Industrija i obrazovanje u raskoraku

Brodogradnja treba 1.300 radnika, a u riječkoj školi tek 13 učenika

Orjana Antešić

Foto Reuters

Foto Reuters

Obrazovni sustav ne proizvodi kadrove specifičnih proizvodnih zanimanja i struke za brodogradnju



RIJEKA Koliko je nedostatak kvalificiranih brodomontera, zavarivača i cjevara postao gorući problem domaće brodogradnje, koja pokazuje nekakve znakove oporavka, ukazuju procjene iz vrha Uljanik grupe da će im u naredne dvije godine, za realizaciju njihovog proizvodnog programa vrijednog oko milijardu dolara, trebati između 1.200 i 1.300 takvih radnika



TURKALJ: Inženjeri nisu gotov kadar


Dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Goran Turkalj kaže da se nikako ne može složiti s izjavom člana Uprave Uljanik grupe Marinkom Brgićem o tome da iz naših škola, pa i fakulteta ne stiže kvalitetan kadar.





U Uljanik grupi rješenje vide u dozvoljenom uvozu radne snage i povećanju kvote za uvoz tih radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a. No, veliko je pitanje hoće li ta njihova incijativa prema resornom Ministarstvu rada i Vladi polučiti uspjeh s obzirom na načelni stav vladajuće garniture o tome da nema povećanja tih kvota dok je ovakvo stanje sa nezaposlenošću u zemlji te dok se nudi mogućnost da se prekvalifikacijama dođe do domaće radne snage. Komentirajući struktura nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje jedan naš sugovornik iz brodograđevne branše kaže kako od dvije tisuće nezaposlenih iz metalske struke, njih možda pedesetak udovoljava kriterijima rada i zavarivanja u brodogradilištu. Takva su, tvrde brodograditelji, njihova iskustva.


Iz Mrsićevog su resora jučer samo neodređeno poručili kako će razmotriti zahtjev kada ga i službeno dobiju te o tome donijeti odluku. Svake godine, otprilike u ovo vrijeme, prikupljaju se zahtjevi poslodavaca, a prošle je godine, prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva rada, odobreno tek oko 200 dozvola za strance izvan EU-a. Priliku za razgovor na tu temu »uljanikovci« i resorni ministar, prema nekim najavama, imat će idući tjedan.


Sigurno je da će tim svojim zahtjevom morati izaći iz sjene koju je prije dvije godine na takve i slične incijative bacio radikalan istup vlasnika Brodosplita koji je od Ministarstva rada zatražio – ni više, ni manje – nego 4.500 radnih dozvola za strance, što je ministar Mrsić glatko odbio.


Ulaskom Hrvatske u EU otvorio se slobodni protok radne snage iz većine zemalja-članica što otvara prostor da se deficitarna brodograšđevna zanimanja privuku i iz zemalja kao što je, primjerice, Rumunjska ili Poljska. No, činjenica je da je domaćim brodogradilištima daleko zanimljivije tržište susjedne Bosne i Hercegovine koje je uvijek bilo izdašno izvorište radne snage.


Neosporno je da deficitarna zanimanja u brodogradnji, pogotovo ako se nastavi ovakav trend s ugovaranjem poslova, treba strukturno i cjelovito rješavati, počev od promjena u sustavu obrazovanja. Kako ističe ravnatelj Strojarsko brodograđevne škole za industrijska i obrtnička zanimanja u Rijeci Davor Milošević, obrazovni sustav ne proizvodi kadrove specifičnih proizvodnih zanimanja i struke za brodogradnju. Jedini program koji je ova škola uspjela zadržati smjer je brodskog mehaničara, a i taj danas pohađa tek 13 učenika.