Europski i svjetski mediji nedavno su izvijestili su da je postignut velebni uspjeh rudarsko-građevinske struke– službeno je probijen istražni tunel Baznog tunela Brenner, koji će biti najduža tunelska željeznička veza na svijetu. Time su Italija i Austrija po prvi put povezane podnožjem Alpa.

Istražni tunel ključni je korak u izgradnji budućeg najdužeg željezničkog tunela čija će ukupna duljina iznositi čak 64 kilometra a konačno će povezati sjever i jug Europe. S obzirom na 16 godina kašnjenja projekta svečano otvorenje ne očekuje se prije 2032. No, u spektakularnom građevinskom pothvatu koji je pratila iznimna preciznost inženjerske struke i rudara, manje je poznato da su sudjelovali i naši radnici, od Karlovca do Dubrovnika, piše portal Bauštela.hr precizirajući da u cijelom projektu sudjeluje više od stotinu ljudi iz Hrvatske. Još krajem kolovoza probili su testnu cijev poznatu kao EKS, a imali su čast prvi proći oknom i “spojiti” dvije države, otkriva portal.

Trasa budućeg željezničkog tunela najdužeg na svijetu / Screenshoot/ Foto: Europska komisija EC / INEA

Istražni tunel Brenner prati trasu dviju glavnih tunelskih cijevi i nalazi se 10 do 12 metara ispod njih. Dug je 57,5 kilometara, od čega 27,2 kilometra prolazi kroz Italiju, a 30,3 kroz Austriju. Tijekom gradnje služio je za geološka istraživanja i prikupljanje podataka o kvaliteti stijena, dok će u budućnosti imati ključnu tehničku funkciju, odvodnju, održavanje i sigurnosni evakuacijski put.

Radove na talijanskoj strani izveo je konzorcij predvođen Webuildom, a stroj za bušenje tunela Flavia završio je put dug više od 14 kilometara. Za njegov iskop korištena su tri TBM stroja koji su izbušili oko 42 kilometra tunela, dok su preostali dijelovi probijeni klasičnim rudarskim metodama.

Posebnost projekta je izvanredna preciznost: na dionicama dugim gotovo 30 kilometara odstupanja su bila tek u centimetrima, što je omogućilo daljnju gradnju bez dodatnih korekcija.

Radovi na istražnom tunelu započeli su još 2008. godine u Italiji, a godinu kasnije u Austriji. Tijekom proteklih 15 godina obilježeni su nizom važnih prekretnica, od prvih proboja dionica Aica-Mules i Sill gorge tunela, preko južne dionice Wolf-Brenner, sve do trenutka kada je 2025. godine probijen spoj između Italije i Austrije.

Foto: BBT

Dionica duga više od 50 kilometara, podijeljena je u četiri dijela. Već su završeni podvožnjak Isarco i dionica H33 Tulfes-Pfons, dok su u tijeku radovi na ostalim segmentima. Paralelno se provodi modernizacija linije Fortezza-Ponte Gardena te obilaznica Trenta, čime se povećava efikasnost željezničkog sustava povezanog s tunelom. Zbog složenih geotehničkih uvjeta primijenjena su napredna rješenja, poput zamrzavanja tla dušikom radi stabilizacije i sigurnosti.

Osim Brennera, Webuild gradi i prugu Torino-Lyon, također strateški važnu za transalpske veze i održivu mobilnost. S iskustvom izgradnje više od 3.500 kilometara tunela diljem svijeta, konzorcij se potvrđuje kao globalni lider u najzahtjevnijiim infrastrukturnim projektima. Bazni tunel Brenner ostat će povijesna prekretnica, ne samo za Italiju i Austriju, već i za čitavu EU.

Bazni tunel Brenner dio je skandinavsko-mediteranskog koridora Transeuropske prometne mreže (TEN-T), koji povezuje Helsinki s Maltom. Po završetku, putnički vlakovi moći će voziti do 250 km/h, skraćujući vožnju od Fortezze do Innsbrucka s 80 na 25 minuta. Projekt ima jasan cilj, prebaciti teret i putnike s cesta na željeznicu što će ujedno smanjiti emisije plinova i zaštititi alpski okoliš.

Ovaj ‘probni tunel’ po svojoj duljini i tehnološkoj izvedbi jedinstven je u svijetu. Smješten centralno ispod glavnih tunelskih cijevi, omogućio je da se geološki i tehnički rizici svedu na minimum, piše Bauštela.hr