Rast

Financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj veća od dugova: Građani su u plusu za 420 milijardi kuna

Jagoda Marić

Foto Darko Jelinek

Foto Darko Jelinek

Dok su kućanstva imala nekoliko puta veću financijsku imovinu od obveza, hrvatsko gospodarstvo, bez financijskog sektora, u minusu je 384 milijarde kuna



Hrvatska kućanstva su na kraju trećeg tromjesečja prošle godine imala 576 milijardi kuna vrijednu financijsku imovinu, objavila je Hrvatska narodna banka. U tri mjeseca, srpnju, lipnju i kolovozu, ta se imovina povećala za 2,2 posto, odnosno za oko 13 milijardi kuna, a rast je vjerojatno povezan i s dobrom turističkom sezonom.


Najvećim je dijelom riječ o štednji ili novcu na tekućim i žiroračunima za koje se građani odlučuju u posljednje vrijeme jer im štednja i ne donosi neki prinos.


Uz to, u taj je iznos uračunato i oko 130 milijardi kuna mirovinske štednje kojom su krajem rujna prošle godine upravljali mirovinski fondovi. Financijska imovina građana krajem rujna tako je dosezala gotovo 140 posto BDP-a, a u prosjeku je svaki stanovnik Hrvatske imao 148 tisuća kuna financijske imovine.


Različit prosjek




No, imali su Hrvati i obveze i to u iznosu od 156 milijardi kuna, pa bi to značilo prosječan dug po stanovniku od oko 40 milijardi kuna.


Obveze su rasle sporije od imovine, po stopi od 1,2 posto.


Na kraju trećeg tromjesečja prošle godine hrvatska su kućanstva bila u plusu, odnosno njihova je financijska imovina za 420 milijardi kuna, što je više od godišnjeg BDP-a, bila veća od financijskih obveza.


Što god govorio prosjek, ni imovina ni obveze nisu jednako raspoređene po hrvatskim kućanstvima, pa činjenica da u prosjeku svaki građanin Hrvatske, čak i bebe, ima neto financijsku imovinu od sto tisuća kuna, onima koji sudjeluju isključivo u ukupnom dugu ne znači puno.


I dok su kućanstva u Hrvatskoj imala nekoliko puta veću financijsku imovinu od obveza, kod hrvatskog gospodarstva situacija je nešto drukčija. Na kraju trećeg tromjesečja 2021. godine financijska imovina hrvatskoga gospodarstva bila je 2.718 milijardi kuna, što je povećanje od 89,1 milijardu kuna u tri mjeseca.


U godinu dana gospodarstvo je povećalo financijsku imovinu za gotovo 212 milijardi kuna. Obveze su bile veće i iznosile su 2.864 milijardi kuna. No, one su se sporije povećavale i u trećem su tromjesečju porasle za 53,3 milijarde, a u godinu dana za 182,4 milijarde kuna.


Imovina poduzeća


– U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju trećeg tromjesečja 2021. iznosila je 650 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 14,4 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 1,0 postotni bod u razdoblju od godinu dana, izračunali su u HNB-u.


To smanjenje udjela u BDP-u posljedica je i rasta BDP-a. Iz središnje banke navode i podatak da su se financijske obveze hrvatskoga gospodarstva smanjile za 25,4 postotna boda u trećem tromjesečju i za 11,7 postotnih bodova u godinu dana, te su na kraju trećeg kvartala 2021. dosegnule razinu od 685 posto godišnjeg BDP-a.


– Time je nastavljeno smanjenje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u prethodnom tromjesečju zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a, pojašnjavaju iz HNB-a.


Dali su i podatke za nefinancijska poduzeća, odnosno izračun kad se iz njega isključe primjerice banke, pa u tom slučaju imovina poduzeća naglo pada. Ona je na kraju trećeg tromjesečja 2021. iznosila 767 milijardi kuna i bila je 2,1 posto veća nego na kraju prethodnog tromjesečja.


Financijske obveze nefinancijskih poduzeća bile su 1.151 milijardu kuna, što je pad od 0,2 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Tako su zapravo obveze nefinancijskog sektora gospodarstva bile za 384 milijarde kuna veće od njihove financijske imovine.