ZAGREB – U prvih devet mjeseci ove godine na hrvatskim cestama poginulo je 209 osoba, 8,7 posto manje nego u istom promatranom razdoblju lani s 229 smrtno stradalih. No, u Hrvatskoj su lani sveukupno u prometnim nesrećama život izgubile 292 osobe što je za 23, 2 posto više nego u 2020. kada je evidentirano 237 smrti, kazuju podaci MUP-a. Najviše je poginulih vozača, njih 198 te putnika, a među smrtno stradalima na cestama je i 37 pješaka. U svim zemljama EU-a prošle godine u prometu je poginulo 19.900 građana što je pak povećanje od šest posto u odnosu na prethodnu godinu, objavila je prošlog tjedna Europska komisija koja ne krije žaljenje zbog nedovoljne efikasnosti zemalja-članica da smanje broj pogibija na matičnim prometnicama i povećaju sigurnost u prometu.

Utjecaj COVID-a

Iako se povećanje na razini Unije ne čini drastičnim iz Komisije navode podatak da je dosad nezabilježeni godišnji pad od 17 posto registriran 2020. u odnosu na 2019. uslijed pandemije COVID-19 i ograničenog kretanja. Jasno je da se pozitivan trend pada broja poginulih u pandemijskoj godini dogodio i u Hrvatskoj, s najnižim brojem smrti na cestama otkako se objavljuju mjerenja, sa spomenutih 237 smrtnih slučajeva. Nažalost, lanjska godina to je promijenila mada je statistički trend pada broja poginulih unatoč oscilacijama prisutan najmanje deset godina. Primjerice, 2012. i 2013. evidentirano je 390, odnosno 367 izgubljenih života zbog prometnih nesreća. Promatrano iz podataka u policijskim arhivima broj smrtno stradalih u Hrvatskoj počeo se se smanjivati ispod 1.000 tek 1992. godine, a još 1991. godine u prometu je poginulo 1.020 osoba. Povijesno gledano najgora je godina bila 1979. godina, kad je u prometnim nesrećama poginulo čak 1.605 osoba.

Hrvatska je u usporedbi sa zemljama EU-u i dalje u tamnijem dijelu ljestvice s prilično visokom stopom poginulih u prometu u odnosu na broj stanovnika. Na razini EU-a 2021. zabilježeno je 45 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Stopa se kreće od 20 smrtnih slučajeva na milijun osoba u Švedskoj i 22 u Danskoj do 81 smrti na milijun ljudi u Bugarskoj i 92 u Rumunjskoj. Hrvatska ima otprilike 75 poginulih u prometu uzimajući u obzir podatak od 3,87 milijuna stanovnika prema nedavno objavljenom popisu stanovništva.

Fatalna brzina

Osim porasta broja poginulih, MUP je 2021. evidentirao i ukupan porast broja prometnih nezgoda od 20,6 posto u odnosu na godinu ranije. Lani je prijavljeno 31.453 nesreća u prometu, 5.379 više nego 2020. Porastao je i broj teško ozlijeđenih osoba u odnosu na preklanjsku godinu. Tijekom 2021. teško je stradalo 2.610 osoba (+13,7 posto) a lakše 9.308 (20,3 posto). Brzina neprimjerena uvjetima i dalje je najčešća pogreška vozača zbog koje se događaju fatalne nesreće. Policija je evidentirala 693.668 prekršaja u prometu, slično kao i u preklanjskoj godini.

Na razini EU-a za prvih sedam mjeseci 2022. preliminarni podaci pokazuju i povećanje broja smrtnih slučajeva na cestama od 10 posto u usporedbi s istim razdobljem 2021. Nacionalni podaci MUP-a pokazuju da je u istom tom usporednom razdoblju u našoj zemlji evidentiran statistički pad od 14,2 posto sa 141 na 121 poginulu osobu.

Povjerenica za promet Europske komisije Adina Valean istaknula je da na razini Europe još nisu postignuti zacrtani ciljevi smanjenja broja poginulih.

– Duboko žalim što stopa promjena nije dovoljna za postizanje cilja EU-a da se broj poginulih na cestama prepolovi do 2030. Postizanje tog cilja zajednička je odgovornost, ali još je više važna za svaku državu članicu. Ključno je brzo poboljšati nacionalne strategije sigurnosti na cestama. Moramo imati na umu da se svaki gubitak života i ozbiljne ozljede na cestama mogu izbjeći, kazala je Valean.

Europska strategija

U okviru europske strategije »Vision Zero« Komisija surađuje s državama članicama na cjelovitom pristupu sigurnosti sustava, s naglaskom na ljudskim pogreškama i ranjivostima ljudi. U izvješajima u okviru Europskog opservatorija za sigurnost na cestama analiziraju se teme povezane sa sigurnošću na cestama, kao što su važnost korištenja sigurnosnog pojasa, ranjivosti djece, biciklista i starijih osoba kao sudionika u prometu te faktora koji smanjuju fokusiranost vozača na cesti. Prošlog tjedna, 21. listopada obilježen je Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je na obilježavanju 3. Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa da je i cilj Hrvatske do 2030. godine prepoloviti broj smrtno stradalih u prometu. Plan je, naveo je Božinović, da broj smrti na domaćim cestama bude manji od 150, dakle, ispod aktualnog europskog prosjeka stope poginulih. Nacionalni dan sigurnosti u prometu obilježen je kampanjom »U modi su nova pravila« kojom se podsjeća na nedavne zakonske izmjene za sve popularnija vozila kao što su električni romobili, monocikli, segwayi, cijeli spektar novih vozila koji privlače mlađu populaciju. Alternativna vozila postaju cjenovno konkurentnija i sve više prisutnija te povećavaju pritisak na promet postajući dodatni rizik u prometnoj regulaciji. S obzirom na to da u posjed tih prometnih sredstava dolaze mladi pa i djeca od 14 godina moraju se svi educirati kako bi znali da je maksimalna brzina takvih prometala 25 kilometara na sat i da oni koji upravljaju moraju obavezno nositi kacige, naglasio je Božinović.