Nalazimo se u eri velikih podataka, veliki skupovi podataka stvaraju se izradom računa na blagajni, objavama na društvenim mrežama, klikovima na internetskim platformama, uporabom mobitela, tableta, bankovnih kartica, senzorima postavljenima po gradovima te raznim drugim kanalima.

Uporabom metoda umjetne inteligencije moguće je u velikim podacima otkriti skrivene obrasce koje se inače ne bi primijetilo te se time omogućuje donošenje boljih odluka. Veliki podaci omogućuju organizacijama i javnoj upravi bolje razumijevanje korisnika, pružanje bolje usluge i izbjegavanje prevara.

Analitiku velikih podataka možemo primijetiti u svakodnevnom životu: kada kupujemo online ili gledamo filmove na internetu, ponudit će nam se preporuke što još kupiti ili koji film još pogledati.
Društvene mreže analizom velikih podataka izabiru osobe čije će nam profile pokazati. Možemo dobiti prilagođenu ponudu pri produljenju ugovora s teleoperaterom ili prilagođenu premiju osiguranja. Tijekom putovanja možemo dobiti preporuku na koju benzinsku postaju otići ako želimo izbjeći gužvu.

Organizacije upotrebljavaju velike podatke u raznim područjima. McDonalds analizira podatke mobilne aplikacije, digitalnog jelovnika i »drive thru« usluge. Digitalni jelovnici mijenjaju svoju ponudu ovisno o vremenskoj prognozi, dobu dana i velikim događajima u okolici. Tako se, na primjer, kada je toplo, nude hladna pića i svježe salate. Prognozirajući kada će se pojaviti veće skupine kupaca, na jelovniku će se pounditi jela koja se brže pripremaju kako bi se smanjilo vrijeme čekanja. Trgovački lanac Walmart je prije uragana Francis obnavljao zalihe pite od jagoda na bazi analiziranja podataka o prodaji prije uragana Charley. Siemens je postavio senzore na komponente svojih vlakova. Podaci senzora zajedno s meteorološkim podacima i podacima o dosadašnjem održavanju analiziraju se u realnom vremenu te se može predvidjeti kvar prije nego što se dogodi.

U javnoj upravi također su velike mogućnosti uporabe velikih podataka. U Los Angelesu se može instalirati aplikacija koja na bazi podataka sa senzora instaliranih na geološkim rasjedima šalje na mobitel rana upozorenja o početku potresa. Sustav PredPol koji se uporablja u oko 60 gradova predviđa buduće zločine na temelju podataka o prethodnim kriminalnim radnjama. Policajcima se na zaslonu prikazuje plan grada s označenim kvadratima veličine 150 x 150 m2 na kojima se u njihovoj smjeni očekuje zločin. Personalizirana medicina uporablja podatke o ljudskom genomu i omogućuje izradu lijeka prilagođenog pojedincu.

Analitika velikih podataka može nam olakšati svakodnevni život poboljšanjem zdravstvene skrbi, efikasnije javne uprave, razvitka pametnih gradova, smanjenja kriminala i slično. S druge strane, pri uporabi podataka postavljaju se i neka etička pitanja ponajprije vezana uz privatnost. Ljudi imaju pravo na privatnost, ali to pravo nije apsolutno, već se balansira s potrebama društva.
Prikupljanje podataka može biti dvojbeno ako se podaci o osobi prikupljaju bez znanja osobe, ali također i ako netko dobrovoljno dijeli podatke o sebi, a ne zna što se dalje radi s tim podacima.
»Lajkanjem« objava na Facebooku ostavljamo podatke. Njihovom analizom moguće je odrediti koji su naši politički stavovi, inteligencija, jesu li naši roditelji ostali zajedno dok nismo napunili 21 godinu, konzumiramo li cigarete, alkohol ili drogu i sl. Prošli mjesec Facebook je priznao da su 2019. godine ukradeni osobni podaci o više od 500 milijuna korisnika, ali da ne namjerava korisnicima reći jesu li njihovi podaci među njima.

Podaci imaju veliku vrijednost te se njima trguje, procjenjuje se da trgovanje podacima vrijedi oko 200 milijardi dolara godišnje, što je tri puta više od hrvatskog BDP-a. Ne čudi stoga što se podaci danas smatraju novim zlatom ili novom naftom.