ZAGREB Zahvaljujući rastu izvoza, potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo ojačalo je u drugom tromjesečju 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je znatno brži rast nego u prethodnom kvartalu i iznad svih očekivanja, pa su analitičari povećali procjene rasta u cijeloj ovoj godini.

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) hrvatski je BDP u drugom tromjesečju realno veći za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izjavio je u petak ravnatelj DZS-a Marko Krištof napominjući kako je moguće da taj znatni rast utječe i na procjene BDP-a za cijelu godinu.

To je znatno bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 0,6 do 1 posto.

To je treće tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 0,5 posto na godišnjoj razini, što je označilo njegov izlazak iz šestogodišnje recesije.

Krištof: Dobro drugo tromjesečje može promijeniti procjene za cijelu godinu

“Iako se DZS ne bavi procjenama već samo obračunavamo ono što se desilo, činjenica je da je prvo tromjesečje bilo 0,5 posto veće u odnosu na lani, a sada je rast znatno veći, tako da je moguće da će se mijenjati i procjene drugih kuća vezano za BDP-a na godišnjoj razini”, kazao je Krištof na konferenciji za novinare u DZS-u.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP u drugom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 0,7 posto, dok je u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine skočio 1,4 posto.

U drugom tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje bruto dodana vrijednost (BDV) je porasla za 1,3 posto.

Krištof je izvijestio kako je među djelatnostima najveći doprinos rastu u drugom tromjesečju ove godine došao od djelatnosti trgovine, dok je najveći doprinos smanjenju došao iz djelatnosti poljoprivrede.

Trgovina je, istaknuo je, zajedno s prijevozom i ugostiteljstvom rasla 4,4 posto, industrija za 2 posto, pri čemu je prerađivačka industrija porasla za 2,9 posto.

S druge strane poljoprivreda je u minusu 3 posto i to, naglašava Krištof, prvenstveno zbog dugotrajne suše.

Po njegovim riječima, oporavlja se i graditeljstvo koje je u minusu tek 0,1 posto.

Rast za po 0,9 posto u drugom kvartalu ove godine zabilježen je kod financijskih usluga i osiguranja te stručnih, znanstvenih i pomoćnih djelatnosti, dok su djelatnosti javne uprave, zdravstvenog osiguranja i obrazovanja na jednakoj razini kao u drugom tromjesečju prošle godine. Pad je pak zabilježen u poslovanju nekretninama (za 0,1 posto) te ostalim uslužnim djelatnostima (za 0,8 posto).

Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a dolazi od porasta konačne potrošnje kućanstava za 0,6 posto te rasta izvoza roba i usluga za 10,2 posto.

“Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Taj rast nije značajan, ali radi se o velikoj komponenti pa i mali rast utječe na značajno povećanje domaće potražnje”, rekao je Krištof.

Ističe i pozitivan i doprinos neto inozemne potražnje, što je po njemu posljedica poboljšanog rezultata turističkog sektora.

Po podacima DZS-a, izvoz roba i usluga u drugom kvartalu ove godine je povećan za 10,2 posto, dok je uvoz roba i usluga rastao sporije, za 6,9 posto.

Pozitivne su i bruto investicije u fiksni kapital s porastom za 0,8 posto, a što je, napominje Krištof, značajan indikator ukupne promjene trenda.

Usporedba s 28 zemalja članica EU, rađena po ekonometrijskoj procjeni, pokazuje da prosječan rast članica EU na godišnjoj razini, sezonski prilagođen, iznosi 1,6 posto, a za Hrvatsku, također sezonski prilagođen, 1,4 posto.

“Hrvatska je negdje na sredini te tablice, s jednakom stopom rasta kao Grčka, nešto sporije od Portugala. Jedino je Finska, zbog propasti Nokie, u drugom tromjesečju ove godine zabilježila negativne stope rasta. Ako međutim pogledamo stope rasta u odnosu na prethodno tromjesečje, Hrvatska raste brže nego što je prosjek Europske unije u kojoj je rast u drugom kvartalu iznosio 0,4 posto. Pri toj usporedbi, rastemo jednako brzo kao Velika Britanija”, naveo je Krištof.

