva u iznosu od 117 milijuna dolara, to će značiti da više ne može podmirivati svoje financijske obveze prema inozemstvu, pišu zapadni mediji. To će faktično značiti bankrot države – nakon što su Sjedinjene Države i Europska unija zamrznule goleme devizne rezerve ruske centralne banke u inozemstvu, a najvećim poslovnim bankama poput Sberbanka i VTB-a onemogućile financijske transakcije kroz međunarodnu platformu SWIFT.

Službena Moskva tvrdi da će to biti »nametnuti bankrot«, jer Rusija ima dovoljno dolara za otplatu dugova koji razmjerno nisu veliki, ali je problem u tome što su SAD i EU, kaže, blokirali dolarske kanale kojima bi ih mogla vraćati. Zapad je blokirao 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi, što je gotovo polovina ukupnih deviznih rezervi Rusije.

Iz ruske vlade tvrde da će dugove pokušati vraćati u rubljima ili kineskim juanima, ali zapadni analitičari smatraju da kreditori te valute neće prihvatiti.

Rubalj se u mjesec dana strmoglavio za 40 posto, a najpoznatije kreditne agencije u svijetu srozale su kreditni rejting Rusije na najniže razine »smeća«. Agencija Fitch procjenjuje da je ruski bankrot, odnosno nemogućnost otplate dugova, »na pomolu«.

– Međunarodni monetarni fond na mogućnost bankrota Rusije više ne gleda kao na nevjerojatan događaj, smatra i Kristalina Georgieva, izvršna direktorica MMF-a. Bankrot znači da je zapadnim bankama ugroženo oko 120 milijardi dolara koje su stavile na raspolaganje Rusiji. Georgieva kaže kako je to značajan novac, ali da za svjetski financijski sustav to nije »sistemski relevantno«, pa »zasad« nije vjerojatna šira financijska kriza. MMF procjenjuje da će se rast svjetskog gospodarstva ove godine nastaviti, iako još sporijim tempom, dok će Rusiju zahvatiti »oštra recesija«.

Gospodarski šok

Gospodarski šok Rusija je doživjela i zato što se sankcijama pridružilo više od 300 najistaknutijih globalnih kompanija. Pod pritiskom zakona svojih država, ili zbog solidarnosti sa žrtvom agresije, poslovanje u Rusiji obustavile su globalne banke poput Goldman Sachsa, najveće konzultantske firme, kartične kuće Visa, Mastercard, American Express te platforma Pay-Pal. Za Ruse, koji više ne smiju podizati devize u bankama i iznositi ih iz zemlje, to je dodatna neprilika jer mnoge njihove kartice više ne funkcioniraju ni za plaćanje u rubljima.

Prodaju u Rusiji prekinule su glasovite kompanije Coca-Cola, PepsiCo, Levi Strauss i Starbucks. McDonald’s je »privremeno« obustavio rad 850 svojih restorana u zemlji, otvorenih nakon raspada Sovjetskog Saveza. Njemu su se na svoj način pridružili Apple, Microsoft, IKEA, IBM, Porsche i brojni ostali. Dodatni udarac ruskom gospodarstvu, jako ovisnom o energentima, jest povlačenje triju zapadnih naftnih divova – Shella, British Petroleuma i Exxona.

Zapadne kazne Rusiji mogle bi poništiti 30 godina napora koje je ta zemlja uložila u prelazak na tržišno gospodarstvo i podizanje životnog standarda stanovništva, prema procjeni CNBC-a. Rusiji će trebati oko pet godina da bi se oporavila od posljedica sankcija, a one bi mogle trajati najmanje tri godine, prema mišljenju trojice ekonomista s kojima je razgovarala ta američka televizija. Međutim, ekonomisti priznaju da se sve posljedice sankcija po Rusiju i svijet ne mogu predvidjeti, jer nikada nisu bile primijenjene u tako velikim razmjerima.

Ugrožen napredak

Rusija je od početka ovog stoljeća, otkako je za njezinim kormilom Vladimir Putin, osjetno podigla životni standard ljudi i smanjila siromaštvo. Prema podacima Svjetske banke, udio Rusa koji je živio od samo 5,5 dolara dnevno smanjio se od 2000. do 2018. godine s 38 na samo 3 posto. Sav taj napredak sada je ugrožen.

Kao odgovor na zapadne kazne Rusija uvodi protumjere, pa je zabranila izvoz oko 200 industrijskih proizvoda. Vlada u Moskvi objavila je da razmatra mogućnost nacionalizacije svih poduzeća i vlasničkih udjela koje su zapadni investitori u posljednja tri tjedna napustili. Razmatra i ukidanje intelektualnih prava tih kompanija kako bi mogla njihovu tehnologiju iskoristiti u vlastitom aranžmanu. Prema izvješćima, za preuzimanje napuštenih zapadnih poduzeća u Rusiji zainteresirale su se i kineske kompanije.