U svjetlu sve češćih nestašica lijekova u Europskoj uniji i narušavanja sigurnosti opskrbnih lanaca, Europska komisija je u ožujku predstavila prijedlog Zakona o kritičnim lijekovima s ciljem jačanja strateške autonomije EU u području farmaceutske industrije. Planom se predviđa jačanje domaće proizvodnje, unapređenje praćenja tržišta te osiguravanje dostupnosti ključnih lijekova za sve građane Europske unije.

– Europa mora postati manje ovisna o drugima u proizvodnji lijekova jer ćemo se u narednom desetljeću naći u problemima. Danas bitno ovisimo o uvozu lijekova i aktivnih supstanci iz trećih zemalja, carine koje uvodi SAD naštetit će farmacutskoj industriji u EU-u, gdje se broj kliničkih studija u zadnjih deset godina ionako prepolovio u korist SAD-a i Kine, upozorio je doc. dr. sc. ​Tomislav Sokol, eurozastupnik i izvjestitelj za novi EU zakon o kritičnim lijekovima, na jučerašnjoj panel raspravi »Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova«. U strahu od nestašica lijekova, države članice danas gomilaju zalihe za šest mjeseci, a kad veliki pokupe sve, malima što ostane, ilustrira Sokol postojeće stanje na europskom tržištu.

Zato se novim zakonom uvodi jedinstvena nabava kritičnih lijekova, što manjim državama osigurava bolje pregovaračke pozicije, a kod javnih nabava prednost će imati kompanije koje veći dio proizvodnje imaju na tlu EU-a. Sokolov je prijedlog, koji će zagovarati u procesu usvajanja ovog zakonodavnog akta u Europskom parlamentu, uvođenje sustava redistribucije lijekova gdje bi se države članice obvezale da u slučaju nestašice lijeka u pojedinim zemljama EU-a, one koje ga imaju dovoljno redistribuiraju svoje zalihe prema tim državama.

U reformi farmaceutskog zakonodavstva neke od zemalja članica, primjerice Španjolska, predlažu da se ograniči proizvodnja galenske izrade lijekova. Kako Hrvatska ima dva velika galenska laboratorija, to bi nam stvorilo velike probleme, upozorila je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

– Galenska je izrada lijekova izuzetno važna jer u slučaju industrijski nezamjenjivih lijekova imamo rješenje. Za pacijente je najvažnija poruka sigurnosti. Nestašice o kojima javljaju mediji uglavnom su napuhane, pacijent u Hrvatskoj još uvijek može brzo doći do lijeka. Naša je farmakološka industrija jaka, tako da za razliku od Francuske ili Njemačke, proteklih godina nismo imali »dramu« oko manjka nekih lijekova, iluistrirala je Soldo. ​Ana Kontek, voditeljica Odsjeka za dostupnost lijekova Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ističe kako je Hrvatska prva u Europi primijenila načelo razmjene lijekova, kada je Bugarskoj ustupila određenu količinu starog onkološkog lijeka koji im je nedostajao. Ona najavljuje kako će HALMED pojačano pratiti stanje s opskrbljenošću tržišta lijekovima, dok će proizvođači morati puno raznije izvještavati o poremećajima u isporuci lijekova. Predstavnici farmaceuta pak upozoravaju na nerealno niske cijene lijekova, posebno generičkih, koje se kreću od 1,80 do četiri eura po mjesečnoj dozi. »Treba razmisliti o usklađivanju tih cijena s realitetom, kao i povećanju cijena za ključne lijekove kako bismo izbjegli nestašice«, poručuje Ana Gongola iz HUP-a.

– Opskrba lijekova u Hrvatskoj je sigurna i zadovoljavajuća. Hrvati možda zadržavaju u kućnim ljekarnama previše lijekova. Uzimanje lijeka u pravom času, i redovno uzimanje je ključ liječenja. To što je vama bolje nakon tri dana uzimanja lijeka, pa nećete više uzimati lijek, a propisana terapija je deset dana, nije dobro. Nema potrebe stvarati zalihe lijekova. Povremeno se desi nedostatak određene vrste lijeka, ali uloga je institucija da pravodobno prepoznamo potencijalnu nestašicu lijeka. To što nema određenog proizvoda nije nestašica, nego privremena nedostupnost lijeka, ustvrdila je ministrica zdravstva Irena Hrstić. Ne smije se dozvoliti da dođe do nestašice kritičnog lijeka, koji nema svoju zamjenu na tržištu, zaključila je.