Svakodnevni nemarni postupci

5 najčešćih i najopasnijih pogrešaka koje građani rade u šumi ljeti – i kako ih izbjeći

Sanda Milinković Frank

Za čak 90 % požara kao glavni krivac navodi se čovjek i njegov nemar



Požari koji pustoše hrvatske šume svake godine potvrđuju poražavajuću istinu: za čak 90 % požara kao glavni krivac navodi se čovjek i njegov nemar.


Prema Registru šumskih požara, u 2024. godini nastalo je 106 šumskih požara koji su opožarili 14.607 ha šuma i šumskog zemljišta. U 2023. godini nastalo je 48 požara koji su opožarili 1.837 ha šuma, a 2022. godine brojka šumskih požara iznosila je 245.


Posebno zabrinjava činjenica da upravo svakodnevni nemarni postupci, poput ostavljanja odbačenog opuška, nedovoljno ugašenog roštilja ili razbacanog stakla, mogu biti okidači katastrofalnog požara, pogotovo u sušnim i vjetrovitim ljetnim mjesecima.





„Ma neće biti ništa – Nemar je prva iskra“


– Praćenjem statističkih podataka o nastanku požara, a te podatke u Hrvatskim šumama pratimo kroz desetljeća, zaključili smo da je upravo preveliko opuštanje u prirodi, koje možemo nazvati nemarom, uzrok nastanka većine šumskih požara u Hrvatskoj.


Iako jedan dio požara nastaje kao prirodno zapaljenje (npr. udar groma) ili kao nehotična posljedica raznih ljudskih aktivnosti (iskrenje željezničkih tračnica) te nažalost kao posljedica namjernog potpaljivanja, velika većina požara, preko 70 posto, je posljedica neodgovornog ponašanja u šumi.


Pri tome prednjači roštiljanje odnosno postupak da se vatra ne ugasi do kraja, odbacivanje opušaka ili upaljača, te ostavljanje staklenih predmeta čijom refleksijom sunčevih zraka može doći do zapaljenja.


Za pojašnjenje, oko 90 % požara nastaje kao posljedica ljudskih aktivnosti, a 70 % svih požara je posljedica nemara. Otuda i naziv naše promotivne kampanje „Ma neće biti ništa-Nemar je prva iskra“, kaže nam stručnjak iz Hrvatskih šuma Darko Pleskalt, s kojim smo razgovarali na ovu temu.


Upitali smo na što bi građani trebali posebno paziti kada ulaze u šumu te postoji li neki „popis sigurnosti“ koju bi preporučili, na što nam poručuju da – opreza nikada dosta.


– Za početak, građani u šumi trebaju čuvati sebe, primjerice od pada grana (ne ići u šumi po vjetru), od poskliznuća, pada u potok ili neku jamu i slično.


No, takvi su događaji vrlo rijetki i ne trebaju spriječiti građane da u šumi uživaju. Puno je važnija naša odgovornost prema šumi i prirodi općenito.


Poznata je misao: “U šumi ne ostavi ništa osim tragova svojih stopa!”


5 najčešćih i najopasnijih pogrešaka koje građani rade u šumi

– bacanje opušaka cigarete
– nemarno rukovanje vatrom
– paljenje korova
– bacanje upaljača
– ostavljanje stakla

Nemarno ponašanje


Dodaju da se većina građana u prirodi ponaša opuštenije nego u svom uobičajenom, svakodnevnom okruženju, bez obzira radi li se o boravku u šumi ili primjerice, na moru.


– Naprosto, tako opuštajuće priroda, u ovom slučaju šuma, djeluje na nas. Otuda i dolaze često neracionalne odluke i ponašanja koja smatramo nemarom i kojima smo često skloni u prirodi.


Jedna od najčešćih situacija je nemarno rukovanje vatrom: paljenje vatre na mjestima gdje to predstavlja opasnost, i naravno situacija da ljudi ostave vatru neugašenu do kraja, misleći da će se sama ugasiti.


Samo mali vjetrić je dovoljan da vatru prenese do neke gorive materije, ili da se ona po tlu raširiti do suhog lišća. Osnovno je pravilo da se sačeka dok ne izgori sva količina drveta ili ugljena, razgrne pepeo i sve polije vodom.


Tek tada se smije napustiti mjesto na kojem smo logorovali, grijali se ili radili roštilj. Naravno, ne treba ni spominjati koliko opasan može biti odbačeni opušak ili šibica, kao i odbačeno staklo koje pod sunčevim zrakama može prouzročiti iskru.


U nemarno ponašanje svrstavamo još jedan od najčešćih uzroka požara, a to je spaljivanje korova. To je vrlo opasna situacija koju ljudi često podcjenjuju, a dovoljan je trenutak da nam vatra izmakne kontroli, upozorava stručnjak.


