Odgovarajući na pitanje novinara o izmjenama zakona o usporedivosti naknada, koje se trenutno nalaze u saborskoj proceduri i kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, Primorac je rekao da smo do sada imali situaciju u kojoj su banke temeljem zakona dobile “ekskluzivno pravo” distribucije mirovina i plaća, pri čemu su diskrecijski utvrđivale naknade za vođenje, otvaranje, zatvaranje računa i sl. Banke su u posljednje vrijeme, u okolnostima i porasta profitabilnosti, najavljivale dodatno povećanje pojedinih naknada, što po Primorčevom mišljenju nije bilo dobro, pa je stoga u saborsku proceduru upućen spomenuti zakon.

Pritom, paket besplatnih usluga za koje banke potrošaču neće smjeti naplaćivati naknadu uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske i inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.

Prvotnim prijedlogom građanima je trebalo biti besplatno i pet podizanja novca na bankomatu druge banke, dakle one kojoj nisu klijenti. No, kako je Primorac izjavio prošli mjesec, Hrvatska narodna banka (HNB) se očitovala kako bi potonji element mogao “značajno ugroziti stabilnost poslovanja banaka”.

Stoga, pojasnio je danas Primorac, povela se rasprava o potencijalnoj uspostavi zajedničke bankomatske mreže, što bi značilo da bi podizanje novca na svakom od bankomata za građane bilo besplatno, pri čemu je Ministarstvo financija izašlo s prijedlogom memoranduma o razumijevanju između banaka, ministarstva i HNB-a, kojim bi se ta mreža uspostavila.

“Nismo se usuglasili oko teksta tog memoranduma, ali nismo htjeli ni gubiti vrijeme, tako da je u saborsku proceduru otišao zakon s odredbom koja kaže da od 1. siječnja 2027. građani koji imaju takav besplatan paket imaju pravo mjesečno na dva besplatna podizanja sredstava na bankomatu druge banke”, izjavio je Primorac na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) na kojoj je predstavio novo izdanje “narodnih” trezorskih zapisa.

Istaknuo je i da, ukoliko banke smatraju da mogu stupiti u projekt uspostave nacionalne bankomatske mreže, Ministarstvo financija je i dalje sklono potpisati taj memorandum, kao i pomoći im u tom procesu.

“No to nije nešto na što želimo na bilo koji način intenzivno motivirati banke, jer mi svoj cilj u smislu zaštite građana postižemo upravo s ovom odredbom, to jest s odgodnom klauzulom u zakonu, i dajemo im vremena ‘de facto’ godinu i pol dana da uspostave tu mrežu”, izjavio je Primorac, koji smatra da bi takva zajednička mreža bila dobra za banke.

Pet značajnih inicijativa za zaštitu potrošača

Istaknuo je da je ovo samo jedan u nizu napora Ministarstva financija u cilju zaštite potrošača na financijskom tržištu. Tako, od njegovog stupanja na dužnost u srpnju 2022. godine, potpisan je sporazum s bankama kojim su regulirana prešutna prekoračenja po tekućim računima, nakon toga je ukinuta i potreba isplate pojedinih primanja na žiroračun, a donesen je i zakonski paket kojim je regulirano trgovanje potraživanjima i rad agencija za naplatu potraživanja.

Mogućnost ulaganja građana u državne vrijednosne papire ministar financija također vidi kao iskorak u smjeru zaštite potrošača, s obzirom da građani na svoje depozite u bankama primaju “gotovo 0 posto” kamata, pa ovako mogu ostvariti veći prinos.

“Dakle, imamo pet prilično značajnih inicijativa zaštite potrošača u nešto oko dvije i pol godine”, ustvrdio je.

Ulaganja u obranu u što većoj mjeri europskim sredstvima

Upitan o utjecaju ulaganja u obranu na javne financije, Primorac je rekao da je u projekcijama državnog proračuna planirano kontinuirano povećanje tih ulaganja.

Sada postoji intencija na razini NATO saveza da ta ulaganja dosegnu pet posto BDP-a, što je značajno povećanje, no smatra da tu Hrvatska stoji prilično dobro. “Međutim, radi se doista o značajnom izdvajanju i naravno da prilikom planiranja cijelog proračunskog procesa moramo voditi računa o izmijenjenim sigurnosnim okolnostima na geopolitičkoj karti”, izjavio je Primorac.

Rekao je da po tom pitanju postoje intenzivni međuresorni razgovori u Vladi,  kao i na razini vijeća ministara financija zemalja EU-a. Smatra da je riječ o ulaganjima u “europsko javno dobro”, pa bi stoga obranu i sigurnost u što većoj mjeri trebalo financirati zajedničkim europskim sredstvima.

Po njegovom mišljenju, nije pravedno da na razini EU-a države koje su daleko od zaraćenih zona, umjesto da povećavaju izdvajanja u obranu, povećavaju izdvajanja u nekakve druge aktivnosti koje im potiču gospodarski rast i povećanje konkurentnosti i produktivnosti, dok bi za to vrijeme druge članice koje su bliže ratnim područjima svoja proračunska sredstva intenzivnije trošila na ulaganja u obranu kojom “de facto” štite cijeli europski gospodarski prostor.

“To su rasprave naravno koje vodimo i na razini vijeća ECOFIN-a, ministri razmjenjuju informacije i smatram da smo u tom smislu na dobrom tragu”, izjavio je Primorac.

Kada se govori o nacionalnim proračunima, kazao je, razmatra se opcija tzv. nacionalne klauzule o odstupanju, što bi značilo da se izdvajanja za obranu u određenom opsegu ne bi uračunavala u deficit, a u kontekstu eventualnog potencijalnog otvaranja procedure prekomjernog proračunskog manjka.

“Hrvatska je tu iskazala svoj načelan stav, nismo još uvijek formalno aplicirali, ali to može isto tako osigurati određeni manevarski prostor”, napomenuo je Primorac.

Financiranje europskim zajedničkim sredstvima, rekao je ministar financija, vjerojatno bi osiguralo i ulaganja u sustave koji su interoperabilni. “Dakle, ako svaka država nabavlja nekakve svoje sustave (…) onda to baš i nije najbolje rješenje”, dodao je.