Ministar financija Slavko Linić odgovara da analitičari zaboravljaju na efekte domaćih investicija u energetskom sektoru koje će smanjiti potrebe za uvozom
ZAGREB – Hrvatskoj ponovno prijeti recesija, ponajviše zbog krize u Europskoj Uniji, a pad gospodarstva mogao bi biti od 0,3 do 1,3 posto. Tako Hrvatsku u ovoj godini vide Ekonomski institut i analitičari šest najvećih hrvatskih banaka, čije je analize jučer objavila Hrvatska udruga banaka.
Različite prognoze
Oko prognoza za ovu godinu nisu jedinstveni ni u bankarskom sektoru, pa dvojica analitičara očekuju pad od dva posto, a dvojica smatraju da će on ipak biti oko jedan posto. U kojim to bankama imaju crnji scenarij HUB ne otkriva.
Ekonomski Institut procjenjuje da je rast gospodarstva, prvi nakon 2008. godine, u prošloj godini ipak bio samo 0,2 posto, a da će ove godine Hrvatska opet kliziti i to za 0,3 posto. I oni vjeruju da će blagi oporavak u 2013. godini biti moguć zahvaljujući stabilizaciji ekonomija eurozone, ali i reformama u domaćem gospodarstvu.
– Objavljene Vladine smjernice za pripremu ovogodišnjeg proračuna nagovještavaju čvrste korake prema smanjenju deficita, što bi do donošenja proračuna moglo biti dovoljno za dobivanje povjerenja financijskih tržišta i sprečavanje pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama, našli su razloga za optimizam na Ekonomskom Institutu.
Povećanje PDV-a, vjeruju, smanjit će osobnu potrošnju, a očekuju da se to dogodi i s državnom potrošnjom zbog konsolidacije javnih financija. Negativni bi se trend investicija trebao zaustaviti tijekom godine, ali će na razini prosjeka godine i one ostvariti pad.
Ministar financija Slavko Linić nije želio pretjerano polemizirati s najavama gospodarskog pada, pogotovo s analitičarima onih banaka koji procjenjuju pad gospodarstva od dva posto. Njegova je suzdržanost razumljiva obzirom da u Hrvatskoj trenutno boravi Misija MMF-a i predstavnici rejting agencija nakon čega će biti puno jasnije hoće li Hrvatska sačuvati svoju dosadašnju ocjenu.
Linić ističe da je Vlada najavom investicija u energetici i prometu pokazala jasno opredjeljenje smanjenju uvoza, prvenstveno energije, i podizanju konkurentnosti domaćih poduzeća u prometu.
Rast deficita
U bankama ne vjeruju ni da će Vlada ostvariti plan o deficitu državnog proračuna od 2,7 posto BDP-a, odnosno 9,6 milijardi kuna. Vlada je uz to planirala da će deficit opće države, uključujući izvanproračunske fondove i lokalne zajednice, biti 3,2 posto BDP-a, a bankarski analitičari procjenjuju da će on biti od 4,5 do šest posto, odnosno u prosjeku 4,9 posto.
Što se tiče inflacije i nezaposlenosti bankarski sektor i Institut su puno bliže Vladinim projekcijama. Tako Vlada u ovoj godini očekuje inflaciju od 2,5 posto, što je isto kao i prosjek kojem se nadaju u bankama, dok na Institutu vjeruju da bi inflacija mogla biti 2,6 posto. Što se, pak, deviznog tržišta tiče, banke očekuju stabilan tečaj koji bi se na kraju 2012. trebao kretati na sličnoj razini na kojoj se i sada nalazi: između 7,5 i 7,6 kuna za jedan euro.
