Akcija Biramo najbolje privatne iznajmljivače, ili Najiznajmljivač kako je prevedena u javnosti, koju provode Novi list i Hrvatska turistička zajednica uz potporu Ministarstva turizma, kako je poznato dodjeljuje nagrade za najbolji hrvatski apartman, kuću za odmor te turističku sobu. Uz čitav niz standardiziranih elementa koje moraju zadovoljavati objekti, ili njihovi dijelovi, kako bi se našli u velikom finalu te postali središtem zanimanja stručnih komisija koje će ih obići, postoji i još nekoliko potkategorija za koje se također dodjeljuju nagrade. K tome, to su i elementi koji se itekako uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja i u kategoriji glavnih nagrada.

Globalni procesi

Poznato je – turizam čine ljudi. Oni su najvažniji faktor koji utječe na oblikovanje turističke ponude. Ali da bi upravo oni, privatni iznajmljivači, koji čine najvažniji dio krvotoka hrvatskog turizma bili optimalno inkorporirani u nacionalnu strategiju te jako važne grane domaćeg gospodarstva koju oblikuje Vlada, odnosno njezino Ministarstvo turizma, obavezni su pratiti trendove koji su u pravilu dio globalnog procesa. I to ne samo trendove koji se odnose na dizajn eksterijera ili interijera, na trendove koji se oblikuju po pitanju ispunjenja vremena koje se provodi na destinaciji, nego i onih koji utječu na stabilitet čitavog planeta. Riječ je dakako o ekologiji koja se, na sreću neometanog razvoja civilizacije, shvaća sve ozbiljnije. Dodatnu je brigu za ekološke procese potaknula i pandemija koronavirusa. Bolje rečeno borba protiv te pošasti koja se u velikoj mjeri zasniva na zdravom okruženju u kojem živimo.
Kad govorimo o turizmu, jedna od njegovih najvažnijih podloga, naprosto okvir u kojem nastaje je – ekologija. Očuvanje ekosustava je preduvjet svakog turizma jer osim u nekim krajnje ekstremnim, pomalo i »uvrnutim« pojavnostima kao što je to primjerice odlazak na mjesto černobilske nuklearne katastrofe, maksimalno sačuvano prirodno okruženje jedna je od »stavki« koju svaki turist među prvima provjerava. Uostalom, pa jedan od najsnažnijih turističkih magneta su upravo nacionalni parkovi, parkovi prirode, zaštićena prirodna područja, kao i oni dijelovi destinacija koji na jedan neprekinuti civilizacijski niz iskazuju vezu poljodjeljstva s krajem u kojem se odabire mjesto za odmor. Jedna od fascinantnijih područja takvog tipa su primjerice Lunjski maslinici ili brojni hrvatski vinogradi koji su poput lijepe slike uokvireni – suhozidima.

Casa mille olivi u Klarićima na Buzeštini srasla je s prirodom

Srastao s prirodom

Ono što je također zamjetno, turizam se zadnjih godina još snažnije, maksimalno kapilarno povezuje s prirodom. Najuočljivije je to primjerice u cikloturizmu, aktivnom hodanju, želji da se u kraj svog godišnjeg odmora uroni na jedan maksimalno osobni, pa čak i fizički način. Takav tip turizma, odnosno želja koje sobom turisti donose, je vrlo koristan i u smislu produženja sezone kao i širenja na kontinentalna područja Hrvatske. Drugim riječima, trendovi koji su obilježili turističku industriju novog milenija u hrvatskom su primjeru donijeli odmak od sintagme »sunce i more«. Iako su dakako i dalje upravo ta dva elementa najznačajnija za ukupni turistički proizvod, disperzija prema nekim drugim oblicima je itekako dobro došla i korisna. Uostalom ekologija mora je također jako važna jer jamči kako čistoću morske vode tako i njezinih stanovnika koji se u rukama vrsnih chefova pretvaraju u – gastronomske posebitosti Hrvatske i oblikuju još jednu, sve značajniju, podskupinu – gastroturizam.

