Točno 1.682.293 građana, vlasnika računa u bankama, krajem prošle godine je na svom računu pojedinačno držalo od nula do 5.000 eura depozita.

Riječ je o gotovo polovini svih štediša (ukupno ih je 3,42 milijuna), koji međutim ukupno drže niti 1 posto ukupnih depozita (tek 0,92 posto).

Kumulativno, naime, imaju nešto više od 350 milijuna eura depozita, dok je ukupan iznos depozita građana krajem prošle godine iznosio 38,1 milijardu eura.

Podaci su to koje je na svom webu objavio HNB, i to u tablici »Razdioba novčanih sredstava građana na dan 31. prosinca 2024.«, koju je objavio u sklopu šire teme o nejednakosti raspodjele novčanih depozita, za koju je, analizom po decilima zaključio da se lani čak i smanjila.

Bogati bogatiji

U ovoj pak tablici o razdiobi novčanih sredstava građana HNB prati broj štediša, građana, što obuhvaća fizičke osobe i obrtnike, raspoređene po skupinama ovisno o visini štednje.

Štediše sa saldom od nula do 5.000 eura čine dakle skupinu s najmanjim pojedinačnim iznosima štednje. I njih je najviše, skoro pola.

U najvišoj, »najbogatijoj« skupini su pak depozitari čije stanje na računu premašuje milijun eura, a tu je HNB izbrojio tek 923 osobe, koje dakle čine tek 0,03 posto svih imatelja računa, ali njihovi depoziti čine 6,22 posto svih depozita.

U tri pak najviše skupine su vlasnici računa s najvećim iznosima depozita, pri čemu je onih koji pojedinačno drže od 100 do 500 tisuća eura nešto više od 60 tisuća ili 1,76 posto od ukupnog broja depozitara, a zajedno drže oko 10,4 milijardi eura depozita.

To znači da na njih otpada nešto više od 27 posto ukupnih depozita. Vlasnika računa sa stanjem pak od 500 tisuća do milijun eura bilo je tek 2.312, dakle samo 0,07 posto, a drže nešto više od 4 posto ukupne štednje, dok je već spomenutih »milijunaša«, onih u najvišem razredu, koji po računu imaju više od milijun eura, tek 0,03 posto, a zajedno drže 6,22 posto ukupnih depozita.

To znači da je u tri »najbogatija« razreda, sa štednjom iznad 100 tisuća eura, ukupno više od 63 tisuća štedišta ili manje od 2 posto od ukupnog broja svih imatelja računa, a drže nešto manje od 38 posto ukupne štednje građana (fizičke osobe i obrtnici).

Potpuni podaci su u HNB-ovoj tablici, koju je HNB dakle objavio u sklopu analize izvršene dodatnim »snimanjem« po decilima, temeljem čega su stručnjaci HNB-a zaključili da se nejednakost raspodjele novčanih sredstava hrvatskih građana u prošloj godini još i nastavila smanjivati. Dakle, ranije je, prema njihovoj procjeni, bila i veća.

– Tijekom godine porastao je broj građana s pozitivnim stanjem depozita u kreditnim institucijama (bankama i stambenim štedionicama), kao i ukupni iznosi depozita u svih deset decilnih razreda distribucije.

Decilni razredi rezultat su razvrstavanja ukupne populacije na desetine, odnosno na skupine od kojih svaka sadrži 10 posto građana koji imaju depozite.

Prvi decilni razred uključuje 10 posto građana s najmanjim iznosom depozita, a deseti decilni razred 10 posto onih s najvećim iznosom depozita.

Zbog niskih početnih iznosa, relativno se najviše povećao iznos depozita iz srednjeg i donjeg dijela distribucije (do 7 decilnog razreda), dok su u apsolutnim iznosima najviše porasli depoziti u gornjem dijelu distribucije (iznad 8 decilnog razreda).

Istovremeno se nastavio povećavati udjel depozita građana iz srednjeg i gornjeg dijela razdiobe (najviše između 7. i 9. decilnog razreda), dok se udio onih s vrha razdiobe (osobito u gornjoj polovini desetog decilnog razreda) dodatno smanjio, tumači HNB.

Više u plusu

Kažu da je tijekom prošle godine porastao broj građana s pozitivnim stanjem depozita u bankama i stambenim štedionicama. Na kraju 2024. broj građana s pozitivnim stanjem na računu dosegnuo je spomenutih 3,42 milijuna, što je porast za nešto više od 68 tisuća u odnosu na godinu ranije.

– Taj porast broja građana s računima odražava neto priljev od 32 tisuće građana s novootvorenim računima te neto priljev od 35 tisuća građana koji prethodno nisu imali sredstava na računu ili su na svim računima koristili prekoračenja.

Ukupan iznos depozita je porastao s 36,45 milijardi eura krajem 2023. na 38,12 milijardi eura na kraju 2024., odnosno za 1,67 milijardi eura (4,6 posto).

Pritom su se nastavili povećavati iznosi novčanih sredstava u svim dijelovima raspodjele. Relativno su najviše porasla novčana sredstva građana s depozitima u nižim decilnim razredima, pa su ukupna sredstva u prvih sedam decilnih razreda ukupno porasla za 12,9 posto.

S druge strane, sredstva na računima građana u gornja tri decilna razreda porasla su za 4,1 posto, i to uglavnom kao odraz relativno niske stope rasta depozita građana iz najvišeg decilnog razreda, navodi HNB, no primjećuje da su, kao i prethodne godine, apsolutno snažnije porasla sredstva onih u gornjem dijelu distribucije.

– Tako su novčana sredstva u najvišem decilnom (desetom) razredu distribucije porasla za 742 milijuna eura, u devetom razredu oko 428 milijuna eura, u osmom razredu oko 250 milijuna eura, dok se taj porast postupno smanjuje u niže pozicioniranim razredima distribucije, navodi HNB.

Drugim riječima, oni koji su imali najviše – sada imaju još više. Porasli su međutim ukupni iznosi depozita u svih deset decilnih razreda distribucije, ističe HNB.