HZZO je na posljednjoj sjednici Upravnog vijeća povećao cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti, u bolnicama su povećane vrijednosti koeficijenata za dijagnostičko-terapijske skupine (DTS) za 10 posto, a korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja (DBS). U HZZO-u su ovu korekciju obrazložili namjerom usklađivanja plaćanja zdravstvenih usluga s rastućim troškovima bolnica, kao i stabilnije financiranje bolnica. Ovo povećanje cijena neće se odraziti na trošak participacija koje plaćaju pacijenti, a ne bi smjelo imati nikakvih posljedica niti na dostupnost zdravstvenih usluga.

Neodržive cijene

Cijena DTS-a podignuta je s 1.769 eura na 1.946 eura, što je povećanje osnovne vrijednosti za 10 posto, dok je vrijednost dana liječenja u bolnici uvećana s dosadašnjih 24,3 na 28 eura, što je rast od 15 posto. Ova korekcija bolnicama će donijeti bolji prihod za isti broj usluga, ali neće bitno popraviti poslovanje bolnica, upozoravaju u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).

– To neće imati nikakav utjecaj na pacijente niti na dostupnost zdravstvenih usluga. Ali, ako limiti ne rastu, to neće utjecati na poslovanje bolnica, osim što ćete za isti limit trebati napraviti manje usluga, komentira Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Iz te udruge već dugo upozoravaju da su cijene koje formira HZZO daleko ispod održivih, odnosno značajno niže od tržišnih cijena.

– Dobro je da su cijene zdravstvenih usluga povećane, ali mislimo da je ovaj postotak nedovoljan s obzirom na to da je velika većina zdravstvenih usluga bila bitno podcijenjena, za najmanje 35 do 40 posto. Ovo je, dakle, minimalno dizanje cijena, ali svakako je dobar pomak, ocjenjuje Jurković.

Bolnice, međutim, grcaju u dugovima, a taj se problem, podsjećaju u UPUZ-u, može riješiti samo povećanjem bolničkih proračuna, dok dizanje cijene DTS-a neće stabilizirati njihovo poslovanje. Jedino će ubuduće s manjim brojem odrađenih usluga »pokriti« bolnički limit, što je svakako važno bolnicama koje su odrađivale manje od ugovorenog. Bolnice koje rade mnogo, i dalje će probijati ugovoreno izvršenje.

– Bolnice će i dalje vjerojatno raditi preko svojih limita, jedino će taj fiktivni dug prema HZZO-u koji se već popeo na milijardu eura biti manji. Dakle, stvarat će se manji dug. Ali samo dug bolnica prema HZZO-u, koji se uopće ne bi trebao stvarati, jer nije normalno da je netko tko proizvodi zdravstvenu uslugu u dugu prema onome tko je kupuje. Limiti se bolnicama, naime, isplaćuju avansno, pa zbog niske cijene usluga velika većina bolnica stvori dug. Ali to nije realna priča, taj dug treba otpisati, smatra Jurković. Kada bi se to dogodilo, ukupni bi se dug u zdravstvu, kaže, prepolovio.

Nužno povećati limite

U UPUZ-u, međutim, i dalje smatraju da ih treba uključiti u formiranje cijena zdravstvene usluge, umjesto što to HZZO radi jednostrano. Predlagali su tripartitni model po uzoru na Sloveniju, ali dosad nisu postigli cilj. HZZO kao kupac ne bi smio sam određivati cijenu usluge, jednostavno tražimo da zdravstvene ustanove, kao oni koji isporučuju zdravstvenu uslugu, sudjeluju u kreiranju cijene tog proizvoda, podsjeća šef UPUZ-a.

U svakom slučaju, ravnatelji zdravstvenih ustanova u 2026. očekuju povećanje limita jer jedino tako, kažu, bolnice mogu stati na zdrave noge i poslovati pozitivno.

– Da bi zdravstvo prestalo generirati novi dug, naša je računica, slično onoj u Ministarstvu zdravstva, da nam treba oko 800 milijuna eura više. Sad je za iduću godinu predviđeno povećanje za zdravstvo od 500 milijuna eura, a treba nam 800 milijuna da se limiti bolnica povećaju za onoliko koliko kojoj zdravstvenoj ustanovi treba, veli Jurković. Kad bi se mjesečni budžeti bolnica povećali za barem 50 milijuna eura, ne bi se trebao stvarati novi dug. Ako se to napravi prekasno, bolnice će opet doći u istu situaciju zbog stalnog rasta zdravstvene potrošnje.

Tek kada bi se limiti podigli na takvu razinu, ravnatelje bolnica moglo bi se, ističe, obvezati da posluju unutar tih okvira. U UPUZ-u vjeruju da će se ovakav scenarij, koji već godinama priželjkuju, dogoditi u proračunu za 2026. godinu jer im je ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila takve promjene.