Holiday home Međimurski ceker u Svetom Martinu na Muri vlasnik je SOPG-a kojim su usmjereni prema biodinamičkoj poljoprivredi pa je cijelo imanje zaštićenio od bilo kakvih tretiranja pesticidima ili insekticidima. Kuća se grije iz vlastitih šuma koje se pralelno pošumljavaju…

Da bi dakle ostala jednim od lidera Mediterana, ali i sveukupnih globalnih trendova u turizmu, Hrvatska mora itekako paziti na svoj okoliš, propisivati i provoditi najstrože mjere njegovog očuvanja. To uostalom i čini što jasno primjećuju i hvale milijuni naših turista. Koliko god da su naši turistički slogani znali biti predmetima brojnih polemika, jedan iz prošlosti »Mediteran kakav je nekad bio« uključuje i ekološku komponentu koja sugerira nezagađenost, iskonsku narav prirode u kojoj će se turisti odmarati.

Golden Valley: obrok prepun domaćih proizvoda: kozjeg sira, jaja, sezonskog voća i povrća…

Kvaliteta materijala

Vratimo li se našem Najiznajmljivaču, u njega su utkani svi oni elementi koji čine opće ekološke principe. U fokusu komisije će tako biti materijali od kojih su sazdani interijer ili eksterijer. Na konačnu će ocjenu utjecati kvaliteta fasade, odnosno činjenica ima li ili ne poželjnu izolaciju. Jasno, radi li se o objektima što se nalaze u zoni zaštićenih starogradskih jezgri, taj se element ne može uzimati kao manjak, ali može posvećenost izvornosti i održavanju takvih fasada. S druge strane, i u takvim se objektima može prigodom uređenja interijera ugraditi izolacijske elemente koji će maksimalno korisno utjecati na smanjenje energije što se koristi za zagrijavanje odnosno, u velikoj većini slučajeva, jer naš turizam svoj najveći promet ostvaruje upravo ljeti, na hlađenje prostora. Materijali korišteni u uređenju unutrašnjosti, pa i sami elementi namještaja također moraju uvažavati ekološke pretpostavke, a gdje je god to moguće i sama energija bi trebala dolaziti iz obnovljivih izvora. Jedan od najčešćih i ugradbeno najlakših primjera za to su solarne ploče pomoću kojih se u velikoj mjeri može osigurati energiju za zagrijavanje vode. Promatrat će se i odnos cjelokupne destinacije prema ekologiji, sustavi što se u domaćinstvima, ali i na razini društvenih zajednica kao što su to sela ili gradovi koriste kako bi se maksimalno izbjegavalo da otpad postane – smeće.

Golden Valley u istarskom mjestu Martinski ima i mali ranč sa životinjama (koze, ovce, zečevi, kokoši…)

Uz dakle važnu komponentu opće ocjene, ekologija u sustavu Najiznajmljivača ima i svoje posebno mjesto, svoju posebnu nagradu. Naprosto, ako pojedini objekt ne ispuni najviše norme u svim kategorijama, odnosno ako mu zbog nekih drugih postavki izbjegne jedna od tri najvažnije nagrade u svakom promatranom razredu, nije isključeno da će zahvaljujući svom odnosu prema ekologiji – korištenju obnovljivih izvora energije, odvajanju otpada, najkvalitetnijim energetskim postavkama prigodom izgradnje, korištenju recikliranih materijala od kojih je izrađen namještaj, kvaliteti informacija koje se po tom pitanju prenose gostima – dobiti nagradu za odnos prema održivosti turizma. Iako smo je svrstali u sustav dodatnih nagrada, sasvim je jasno da je element ekološke budnosti onaj o kojem ovisi naša opća pa tako još i više – turistička budućnost.
U godinama koje dolaze, a vidljivo je to i prema općim postavkama najvažnijih globalnih institucija, upravo će ekologija biti presudna da bi neka destinacija opstala i bila – privlačna turistima. Hrvatska je po tom pitanju na dobrom putu, uvjereni smo da jednako razmišljaju i svi njezini dionici u turizmu kod kojih su upravo privatni iznajmljivači najbrojnija i po mnogim parametrima – najvažnija karika.
Napomena: Objavljene fotografije nasumično su odabrane među brojnim ovogodišnjim prijavama. Veliki broj prijavljenih iznajmljivača ističe svoje ekokarakteristike i prednosti.

Villa Avlija u krčkim Linardićima ima vlastitu solarnu elektranu, uređenje okoliša autohtonim biljnim vrstama te obvezno odvojeno sakupljanje otpada