Pobjednik slovenskih parlamentarnih izbora Robert Golob danas bi trebao početi razgovore o sastavljanju svoje lijevo-liberalne vlade.

Dosadašnji premijer Janez Janša odlazi u opoziciju, premda je njegova Slovenska demokratska stranka na nedjeljnim izborima prošla dosta bolje nego 2018., s 21 narasli su na 27 zastupničkih mandata.

Ne bi se, znači, moglo reći da su birači kaznili Janšu zbog njegovog autokratskog načina vladanja.

No, nije imao šansi protiv političkog fenomena Goloba, koji je prije svega nekoliko mjeseci osnovao stranku, a uskoro će, na osnovi 41 mjesta u Državnom zboru, preuzeti dužnost predsjednika vlade.

Sada je Golob, premda se nalazi u izolaciji jer je zaražen koronavirusom, sigurno oduševljen svojim nevjerojatnim političkim uzletom.

Ima sve razloge za slavlje. Ali, njegova bi politička karijera, čega je vjerojatno i sam svjestan, već za četiri godine mogla završiti.

Slovenci skloni umjerenim opcijama se, naime, prilično brzo razočaraju u svoj izbor i onda kreću u potragu za nekim drugim rješenjem.

I Miro Cerar i Marjan Šarec su se pojavili gotovo ni od kuda i odmah dogurali do pozicije premijera. Danas ih, međutim, nema više nigdje.

Cerar je 2014. osvojio 36 mandata i formirao svoju vladu, ali već na sljedećim izborima njegova je stranka pala na deset zastupnika.

U lijevo-liberalnom spektru nametnuo se tada Šarec s 13 mandata i on je 2018. na dužnosti premijera zamijenio Cerara.

Šarecova je koalicija slabo funkcionirala, pa je na mjesto premijera uskočio politički veteran Janša. Cerarova stranka se ugasila, a Šarecova na nedjeljnim izborima nije prešla prag.

Golob će stoga neprestano morati voditi računa o ovoj hirovitosti slovenskih birača, paziti da 2026. ne bi dobio snažnog izazivača u prostoru od centra nalijevo.

Možda u tom kontekstu treba promatrati i Golobovu najavu da bi u vladu htio uključiti i pojedince iz stranaka Marjana Šareca i nekadašnje premijerke Alenke Bratušek, premda one sada nisu zastupljene u slovenskom parlamentu.

Golob možda procjenjue da je bolje da ih drži blizu sebe nego da mu netko od njih eventualno postane konkurent. Postizbornu koaliciju, izjavio je za slovensku inačicu N1 televizije, namjerava sklopiti sa socijaldemokratima i strankom Nova ljevica, koji bi mu s ukupno 12 mandata osigurali nadmoćnu parlamentarnu većinu.

Tu su još i zastupnici talijanske, odnosno mađarske manjine, koji u Sloveniji nikad nisu u oporbi. Golob je za slovenski N1 objasnio kako će funkcionirati njegov Pokret Sloboda.

– Mi nismo klasična stranka, nego pokret, i nemamo stranačku disciplinu, niti je mislimo primjenjivati.

Pojedince procjenjujemo po stručnosti i znanju i članska iskaznica neće biti uvjet za funkcije, izjavio je budući predsjednik slovenske vlade.

Ali, bez discipliniranih zastupnika Golob će teško moći voditi vladu.

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković zdušno je podržavao Janšu.

– Očito je da su se glasovi oporbenih stranaka koje su bile u parlamentu prelile tom novom pokretu. Mi ćemo, naravno, kao i dosad, raditi na unapređenju odnosa Hrvatske i Slovenije, alternative tome nema.

Jako je teško reći kakvu će politiku nova slovenska vlada imati prema Hrvatskoj. S Janšom smo uspostavili jako dobre odnose, on je puno učinio za te odnose, komentirao je Plenković.