Dmitrij Medvjedev

Bivši ruski predsjednik prijeti Europljanima enormnim poskupljenjem cijene plina

Portal Novi list, Hina

Foto Reuters

Foto Reuters

Bivši ruski predsjednik, ujedno i bivši premijer Dmitrij Medvjedev komentirao je njemačko zaustavljanje Sjevernog toka 2.



Bivši ruski predsjednik, ujedno i bivši premijer Dmitrij Medvjedev komentirao je njemačko zaustavljanje Sjevernog toka 2.


Zaprijetio je enormnim poskupljenjem ruskog plina za stanovnike EU.


“Njemački kancelar Olaf Scholz odlučio je zaustaviti proces izdavanja dozvole za plinovod Sjeverni tok 2.




Pa, dobrodošli u divni novi svijet u kojem će Europljani vrlo skoro plaćati 2.000 eura za tisuću kubičnih metara prirodnog plina!”, poručio je Medvjedev na Twitteru.


Medvjedev je trenutno zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.



Cijena ruskog plina u Europi, nakon zadnjih poskupljenja, kreće se oko 900 eura za tisuću kubičnih metara.


Jasno je koliki bi udarac na Europljane koji koriste ruski plin značilo njegovo više nego dvostruko poskupljenje.


Zašto je zaustavljen Sjeverni tok II?


Njemački kancelar Olaf Scholz opravdao je u utorak zaustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok II novonastalom situacijom na istoku Ukrajine.


„Priznanjem separatističkih područja na istoku Ukrajine Rusija je stvorila potpuno novu situaciju i zbog najnovijeg razvoja događaja moramo iznova sagledati situaciju, a to se tiče i projekta Sjeverni tok II“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke) na rubu sastanka s irskim premijerom Michaelom Martinom u Berlinu.



Scholz je rekao da je od ministarstva gospodarstva zatražio ponovno ispitivanje tzv. sigurnosti opskrbe, što je preduvjet za izdavanje dozvole za rad.


„To zvuči komplicirano, ali radi se o upravnom činu bez kojeg ne bi bilo moguće zaustavljanje projekta“, rekao je njemački kancelar.


„To bi moglo potrajati“, rekao je Scholz na pitanje koliko će dugo trajati proces izdavanja dozvole koji je započeo prošle jeseni.


Najavljene nove sankcije


Scholz je najavio eventualne nove sankcije, ali je rekao kako je najvažnije izbjeći daljnju eskalaciju.


„U ovoj fazi je važno da pored prvih sankcija spriječimo daljnju eskalaciju i time i novu katastrofu“, rekao je Scholz.


Plinovod od Rusije do Njemačke ispod Baltika, dug 1.200 kilometara, tehnički je dovršen.


Savezna agencija za mreže je u studenome zaustavila izdavanje dozvole tražeći od konzorcija Sjeverni tok II, sa sjedištem u Švicarskoj, da se „organizira po njemačkim zakonima“ tj. da se odvoji vlasnička struktura od glavnog opskrbljivača, ruske državne kompanije Gazprom.



Projekt Sjeverni tok II, kojeg su podržale sve njemačke vlade do sada, od samog je početka izazvao prosvjed Ukrajine, Poljske i baltičkih članica EU-a zbog činjenice da plinovod u potpunosti zaobilazi teritorije ovih zemalja.


S gradnjom Sjevernog toka II je započeto 2018., a gradnja je do sada stajala oko 10 milijardi eura.


Unutar nove koalicijske vlade, koju sačinjavaju socijaldemokrati, zeleni i liberali, jedino se stranka Zeleni do sada izričito protivila projektu Sjeverni tok II.


Posljedice eskalacije ukrajinske krize


Njemačka je osigurala dovoljno plina, ali njegove cijene mogle bi porasti zbog eskalacije sukoba u Ukrajini, upozorio je u utorak ministar gospodarstva Robert Habeck.


Rat diže cijene, rekao je Habeck, koji se zalaže se za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.


Cijene plina snažno rastu u Europi još od prošle godine, potaknute potražnjom gospodarstva koje se oporavlja od koronakrize i geopolitičkim napetostima u Ukrajini. Zapad optužuje Rusiju da planira napasti susjednu zemlju, što Moskva uporno opovrgava.


U proteklim danima učestalo je kršenje primirja na liniji razdvajanja ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika u Luhansku i Donecku i Moskva je jučer navečer priznala neovisnost dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine s većinskim ruskim stanovništvom.


Zapad sada priprema najavljene sankcije Rusiji, a zasada se ne zna hoće li obuhvatiti i ruske energente.