Prema riječima našeg sugovornika iz Hrvatskih šuma, paljenje vatre zabranjeno je u šumi i na udaljenosti manjoj od 200 metara, kao i ispod trasa dalekovoda.


Iznimno, jedinice lokalne samouprave mogu donijeti odluke o vremenu i načinu spaljivanja, primjerice, korova na svom području. Ovo je područje zakonski definirano i više se može pročitati u Pravilniku o zaštiti šuma od požara (članak 30. i 31.).


Glavni je savjet građanima: ako moraju ložiti vatru na otvorenom prostoru, kao što je naveden primjer spaljivanja otpada, o toj namjeri treba prethodno obavijestiti najbližu vatrogasnu postrojbu da bi bila spremna u slučaju potrebe, zaključuju.


Odmah nazvati 112 ili 193!

Što učiniti ako primijetite požar, ilegalnu sječu ili druge sumnjive aktivnosti u šumi – kome i kako prijaviti?


– U slučaju pojave požara treba odmah nazvati 112 ili 193, dok kod pojave nekih drugih sumnjivih aktivnosti građani se mogu obratiti policiji.


Je li neka sječa šume legalna ili nelegalna, ponekad je građanima teško procijeniti, no ako sumnjaju na takvu aktivnost bit ćemo im zahvalni ako se obrate lokalnoj šumariji koja ima najbolji uvid u šumarske radove na svom terenu, kažu iz Hrvatskih šuma.

Protupožarne aktivnosti traju neprestano


Napominju da su za nastanak i širenje požara najosjetljivija krška područja obale i priobalja. I u svjetskim razmjerima, Mediteran je područje koje je jako pogođeno klimatskim promjenama, pa i pojačanom nastanku požara.


– Konkretnije, u Hrvatskoj je područje Dalmacije najugroženije, i tu se dešava preko 80 % svih požara. Prednjače Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija, a na trećem mjestu je Zadarska županija.


Kontinentalni dio Hrvatske do sada nije bio značajnije ugrožen od požara, međutim postoji bojazan da bi uslijed povećanja prosječnih temperatura, temperaturnih ekstrema i smanjenih oborina, i kontinentalni dijelovi Hrvatske mogli postati značajnije podložni požarima, zaključuju iz Hrvatskih šuma.


Iako je službeno trajanje požarne sezone od 1. lipnja do 30. rujna, a po potrebi Ministarstvo unutarnjih poslova je može službeno produljiti ili skratiti, u Hrvatskim šumama protupožarne aktivnosti traju neprestano, što pokazuje i činjenica da su samo u 2024. godini u te svrhe uložili 13 milijuna eura.


Za razdoblje 2022. – 2028. tvrtka je nabavila integriranu uslugu video nadzora s detekcijom dima i vatre te simulatorom širenja požara koji omogućavaju još kvalitetnije akcije u suradnji s partnerima na sprečavanju nastanka i gašenju požara u Republici Hrvatskoj, posebice s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.


Ukupno se u šumama nalazi 220 kamera raspoređenih na 110 lokacija, kojima se upravlja iz nadzornih operativnih centara u svim priobalnim županijama, Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.


Organizirana je i motriteljsko-dojavna služba radnika Hrvatskih šuma na području krša, a u tijeku protupožarne sezone, zapošljavaju se i dodatni radnici na određeno vrijeme kako bi se što više smanjilo vrijeme reakcije na uočen dim.


Tijekom cijele godine radi se i na izgradnji i održavanju protupožarnih prometnica i motrionica, na čuvanju i održavanju šuma, kao i podizanju svijesti javnosti o opasnostima od požara.


I zato, nemojte pripadati skupini ljudi koji se vode za onim: “Ma neće biti ništa!” i pripazite kakvi dolazite i odlazite iz naših šuma jer, sasvim mala iskra je dovoljna da se požar proširi i time ugrozi ljude, životinje i u konačnosti, samu prirodu koja nam život daje.


“Ma neće biti ništa – Nemar je prva iskra”

Hrvatske šume d.o.o., s partnerima, pokrenule su kampanju “Ma neće biti ništa – Nemar je prva iskra”, s ciljem osvještavanja građana i turista o njihovoj ulozi u očuvanju šuma, imovine i ljudskih života od razornih učinaka požara.


Nakon dvije uspješne i prepoznate kampanje pod sloganom „Nemar je prva iskra”, ovogodišnja komunikacija dodatno se razvija i u središte stavlja frazu „Ma neće biti ništa”.


Riječ je o rečenici koju mnogi poznaju i koriste, osobito kada žele umanjiti vlastitu odgovornost. Ali upravo tada – kad se baci opušak, ostavi staklena boca u travi ili se ne ugasi plamen do kraja – počinje nemar.


Upravo ta svakodnevna fraza često prethodi požarima i zato kampanja želi ogledalom svakodnevice potaknuti građane da razmisle prije nego što odbace mogućnost posljedica svojih djela.


*Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Hrvatske šume