Kad je u travnju podigla dohodovni cenzus na osnovi kojeg građani dobivaju dopunsko zdravstveno osiguranje na teret države, Vlada je procijenila da će to državni proračun koštati dodatnih 160 milijuna kuna jer će s tim promjenama čak 200 tisuća građana dobiti besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Međutim, kako sada stvari stoje, broj građana kojima država plaća policu otad se nije povećao, nego je dodatno pao.

Prema podacima što ih je objavio portal mirovina.hr, a potvrdila nam ih je i Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, jedne od udruga koja je ispregovarala povećanje cenzusa, broj onih koji imaju pravo na dopunsko osiguranje na teret države pao je od početka godine za 33 tisuće, dok je u odnosu na travanj kad je zakon donesen smanjen za tridesetak tisuća.

Nepoznata struktura

U odnosu na svibanj, kad je počela primjena nešto većeg cenzusa, broj osiguranika kojima država plaća policu osiguranja pao je za više od 28 tisuća. Od srpnja do kolovoza smanjio se za oko dvije tisuće, pa je cijelu godinu vidljiv pad broja građana koji imaju besplatno dopunsko osiguranje, iako je procjena Ministarstva zdravstva sugerirala rast od čak 200 tisuća.

Znači li to da umirovljeničke udruge nisu postigle cilj i da se i dalje smanjuje broj umirovljenika kojima država plaća policu zdravstvenog osiguranja, pitali smo Jasnu Petrović, a ona kaže da umirovljeničke udruge imaju samo podatke o ukupnom broju osiguranika za koje država plaća osiguranje, ali ne i o njihovoj strukturi, te da je njezin sindikat od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tražio te podatke, ali ih još nisu dobili.

Ističe ipak da je dogovor s Vladom oko povećanja cenzusa doveo do toga da više od 12 tisuća umirovljenika ponovo ima dopunsko osiguranje na teret države. Iako još čeka podatke od HZMO-a, Petrović kaže da se broj osiguranika kojima država plaća dopunsko nije smanjio zato što su to pravo posljednjih mjeseci gubili umirovljenici, nego je dio ljudi ostao bez dopunskog na račun države i zbog povećanja plaća, pa čak i povećanja minimalne plaće.

Nove indeksacije

Umirovljeničke udruge pokrenule su zahtjev za povećanjem cenzusa, koji je za samce iznosio 1.939 kuna primanja, te za ostale 1.516 kuna po članu obitelji, jer se kod svakog usklađivanja događalo da tisuće umirovljenika zbog nekoliko desetaka kuna veće mirovine izgube pravo na dopunsko osiguranje na teret države i moraju plaćati 40 kuna za policu. Vlada je krajem travnja konačno odlučila povećati te iznose i to za samca za 61 kunu, a za članove kućanstva za 47 kuna.

Na pitanje mogu li nove indeksacije ugroziti umirovljenike koji ponovo dobivaju dopunsko na teret države, Petrović kaže da se to ne bi smjelo dogoditi jer se osim povećanja cenzusa u zakon ugradilo i njegovo usklađivanje, pa će kako rastu mirovine, tako rasti i cenzus.

Napominje i to da je usklađivanje osigurano i za nacionalnu naknadu za starije osobe koja će se od sljedeće godine isplaćivati starijima od 65 godina koji nemaju mirovinu i ne ostvaruju primanje po članu kućanstva veće od 800 kuna.

No, usklađivanje nije predviđeno i za minimalnu zajamčenu naknadu koju primaju socijalno najugroženiji članovi društva i koja se također godinama nije mijenjala.

Granica siromaštva

– Povećanjem cenzusa i njegovim usklađivanjem zaustavili smo smanjenje broja umirovljenika za koje država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje, ali obvezu plaćanja te police i dalje ima jako veliki broj umirovljenika koji ima mirovine koje nisu dostatne za život.

Mi mislimo da bi cenzus za bilo koje socijalno pravo u Hrvatskoj trebao biti 2.710 kuna, što je granica siromaštva za samca, kaže Petrović.

Dodaje da čak 61 posto umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu ispod te granice siromaštva, pa bi možda i podizanje cenzusa i povećanje broja onih kojima država plaća, i trebala bi plaćati dopunsko osiguranje, osvijestilo razinu siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj.