S mirovinama, socijalnim stanovanjem, naknadama za nezaposlenost, zdravstvenom skrbi i potporom za osobe s invaliditetom, Europa i dalje ima jednu od najboljih socijalnih zaštita na svijetu. Prema podacima Eurostata sve su zemlje EU na globalnoj razini lani povećale izdvajanja za socijalnu skrb za 7 posto a u samom vrhu javnih izdvajanja za socijalu su Finska, Francuska i Austrija, ističe Euronews. Ukupni socijalni proračun EU bloka dosegao je gotovo 5 milijardi eura.

U usporedbi s bruto domaćim prozvodom (BDP), troškovi socijalnih naknada na razini cijelog EU bloka prosječno se kreću oko 27%, stopu koju prelazi tek 8 država-članica. Finska, Francuska i Austrija najizdašnije su članice EU-a, svaka troši oko 32% svog BDP-a na socijalne naknade a slijede ih Njemačka, Belgija, Italija, Danska i Švedska, dok su malo ispod praga Nizozemska (26,26%) i Španjolska (25,13%).

Gdje su Hrvatska i susjedstvo?

Među 27 članica EU, Hrvatska je u donjoj ljestvici na 16. mjestu a lani je izdvajala 21,64% svog BDP-a na mirovine, socijalne stanove, nezaposlene, zdravstvenu skrb i potpore za osobe s invaliditetom. Kao i u nekim komparativnim istraživanjima ispod smo susjedne Slovenije(12.) koja je izdvojila 23,43% svog BDP-a. No, to opet velika razlika od Italije koja je s 28, 34% osjetno iznad praga EU i na 6. poziciji u bloku. Analiza Eurostata pokazuje da je naša zemlja lani iznose socijalnih izdvajanja povećala za 18%, slično kao i Rumunjska za 17,5%, što je možda utjecalo da pozicija RH na EU-ljestvici ne bude lošija.

Susjednim zemljama izvan EU nismo daleko odmakli pa je, primjerice BiH s 20% izdvajanja za socijalu a Srbija na 18%. No, gotovo na samom dnu u europskoj konkurenciji je Mađarska s mršavih 16,64% BDP-a za socijalu, kao jedna od 27 članica s najvećim problemima u sferi vladavine ljudskih prava i sloboda.

Obećana zemlja Irska

Statistički gledano Irska je na posljednjem 27. mjestu sa samo 12% izdvajanja za socijalu, manje i od spomenutih zemalja koje nisu članice EU-a i kritične Mađarske. No, prema Eurostatu za to postoje neki drugi razlozi, po mišljenju stručnjaka, prvenstveno zbog demografske strukture zemlje.

– Irsko društvo je još uvijek relativno mlado u usporedbi s drugim gospodarstvima i stoga su izdaci za mirovine, dugotrajnu skrb i zdravstvenu skrb povezanu sa starenjem niži, ističe za Europe in Motion profesor Bernhard Ebbinghaus, voditelj makrosociologije na Sveučilištu u Mannheimu. No,to nije jedini razlog.

– BDP je donekle napuhan u Irskoj – kao i u Luksemburgu – zbog međunarodnih tvrtki koje koriste zemlju u porezne svrhe, dodao je Ebbinghaus.

– Za Irsku je bruto nacionalni proizvod GNP (ukupni prihod koji ostvaruju stanovnici) bolji pokazatelj od prezentiranog BDP-a za razumijevanje životnog standarda njezinih žitelja, ističe predavač sa Sveučilišta u Mannheimu aludirajući na činjenicu da GNP isključuje dohodak koji stranci ostvaruju u promatranoj zemlji.

Irska, međutim, nije najmanji potrošač za sve socijalne naknade –  druga je u EU kada je riječ o izdvajanjima na socijalno stanovanje, proporcionalno BDP-u.

Dublin, Irska / Foto: Vitaly Mazur / Unsplash

Mirovine, nezaposlenost, stanovanje: Gdje su najveće naknade?