Milošević (HDZ): “Prekasno i premao”

Saborski zastupnik i koordinator ekonomskih odbora HDZ-a Domagoj Ivan Milošević u petak je ocijenio rast BDP-a u drugom tromjesečju za 1,2 posto ”prekasnim i premalim”, istaknuvši kako takav gospodarski rast građani neće osjetiti.

“Prekasno i premalo. Ovim tempom bi nas ova Vlada u 2008. vratila oko 2045. godine, a za to hrvatski građani nemaju strpljenja niti svi zajedno imamo vremena. Na žalost, taj gospodarski rast hrvatski građani neće osjetiti”, poručio je Milošević u Središnjici HDZ-a komentirajući nove podatke Državnog zavoda za statistiku.

Milošević je naglasio da Hrvatska tim tempom sve više zaostaje za europskim državama, a posebno za posttranzicijskim zemljama koje bilježe višestruko veći gospodarski rast, zapošljavanje i investicije. “Pogleda li se velika većina ekonomskih parametara, Hrvatska ostaje prikovana za europsko dno”, kaže.

Govoreći o strukturi rasta BDP-a, ustvrdio je kako je tome pridonio i rast izvoza, na što zbog ulaska u EU i promjene metodologije Vlada nije ima utjecaja.

Napomenuo je da se ne možemo uspoređivati s ekonomijama Njemačke i Austrije već s posttranzicijskim i baltičkim državama, koje su i u lošijem okruženju ostvarivale rast od četiri do pet posto.

“Hrvatska je danas kumulativno lošija nego je bila u 2011. godini, i sve više zaostajemo. Standard građana je u zadnje tri godine urušen više od deset posto, nezaposlenost mladih je daleko najveća među posttranzicijskim zemljama”, rekao je Milošević.

Hrvatska za vrijeme sadašnje Vlade nije iskoristila niti jednu priliku za privlačenje stranog kapitala, otvaranje novih radnih mjesta i pomoć domaćim poduzetnicima da budu konkurentniji. Danas smo manje konkurentni nego prije četiri godine, dodao je.

Glavnim problemom drži negativne trendove i to što se, umjesto da se smanjuje, povećava razlika između Hrvatske i drugih srednjerazvijenih i  posttranzicijskih zemalja.

Milošević kaže da Hrvatska ne može samo na turizmu graditi svoj prosperitet i otvaranje radnih mjesta, već na investicijama, a u zadnje četiri godine nije napravljena niti jedna ključna investicija.

Nevjerojatno je da aktualna vlast ne prihvaća konkretne strateške projekte, osim Pelješkog mosta. “Sve su to propuštene prilike zbog kojih smo izgubili desetak godina života”, rekao je  Milošević.

Smatra da je Hrvatska mogla imati gospodarski rast od tri posto, što je i sama  Vlada zacrtala prije tri godine u svojim smjernicama ekonomske i fiskalne politike.

S HDZ-ovom stručnom i odlučnom Vladom, Hrvatska će moći dostizati posttranzicijske zemlje s rastom BDP-a većim od tri posto, rekao je Milošević. 

Milanović: Ono što je još važnije, rastu izvoz i industrijska proizvodnja

 Premijer Zoran Milanović u petak je u Puli, komentirajući objavu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,2 posto, izjavio da je Hrvatska izašla iz krize te da će stope gospodarskog rasta u nadolazećim tromjesečjima vjerojatno biti još i više.

“To je brojka kojom možemo biti jako zadovoljni. Nismo više u ranim 2000. godinama, a ono što je još važnije, rastu izvoz i industrijska proizvodnja, a tek onda potrošnja. To su sve posljedice određenih aktivnih mjera, smanjenja nekih poreznih stopa, da, i okruženja, ali ne isključivo članstva Hrvatske u Europskoj uniji, jer kada bi to bilo tako, onda bi sve članice Europske unije bile jednako uređene i ne bi ni jedna imala problema, a nije baš tako”, rekao je Milanović novinarima nakon obilaska brodogradilišta Uljanik d.d.

Dodao je kako je Hrvatska imala koristi od Europske unije te da je Vlada posebno u ovoj godini izuzetno uspješna u korištenju europskih fondova.

