ZAGREB – Uoči usvajanja izmjena i dopuna prijedloga Zakona o parničkom postupku (ZPP) objavljen je izvještaj o provedenom e-savjetovanju zainteresirane javnosti s komentarima i prijedlozima za novu regulativu. Riječ je o iznimno važnom zakonu iz resora pravosuđa po kojem će domaći sudovi raspravljati i odlučivati u građanskim parnicama. Podsjećamo, ciljevi izmjena zakona su smanjenje prevelikog broja sudskih predmeta i skraćenje trajanja parnica koje se nerijetko godinama vuku po sudovima i u tzv. »bagatelnim« slučajevima.

Reforma parničnog postupka predviđa održavanje ročišta na daljinu, uvođenje obaveznog tonskog snimanja rasprave, primjenu pisanih postupaka u sporovima male vrijednosti, kao i jasne rokove za okončanje postupka po pojedinoj instanci suđenja. Primjerice, za donošenje prvostupanjske presude propisan je rok od dvije godine, godinu dana za žalbeni postupak, šest mjeseci za pripremno ročište i maksimalno dvije godine za reviziju. Ukupno 55 milijuna kuna izdvojit će se za opremanje općinskih, županijskih, trgovačkih sudova i Visokog trgovačkog suda RH za tonsko snimanje ročišta te edukaciju sudaca i službenika. Ministarstvo pravosuđa u uprave kao predlagatelj zakona među ciljevima ističe da želi spriječiti pojave tzv. »odluka iznenađenja«, odnosno odluka preinačenih po žalbi, tendenciju da nova pravna ocjena po žalbenom postupku bitno odstupa od pravnog zaključka tijekom sudskog procesa.

Uvodi se i institut utvrđivanja i razmatranja nezakonitog dokaza koji je već dugi niz godina bio problem u parničnoj praksi, a po sadržaju odredbe već je izazvao reakcije tijekom savjetovanja. Stiglo je više od 200 komentara i prijedloga od strane pravnika i cehovskih udruženja, a reagirao je i Ured pučke pravobraniteljice, Hrvatska odvjetnička komora, pojedini općinski sudovi, udruge sudaca, sindikati i brojni drugi subjekti. Ured pučke pravobraniteljice ističe da je Zakon o parničnom postupku predmet osobitog interesa svih građana i pravne struke jer predstavlja procesnu garanciju jednakosti građana pred zakonom i sudovima u osobnim i obiteljskim odnosima, radnim odnosima te trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima.

Brojne pritužbe

– O važnosti kvalitetnog uređenja parničnog postupka ukazuju brojne pritužbe koje nam upućuju građani nezadovoljni kvalitetom sudskih odluka, kao i njihovom zakonitošću i pravičnošću. Premda je odredbom propisano da sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova, kao i da je sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku, sama odredba ne sadrži dovoljno učinkovit mehanizam koji bi sudu omogućio sankcioniranje zlouporabe procesnih ovlaštenja stranaka budući da su predviđene samo sankcije u obliku novčanih kazni i to isključivo za teže zlouporabe prava, upozorili su iz Ureda pučke pravobraniteljice. Radi osiguravanja veće efikasnosti sudova i provedbe nulte tolerancije na očite zlouporabe procesnih prava, predlažu mogućnost da se počinitelju prije novčane kazne za odugovlačenje postupka najprije izrekne opomena pred kaznom kako bi ga se odvratilo od daljnjeg šikaniranja protivne strane i suda. Drugim riječima, veća bi korist bila od prevencije daljnjeg odugovlačenja procesa nego od naknadnog novčanog sankcioniranja. Pučka pravobraniteljica dodaje da je dio građana ograničen u pravu u postupku prilikom revizije presuda. Naime, po važećem Zakonu prijedlog za reviziju mogu sastavljati isključivo odvjetnici ili osobe s položenim stručnim ispitom, a građani slabijeg imovinskog stanja nisu u financijskoj mogućnosti angažirati profesionalnog odvjetnika, dok je besplatna pravna pomoć pravnih klinika ograničena.

