
Prevelika brzina, neprilagođena uvjetima na cesti, zbog spoznaje da nema kontrola, uzrok je nesreće, a nedostatak zaštitne ograde doveo je do strašnog tragičnog ishoda,
povezane vijesti
Uz poštivanje prometnih propisa svaka dionica, pa i državna cesta DC8 u mjestu Bunica kod Senja ,potpuno je sigurna. A ako se ne poštuju prometni propisi i najkvalitetnija prometnica, koja zadovoljava sve kriterije EuroRAP-a, može postati nesigurna i pogibeljna. Dokazi:
– Dionica državne ceste DC8 Split – Omiš, koja je konfiguracijom i nedostatkom potpune zaštitne ograde na mjestima mogućeg izlijetanja usporediva s dionicom kod Senja, a koja je nekada bila jedna od najopasnijih u Hrvatskoj, postala je jedna od najsigurnijih, postavljanjem niza od osam radarskih kamera na 22 kilometra dionice.
– Turanjska obilaznica koja je remek-djelo cestogradnje u dvije godine nakon otvaranja postala je poprište niza tragičnih nesreća, pa su je počeli nazivati ‘cestom smrti’, jer vozači znaju da mogu nepropisno pretjecati i kršiti brzinsko ograničenje bez straha od kazni. Sve sigurnosne probleme riješile bi dvije nadzorne radarske kamere (na 25 posto dionice od oba kraja) i tri upozorenja ‘kontrola brzine’ (na početku, kraju i sredini dionice)
Na hrvatskim cestama u 2025. godini život je izgubilo 215 osoba, 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kad je Hrvatska, po razmjernom stradanju na cestama (broju poginulih na milijun stanovnika), završila na 24. mjestu među 27 članica EU-a (gore su bile Rumunjska, Bugarska i Grčka). Trenutačno je stanje još gore.
Koliko je zabrinjavajuće pokazuje usporedba s planom iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa (2011. – 2020.), po kojem je broj poginulih godišnje na hrvatskim cestama do 2020. trebao pasti na 213. To smo već premašili u ovoj godini, premda je cestovna infrastruktura dodatno unaprijeđena, a prosječna godina proizvodnje vozila na cestama je 2011. (prosječna starost 14 godina), u usporedbi s 2005. prije pet godina. To je trebalo smanjiti broj poginulih na našim cestama. O uzrocima stanja detaljno smo već pisali:
Za poboljšanje stanja sigurnosti na hrvatskim cestama, zbog razmjerno dobre i kvalitetne cestovne infrastrukture i, ipak, sve sigurnijih vozila na našim cestama treba se fokusirati na jednu, prioritetnu mjeru:Poboljšati nadzor poštivanja prometnih propisa na cestama, kojim će se povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje.
Da je vozač rent-a-car vozila znao da može biti kažnjen za neprilagođenu i prebrzu vožnju, zasigurno se ne bi automobilom sjurio u bugi i neugodni zavoj na DC8 kod Senja. Sasvim izvjesno znao je da na hrvatskim cestama praktički nema kontrola, osim na označenim mjestima i četiri života bi bila spašena.
FOTO Ovo je mjesto nezapamćene tragedije kod Senja. Vozaču u jednom trenutku pozlilo? – Novi list
Radarska kamera lokaciji gdje se često događaju prometne nesreće ima višestruko povoljniji utjecaj od rekonstrukcije prometnice i poboljšanja sigurnosnih elemenata (zaštitna ograda, zone izlijetanja…), jer, uz nedostatak kontrola, na poboljšanim prometnicama koje omogućuju bržu vožnju mnogi vozači počnu voziti još brže i bezobzirnije (čine više prometnih prekršaja).
Zbog ove nesreće nužne su dvije mjere, a prvu treba provesti odmah:
1. Na DC8 u Bunici kod Senja, 100 metara prije mjesta izlijetanja, treba postaviti radarsku kameru, a znak obavijesti ‘kontrola prometa’ na kilometar udaljenosti u oba smjera.
2. Višestruko povećati broj radarskih kamera na cestama i intenzivirati nadzor prometa, uvođenjem dodatnih mjera nadzora, koje omogućuje suvremena tehnologija (dronovi, informacijski sustavi…) te dodatnih policijskih patrola.