“Prošle godine je to bio plus, ove godine samo u prvoj polovini godine povukli iz europskih fondova tri puta više novca nego u prvoj polovini prošle godine. To ne ide samo po sebi, to treba pripremiti i odraditi, natjecati se i dobiti odobrenje, jer ako to ne iskoristite onda je članstvo u Europskoj uniji samo duhovna vježba, ništa više. A mi želimo materijalnu korist od toga i imamo je”.

Prema nedavno objavljenom financijskom izvješću Europske komisije, Hrvatska je 2014. godine povukla 173,6 milijuna eura više nego što je uplatila u EU proračun. Taj višak znatno je veći nego u 2013., kada je Hrvatska bila u plusu u odnosu na uplate u EU proračun za 49,6 milijuna eura. U prvih šest mjeseci ove godine, pak, Hrvatskoj je iz EU proračuna isplaćeno 2,8 milijardi kuna u odnosu na prošlogodišnjih 1,1 milijardu.

“Hrvatska je izašla iz krize i sljedeće stope rasta u kvartalima koje su pred nama će biti vjerojatno još više”, rekao je Milanović.

Porasle sve komponente BDP-a

»Rast BDP-a je iznad očekivanja, što se ponajviše zahvaljuje većem nego što se očekivalo rastu izvoza. Iznenađujuće, porasla je i državna potrošnja, što ne ukazuje na fiskalnu konsolidaciju«, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

U drugom su tromjesečju porasle sve komponente BDP-a, pri čemu i osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a. Konačna potrošnja kućanstava porasla je 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Prema podacima DZS-a, najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju ostvaren je 10,2-postotnim rastom izvoza roba i usluga. Pritom je samo izvoz roba porastao za 14,1 posto, što se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

U ostatku godine Stojić očekuje nastavak sličnih trendova, a kako je rast u prvom polugodištu iznad očekivanja, povećao je i procjenu za cijelu godinu – s 0,50 na blizu jedan posto.

Najbrži rast BDP-a od trećeg kvartala 2008.

Rast od 1,2 posto u proteklom tromjesečju najbrži je rast gospodarstva od trećeg kvartala 2008. godine, kada je BDP ojačao 1,3 posto.

»To je ugodno iznenađenje, premda se ubrzanje rasta očekivalo. Naime, sukladno kretanjima u trgovini na malo, očekivao se nešto brži rast potrošnje kućanstava. To se zahvaljuje deflatornim pritiscima, koji u realnim iznosima povećavaju kupovnu moć građana, a isto tako i izmjenama poreznih zakona vezanih uz dohodak, čime su povećane plaće«, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Zahvaljujući tome, u lipnju je promet u trgovini na malo, prema podacima DZS-a, porastao 11. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. godine.

»Došlo je i do preokreta u investicijama, pa je nakon višegodišnjeg pada, u drugom kvartalu zabilježen rast kapitalnih investicija«, kaže Šantić.

Po prvi puta od trećeg kvartala 2013. godine, u protekom su tromjesečju bruto investicije u fiksni kapital porasle – za 0,8 posto na godišnjoj razini. To se, među ostalim, zahvaljuje stabilizaciji građevinskih aktivnosti.

U ožujku je, prema podacima DZS-a, po prvi puta nakon dvije godine zabilježen rast građevinskih radova, što je nastavljeno i u iduća dva mjeseca, premda po stopama manjim od 1 posto.

Šantić i u trećem kvartalu očekuje slične stope rasta, ponajviše zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni.

»To je prije svega rezultat investicija u turističkom sektoru, ali i problema koje su imali neki naši konkurenti, poput Grčke i sjevera Afrike. U četvrtom tromjesečju ponovo bi mogli zabilježiti pozitivne stope, ali nešto blažom dinamikom«, kaže Šantić.

Zbog svega toga, Šantić je povećao procjenu rasta BDP-a u cijeloj ovoj godini na otprilike 1 posto.

Ipak, smatra da nisu uklonjeni svi rizici.

Ipak i dalje prijete rizici

»Bez obzira na stope rasta gospodarstva, i dalje postoje rizici koji se prije svega ogledaju u brzorastućem javnom dugu i visokim premijama rizika, koji bi se mogli negativno odraziti na kretanje BDP-a i zaposlenosti u slučaju promjene raspoloženja na međunarodnim financijskim tržištima«, kaže Šantić.