– Sustav besplatne pravne pomoći nedovoljno je učinkovit iz niza razloga, kao što su nedostatnost financijskih sredstava za ovlaštene pružatelje, neravnomjerna teritorijalna pokrivenost djelovanja pomoći, nedostatak odvjetnika na pojedinim područjima RH i dugotrajnost postupanja u žalbenim postupcima na rješenja kojima se odbija zahtjev za besplatnom pomoći. Na to redovito ukazujemo u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, ističu iz Ureda pučke pravobraniteljice, podsjećajući da Ustavni sud u svojem tumačenju ne vidi ograničenja, smatrajući da građani slabijeg imovinskog statusa u revizijskom postupku imaju na raspolaganju pravne klinike. No, u praksi očito je da to baš ne funkcionira, a novi zakonski prijedlog ne intervenira u tom području. Spomenute komentare Ministarstvo pravosuđa, kaže se u Izvješću, primilo je na znanje. Među ostalim, Ured reagira i na prijedlog tretiranja nezakonitog dokaza tijekom parničkog postupka koje je u kaznenim predmetima strogo regulirano Zakonom o kaznenom postupku (ZKP). Pravobraniteljica upozorava na proturječnost predlagača jer se istovremeno sudovima omogućava da utvrđuje što je to nezakonit dokaz, a onda sud takav isti dokaz može uzeti u razmatranje »radi odlučivanja o odlučnim činjenicama«, pozivajući se na tzv. test razmjernosti i okolnosti pojedinog slučaja. Puno oštrije osvrnuli su se iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) smatrajući da su takve odredbe protuustavne.

Slikovit primjer

– Sud ne može, ali zapravo može svoju odluku utemeljiti na nezakonitom dokazu!? Istovremeno s davanjem ovlaštenja sudu da izvede takav dokaz, predlagatelj uopće ne definira što smatra nezakonitim dokazom za razliku od ZKP-a. Kriteriji za test razmjernosti nisu propisani niti poznati pa se predloženim rješenjem ostavlja širok prostor za arbitrarnost suda, upozoravaju iz NHS-a, s jednim slikovitim primjerom iz radno-sudske prakse.

– Radnik je na bolovanju za koje poslodavac sumnja da je fiktivno i da on radi neke druge poslove dok je odsutan. Poslodavac unajmi privatnog istražitelja koji uslika radnika koji, naprimjer, dok je na bolovanju gradi apartmane. Ako npr. taj privatni istražitelj nema dozvolu ili je radnika uslikao ulaskom u privatni prostor, takav dokaz bi se trebao smatrati nezakonitim, takav otkaz bi zbog tih činjenica bio »nezakonit«, no sud sada može donijeti odluku da će uzeti u obzir sadržaj takvog (nezakonitog) dokaza ako ocijeni da je to bitno za činjenice postupka pa će i otkaz biti zakonit, i to sve samo temeljem testa razmjernosti? Zbog prethodno navedenog predlažemo brisanje predloženih stavaka, poručili su iz NHS-a. No, Ministarstvo pravosuđa nije prihvatilo sugestije Sindikata, pa niti Ureda pučke pravobraniteljice, zaključivši da je riječ o »suvremenom europskom pristupu uporabe nezakonitih dokaza« u parničnom postupku.

– Sudu se ostavlja diskrecijska ocjena da prema okolnostima konkretnog slučaja ocijeni radi li se o nezakonitom dokazu, pa čak i kada sud nađe da se radi o nezakonitom dokazu, primjenom testa razmjernosti odlučit će hoće li se dopustiti njegovo izvođenje. Sama (općenita) formulacija odredbe prilagođena je specifičnostima građanskih postupaka naspram kaznenih postupaka, uvjereni su iz Ministarstva.