Općenito, mirovine čine najveći dio socijalnih rashoda EU-a, 2 bilijuna eura ukupnih rashoda bloka. Liječenje i zdravstvena skrb su na drugom mjestu s gotovo 1,5 bilijuna eura, a slijede mjere za uzdržavanje obitelji i djece s 0,4 bilijuna eura te potpora za invaliditet s 0,3 bilijuna eura.

Unatoč nedavnoj kontroverznoj (i trenutno obustavljenoj) mirovinskoj reformi, koja je trebala obuzdati državnu potrošnju na mirovine, Francuska nije najveći potrošač na naknade za starije osobe u EU-u, posvećujući im 13% svog BDP-a.

Prva tri mjesta zapravo pripadaju Austriji (14,7%), Italiji (14,6%) i Finskoj (14,5%).

Kada je riječ o zdravstvu i bolesti, Njemačka ulaže najviše (9,9%), a slijede Francuska i Nizozemska (9,5%).

Francuska prednjači u potpori za nezaposlene (1,75% BDP-a), a slijede Finska (1,65%) i Španjolska (1,5%).

Što se tiče stambene potpore, Finska ima vodeće mjesto (0,99% BDP-a), ispred Irske (0,72%) i Njemačke (0,63%), ali čini se da bi Europljani cijenili daljnja ulaganja u tom pogledu.

U anketi Eurobarometra iz 2025. godine, nedostatak pristupačnog stanovanja pojavio se kao “najneposredniji i najhitniji” problem u EU, što je istaknulo 40% ispitanika (51% među onima koji žive u gradovima).

Procvat socijalne skrbi u Estoniji?

Unatoč podjeli istok-zapad, mnoge zemlje koje najmanje troše čini se da sustižu najveće potrošače.

Prošle godine Estonija je povećala svoju socijalnu potrošnju za gotovo 20% – najbrže među svim zemljama EU – a slijede je spomenuta Hrvatska, s gotovo 18% i Rumunjska sa 17,5%.

Međutim, skok socijalne potrošnje u Estoniji uglavnom je rezultat indeksacije u kombinaciji sa snažnim rastom plaća, a ne političkog pomaka prema proširenju socijalne države, istče Laura Triin, profesorica komparativne javne politike na Sveučilištu u Tallinnu.

– Indeks mirovina za 2024. godinu naglo je porastao zbog prethodne visoke inflacije i brzorastućih plaća, rekla je za Europe in Motion.

– S obzirom na značajnu populaciju umirovljenika, to automatski povećava rashode. Roditeljske naknade u Estoniji temelje se na plaći, pa kada su prosječne plaće porasle za oko 10%, ukupni trošak tih naknada također se povećao. Promjene u pragu neoporezivog dohotka i širi pritisci troškova života doprinose ovom učinku, ističe Triin.

Estonija, glavni grad Tallin / Foto_: Hongbin / Unsplash

Hoće li Njemačka nastaviti dijeliti naknade?

Istodobno, najsporiji porasti zabilježeni su u Grčkoj (+3,2%), Švedskoj (+3,9%), Italiji i Danskoj (+4,3%), ali općenito su sve zemlje EU povećale rashode za naknade.

Prema ranim procjenama, rast socijalnih izdataka u Njemačkoj – oko 6,5% – bio je relativno malen u usporedbi s većinom drugih zemalja EU, ali stručnjaci sumnjaju da će zemlja uskoro čvrsto zatvoriti pipu javne blagajne.

– U Njemačkoj su provedene mirovinske reforme i trenutno se raspravlja o daljnjim koracima, ali 2024. godine dodatni troškovi zbog izbjeglica iz Ukrajine i usporavanje gospodarstva (dakle, manji rast BDP-a i veća nezaposlenost) doveli su do većih pritisaka na rashode“, rekao je Ebbinghaus a prenosi Euronews.