Dodaje i to da će bez dubokih strukturnih reformi, koje bi trebale povećati konkurentnost, Hrvatska i dalje kaskati u procesu oporavka i gospodarskog rasta za većinom članica EU.

U današnjem priopćenju DZS ističe i kako je, prema sezonski prilagođenim podacima, BDP u drugom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 0,7 posto, dok je u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine skočio 1,4 posto.

Zahvaljujući usponu BDP-a u prvom polugodištu, 2015. će vjerojatno biti prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije. (Hina)

Grčić: Dobar znak

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić kazao je u petak da rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,2 posto ukazuje na snažnu promjenu trenda u gospodarstvu te da će s tim dobrim rezultatom Vlada tražiti povjerenje građana za idući mandat.

»To su jako dobre vijesti. Unatoč činjenici da mnogi nisu vjerovali da se događa snažna promjena trenda u gospodarstvu, drugi kvartal završavamo s ovako visokom stopom rasta, pri čemu prije svega mislim u odnosu na ono što su ekonomski analitičari i drugi relevantni ljudi u državi projicirali. Dogodilo se to da je ta stopa i veća od toga«, kazao je Grčić u izjavi za Hinu.

»U Vladi nas posebno veseli da su naše mjere konačno doprinijele da su sve komponente BDP-a su pozitivne. Nije više samo izvoz onaj koji doprinosi oporavku, ono što je najupečatljivije je velik doprinos osobne potrošnje, u velikoj mjeri determiniran našim poreznim mjerama kojima smo ljudima povećali plaće, a s druge strane, po prvi puta nakon izbijanja krize, nakon 2008. godine, pozitivan je doprinos i investicija. Najteži dio posla koji je bio pred Vladom, da potaknemo investicijski ciklus što kroz javni sektor, što kroz potporu privatnom sektoru, konačno je dao rezultate pa imamo značajan doprinos investicija u pozitivnom smislu u drugom kvartalu«, istaknuo je Grčić.

DZS je objavio da je među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,1 postotni bod, a najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga.

»Stopa gospodarskog rasta od 1,2 posto je dobar znak. Ona praktički eliminira sve one kritike koje smo slušali da je oporavak na razini statističke greške ili da smo izašli iz recesije ali da su stope izuzetno male. Sada smo prošli tu granicu od 1 posto i mislim da je to znak da idemo dobrim putem«, navodi Grčić.

Istaknuo je i da se puno očekuje u trećem kvartalu, zbog odlične turističke sezone.

»Zbog očekivanja o rastu prije svega turističke potražnje, a onda i ukupne potrošnje, očekujem jako dobar rezultat i na kraju trećeg kvartala ove godine«, kaže Grčić.

Ocijenio je da je Vlada odradila dobru pripremu te donijela neke ključne mjere kao što su poticaji osobnoj potrošnji, investicijama te pojačanom korištenju EU fondova, istaknuvši pritom da je ono samo u prvih 6 mjeseci ove godine čak tri puta više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, što je sve doprinijelo ovako dobrom rezultatu.

»U Vladi zatvaramo naš mandat i naš ciklus s dobrim rezultatom i ono što možemo biti sigurni da ćemo sa dobrim rezultatima ući vrlo brzo u kampanju i da ćemo na tome bazirati tu kampanju i tražiti povjerenje građana za idući mandat, jer smo dokazali da u konačnici postižemo rezultate za koje smo se borili ove tri i pol godine«, zaključio je Grčić.

Vrdoljak: Vladine mjere donose rezultate

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je u petak kako ga posebno veseli što je veći od očekivanja rast BDP-a u proteklom kvartalu od 1,2 posto, baziran na industrijskoj proizvodnji te da smjer kojim Hrvatska ide potvrđuje da Vladine mjere donose rezultate.

»Rast od 1,2 posto je veći od očekivanja analitičara, pa čak i od naših očekivanja. Ono što mene posebno veseli je da je taj rast baziran na onom što je najvrednije, a to je industrijska proizvodnja; to je izvoz; potrošnja; rast investicija. Znači smjer kojem ide Hrvatska potvrđuje da sve mjere koje smo poduzeli u zadnje tri godine donose rezultate«, kazao je Vrdoljak u izjavi za medije.

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,2 posto na godišnjoj razini.

To je znatno bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 0,6 do 1 posto.

