Iako dječja psihijatrija vapi za kadrovskim pojačanjem, Provedbenim programom razvoja dječje i adolescentne psihijatrije u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti 2023. – 2024. godine koji je Ministarstvo zdravstva uputilo u javno savjetovanje predviđeno je skromno povećanje ukupnog broja specijalizanata i specijalista dječje psihijatrije s postojećih 72 na 80, dakle za samo osam liječnika do kraja 2024. godine.

Stručnjaci za mentalno zdravlje djece i mladih upozoravaju, s druge strane, da je Hrvatskoj potrebno oko 120 dječjih psihijatara, što znači da nam i dalje manjka čak 40 specijalizanata koji bi popunili rupe u zdravstvenoj skrbi i smanjili višemjesečne liste čekanja na prvi psihijatrijski pregled.

Prema podacima HZJZ-a za 2023. godinu, u bolnicama su zaposlena 54 specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, a na specijalizaciji ih je još 18. Posebno brine činjenica da dječjeg psihijatra nema u četiri županije – Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Krapinsko-zagorskoj i Virovitičko-podravskoj. Kako se navodi u Provedbenom programu, međunarodne smjernice preporučuju 80 do 120 specijalista na milijun djece, što bi za Hrvatsku iznosilo ukupno 68 do 102 specijalista.

Neadekvatni uvjeti

Cilj je tog programa osigurati uravnoteženu mrežu bolničke zdravstvene zaštite kroz koju bi se djeci i mladima pružila ravnomjerno dostupna bolnička skrb u primjerenim uvjetima. Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Kukuljevićevoj u Zagrebu danas je jedina koja ima odjel zatvorenog tipa, a nema dovoljno prostornih niti kadrovskih uvjeta za zbrinjavanje suicidalne djece i adolescenata i drugih težih slučajeva koji ovamo dolaze iz čitave Hrvatske.

Statistike govore da više od 10 posto stanovništva godišnje boluje od mentalnog poremećaja, a barem jednom tijekom života od njega oboli svaki četvrti stanovnik Europske unije. Mentalni poremećaji najčešće nastaju u djetinjstvu i adolescenciji, no u Hrvatskoj se ta činjenica dosad sustavno ignorirala.

Zato nam je dječja psihijatrija nedovoljno i neujednačeno regionalno razvijena, prostorni uvjeti su neadekvatni, a broj dječjih i adolescentnih psihijatara je daleko manji od potreba, posebice u udaljenim mjestima. Provedbenim planom planira se i ugovaranje dodatnih bolničkih postelja i stolaca u djelatnosti dječje i adolescentne psihijatrije, za akutno i kronično stacionarno liječenje te za dnevnu bolnicu.

Bolničko psihijatrijsko liječenje djece i mladih do 18. godina danas provode KBC-i Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, Klinika za dječje bolesti Zagreb i Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Kukuljevićevoj. Hitni se pacijenti primaju samo u Kukuljevićevoj, KBC-u Rijeka i KBC-u Osijek.

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Kukuljevićevoj uz to ima samo tzv. zatvoreni odjel, gdje se primjenjuju mjere odvajanja i ograničavanja, pa su djeci koja trebaju hitni prijem, ali ne i zatvoreni odjel, narušena njihova prava.

K tome, Kukuljevićeva ima ograničene dijagnostičke mogućnosti što značajno utječe na kvalitetu liječenja, a za neku djecu znači i liječenje 500 kilometara od mjesta stanovanja, ističu u Ministarstvu zdravstva, gdje planiraju ugovoriti hitne bolničke ambulante za dječju i adolescentnu psihijatriju na regionalnoj razini. Broj hitnih ambulanti planira se povećati s jedne na – tri

Čekanje i kod privatnika

Da predloženo pojačanje dječje psihijatrije nije dovoljno za ozbiljno narušeno mentalno zdravlje djece i mladih u Hrvatskoj upozorava Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET, koja smatra da bi ciljna brojka trebala biti najmanje 100, a ne 80 psihijatara sa subspecijalizacijom iz dječje i adolescentne psihijatrije, te da bi dječju i adolescentnu psihijatriju trebalo decentralizirati na barem pet regionalnih centara – Zagreb, Rijeka Split, Osijek i Dubrovnik, kako bi Hrvatska bila što bolje pokrivena stručnjacima i psihijatrijskim odjelima.

Podsjećaju na to da je blizina bolnice bitan faktor u liječenju jer olakšava pristup zdravstvenim uslugama i roditeljima omogućuje češće posjećivanje hospitalizirane djece.

– Potreba je sve više, naročito zbog cyber-bullinga i ovisnosti, zbog čega nam se roditelji djece i adolescenata najčešće javljaju. Problem je kad im naši psiholozi ne mogu pomoći, jer trebaju psihijatrijsku skrb.

Na prvi pregled čeka se i po tri mjeseca, a ako je netko od 12 godina već mjesecima izložen zlostavljanju, svaki je dan važan, navodi čelnica Udruge, Iva Jovović. Većina roditelja prisiljena je zbog toga osloniti se na privatne psihijatre, no liste čekanja zbog rastućih mentalnih teškoća prelile su se i na privatni sektor.

U Popovači bolnica za liječenje neubrojivih maloljetnika

Budući da u Hrvatskoj ne postoji ustanova koja bi bila primjerena prisilnom psihijatrijskom smještaju maloljetnika, takav će se smještaj odlukom Vlade uspostaviti u Neuropsihijatrijskoj bolnici »Dr. Ivan Barbot« u Popovači, gdje će se uložiti 5,5 milijuna eura u novi odjel dječje i adolescentne psihijatrije i forenzičke dječje i adolescentne psihijatrije.

Bolnica u Popovači time će postati nacionalna bolnica za prisilni smještaj i liječenje neubrojivih maloljetnih osoba koje na takvo liječenje uputi sud, a u njoj će se liječiti i kronično oboljeli pacijenti dječje dobi.