Ujedno, to je i treće tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 0,5 posto na godišnjoj razini, što je označilo njegov izlazak iz šestogodišnje recesije.

Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,1 postotni bod, a najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga.

»Pred nama su nova zapošljavanja, nove investicije i nova industrija koja u Hrvatskoj nije postojala zadnjih 20 godina«, istaknuo je Vrdoljak.

Sindikati: Rast BDP-a viši od očekivanog, ali manji od potrebnog

Sindikati ocjenjuju da  je rast BDP-a od 1,2 posto u drugom tromjesečju viši od očekivanog, ali manji od potrebnog, a za veći rast potrebne su strukturne reforme i drugačija gospodarska politika.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević ističe kako je Vlada ipak uspjela zaustaviti eroziju gospodarstva.

“Ako smo kritizirali Vladu za 12 kvartala pada BDP-a, onda bi bilo nekorektno tvrditi da je ovaj rast samo rezultat utjecaja vanjskih čimbenika, pa se nećemo libiti uvjetno odati prizanje Vladi da je uspjela zaustaviti eroziju gospodarstva”, rekao je.

Pozitivnim smatra to što je na gospodarski rast utjecala potrošnja kućanstava, koja je u proteklim godinama pala za više od 20 posto.

Međutim, upozorava Matijašević, to je tek početak jer su za daljnji rast “odlučno i bez odlaganja” potrebne reforme porezne politike i rasterećenje gospodarstva, kao i zahvati u bankarskom sektoru.

Rast BDP-a viši je od očekivanog ali manji od potrebnog, ocjenuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

“S obzirom na veliku zaduženost, Hrvatskoj je za servisiranje kredita potreban rast BDP-a od minimalno 3 posto. Ovaj rast je bolji nego da smo u negativi, ali svaki rast BDP-a koji je ispod 3 posto samo produbljuje tešku situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi”, kaže Sever.

S obzirom na hrvatske mogućnosti, rast BDP-a mogao bi biti veći kada bismo imali sposobne ljude na vlasti, spremne provesti promjene u gospodarskoj politici, koja se neće temeljiti na uslužnim djelatnostima nego na industrijskoj proizvodnji, dodao je.

Svaki pozitivan trend bolji je od negativnog, ali 1,2 posto rasta BDP-a je premalo da bi se riješio ijedan od krucijalnih hrvatskih ekonomskih problema, smatra predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

“Bez rasta od tri ili četiri posto, bez bitno drugačije ekonomske politike ne mogu se riješiti teški problemi u kojima hrvatski građani žive”, kazao je Ribić.

Uvjeren je da će taj podatak biti korišten u propagandne svrhe kao veliki uspjeh, pa poručuje da to treba usporediti s tisućama mladih ljudi koji odlaze u inozemstvo, s očajem i bijedom umirovljenika i omjerom zaposlenih i umirovljenika.

Podsjeća da je rast BDP-a prije krize bio 4,5 ili sedam posto, da je u Kini, primjerice, sedam do 10 posto, a u SAD-u je sada pet posto. Takav rast je u razvijenoj ekonomiji SAD-a spektakularan, ali Amerika je vodila sasvim drugu ekonomsku politiku od one koju nama vodi Njemačka, a to je “stiskanje i rezanje”, zbog čega je došlo do zamrzavanja ekonomije, ističe Ribić.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ocjenjuje kako su na porast BDP-a očito utjecali realizacija i povlačenje sredstava u mnogim započetim EU projektima, povećana potrošnja tijekom turističke sezone, kao i porast izvoza koji ima najveći utjecaj na rast BDP-a.

Ostaje pitanje, dodaje, jesu li te tri činjenice rezultat Vladinih mjera i onoga o čemu govori “vječni optimist” potpredsjednik Vlade Branko Grčić ili se “jednostavno posrećilo”.

HGK: Rast od 1,2 posto neće poboljšati položaj Hrvatske u EU

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da je rast BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu od 1,2 posto bio blizu njihovih očekivanja, međutim da takav slabi rast neće poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU.

»Rast BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu od 1,2 posto bio je blizu naših očekivanja. Na takvo kretanje prvenstveno je utjecao nastavak znatnog rasta robnog izvoza. Međutim, tako slab rast BDP-a neće poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU. Naime, u prvoj polovini ove godine hrvatski BDP porastao je 0,8 posto, po čemu smo među pet najsporije rastućih gospodarstava u EU i time se udaljujemo od prosječne razine razvijenosti u EU i približavamo se Bugarskoj i Rumunjskoj koje su u gospodarskom uzletu i rastu brže od prosjeka EU«, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Iz HGK navode i kako će i ova godina unatoč laganom oporavku gospodarstva za Hrvatsku značiti udaljavanje od prosječne razine razvijenosti EU.

Drugi, izrazito nepovoljan pokazatelj za Hrvatsku jest realni BDP, koji je u prošloj godini bio na 12,4 posto nižoj razini nego u pretkriznoj 2008., pa će uz tako niske stope rasta trebati dugi niz godina samo da se gospodarska aktivnost vrati na razinu prije krize (uz 0,9 posto bi trebalo oko 15 godina). »Stoga ostvareni rast nakon šest godina pada treba promatrati s dozom optimizma, ali i oprezom s obzirom na eventualni rast potencijalnih rizika«, navode iz HGK.

Napominju i da kada se govori o dugom razdoblju krize i izlasku iz recesije treba spomenuti da Državni zavod za statistiku (DZS) učestalo revidira podatke o sezonski prilagođenim stopama rasta BDP-a po kvartalima, pa je u četvrtom kvartalu prošle godine po zadnjoj reviziji zabilježena stagnacija u odnosu na prethodni kvartal.

Stoga se, navode iz HGK, tek sada može govoriti o službenom izlasku Hrvatske iz recesije. Naime, kriterij za izlazak su dva uzastopna kvartala rasta u odnosu na prethodni kvartal, a s rastom od 0,2 posto u prvom kvartalu i 0,7 posto u drugom kvartalu došlo je do ispunjavanja tog kriterija.

Prema ekonomskoj teoriji recesiju obilježava pad proizvodnje i zaposlenosti, stagnacija ili pad neto plaća te pad potražnje koji dovodi do pada vrijednosti trgovine. Taj kriterij također potvrđuje da je prisutan izlazak iz recesije jer u prvoj polovini ove godine raste proizvodnja i trgovina na malo, pod znatnim utjecajem izmjene poreza na dohodak rastu i plaće, a zaposlenost je nažalost samo usporila pad u odnosu na prethodne godine.

HUP: rast rezultat restrukturiranja privatnog sektora

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju da je rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine za 1,2 posto na godišnjoj razini u najvećoj mjeri rezultat restrukturiranja privatnog sektora te da se tek sa stopom rasta od 3 posto može reći da je zemlja počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana.

»Taj pozitivan pomak rezultat je u najvećoj mjeri restrukturiranja privatnog sektora koji se u vrijeme krize morao prilagođavati teškim uvjetima poslovanja i orijentirati na izvoz. Državni aparat i dalje je preglomazan te generira najveće troškove i dugove, stoga tek s 3 posto rasta BDP-a možemo reći da smo se kao zemlja restrukturirali, da smo počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana«, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Dodaje kako bi opasno bilo zaključiti da zbog ovakvo malog rasta BDP-a ne treba hitno i ozbiljno raditi na ekonomskim problemima zemlje – fiskalnoj konsolidaciji, smanjivanju javnoga duga i provedbi strukturnih reformi.

»Potrebno je aktivirati sve raspoložive resurse koji mogu u relativno kratkom vremenu ostvariti pokrenuti pozitivne promjene, počevši od brojne neiskorištene državne imovine te privatizacije nelikvidnih tvrtki u državnom vlasništvu do privlačenja privatnih investitora kojima, za početak, treba smanjiti birokratske postupke, povećati transparentnost parafiskalnih nameta i osiguranja kvalitetnog sugovornika u upravi na lokalnoj i nacionalnoj razini«, kaže Majetić.

Ističe kako je niz mjera koje se mogu poduzeti kako bi se značajnijim koracima zagrabilo prema rastu koji Hrvatsku razdvaja od najnerazvijenijih zemalja EU. »HUP stoga i dalje traži od svih političkih elita da se krene u ozbiljnije promjene i počnu otklanjati sve dobro poznate slabosti«, poručio je Majetić.