Foto: CIRIL JAZBEC
Slovenski glazbeni kolektiv u sklopu turneje sutra nastupa u Pogonu kulture.
povezane vijesti
Ove subote u Pogon kulture stiže kultni slovenski sastav Laibach, a tim povodom donosimo intervju s njima. Što kažu, pročitajte u nastavku.
Sutra nam nakon četiri i pol godine ponovo dolazite u Rijeku. Sjećate li se kako je bilo svirati u Pogonu kulture 2019. godine, kada ste predstavljali album »The Sound Of Music«?
– Ako nas sjećanje vara, bilo je loše, a ako nas sjećanje ne vara, bilo je dobro!
(Post)apokaliptično vrijeme
Nastupate u sklopu turneje »Love is Still Alive« na kojoj predstavljate istoimeni EP – o čemu je točno riječ?
– Riječ je o ljubavi. Ljubav i život uvijek nađu put, no pitanje je nije li taj put bezizlazan u takvom (post)apokaliptičnom vremenu kakvo nas, izgleda, očekuje. I to je zapravo ono o čemu govori naš aktualni album. EP »Love is Still Alive« je »skriveni« nastavak filma »Iron Sky – The Coming Race« koji završava uništenjem planeta Zemlje i njenog satelita Mjeseca – odakle je u svemir krenuo egzodus posljednjih preživjelih Zemljana koji su donedavno još živjeli na Mjesecu, a sada su prisiljeni pronaći neki novi planet pogodan za život.
U principu, ciljaju na Mars, ali ne znamo hoće li uspjeti tamo stići. Njihov svemirski brod nije u najboljem stanju, a zalihe hrane i vode također su vrlo ograničene. Naš EP prati njihovo putovanje kroz Sunčev sustav, ali je to istovremeno i putovanje kroz neke od »svemirskih« glazbenih žanrova posljednjih desetljeća. EP je objavljen u sklopu našeg izdanja albuma s glazbom iz filma »Iron Sky – The Coming Race«, a zajedno s njim uskoro lansiramo i kompjutorsku igricu s istom tematikom.
Kako je uopće došlo do toga da ovaj album koncipirate kao nastavak filma »Iron Sky – The Coming Race«?
– Jer znamo kakav je nastavak ovog filma – odnosno kakav će biti – što je vjerojatno jasno naglašeno već na njegovom kraju.
Za razliku od Rijeke, u Zagrebu ste izveli »Alamut« – kako je koncert prošao?
– Ako nas naša osjetila ne lažu, onda je koncert uspio. Ako nas naša osjetila lažu, onda nije dobro prošao.
»Alamut« relevantniji nego ikad
Inspiriran istoimenom knjigom Vladimira Bartola, »Alamut« se bavi povijesnim događajima iz Perzije u 11. stoljeću, samoprozvanim prorokom Hasanom ibn Sabom koji je karizmatični vjerski i politički vođa Ismaelita i osnivač misteriozne islamske sekte. Kako je ova priča relevantna danas i zbog čega ste je odlučili uglazbiti i uprizoriti upravo sa simfonijskim orkestrom?
– Sama priča ne može biti relevantnija nego što jest, naročito u kontekstu aktualnog rata u Izraelu. Vjerski radikalizam i nihilizam, o kome govori »Alamut«, danas se može shvatiti i kao metafora za informacijski i politički radikalizam i nihilizam vremena u kojem živimo.
Otuda i vodeća fraza u ovom djelu, ismailski princip, koji kaže da »ništa nije istinito, pa je stoga sve dozvoljeno«. Ovo načelo filozofski potkrepljuje sliku i odluke demonskog vođe koji prevarom upravlja masama, ali time služi samo višem, političkom, ideološkom, »slobodarskom« cilju.
Takav je nihilizam i danas na djelu, više nego ikad prije. Rad sa simfonijskim orkestrom je luksuz koji si rijetko priuštimo, ali ako imamo priliku, to činimo. »Alamut« je epsko povijesno djelo, a takva se priča u potpunosti može dočarati samo uz simfonijski orkestar i zborove.
U jednom intervjuu ste spomenuli da u Rijeci ne izvodite »Alamut« jer na pozornicu Pogona ne stane gotovo stočlani simfonijski orkestar. Može li se Rijeka ipak u budućnosti nadati izvedbi »Alamuta«, možda u nekom drugom prostoru, dvorani?
– Što se nas tiče, »Alamut« bismo rado predstavili i u Rijeci, ali već u Zagrebu nije bilo dovoljno zanimanja da bismo napunili »Lisinski«. Osim toga, nedavno smo igrali »Alamut« u Trstu koji je nadomak Rijeke, tako da bi ga zainteresirana publika mogla vidjeti i tamo. Ili u Ljubljani dan ranije. Sada su se naši iranski kolege već vratili u Iran, a Simfonijski orkestar RTV-a zaokupljen je drugim projektima, pa bi postavljanje »Alamuta« u Rijeci bio prilično zahtjevan logistički i financijski pothvat. No, ne i nemoguć ako bi zanimanje grada bilo dovoljno.
Posveta velikim autorima
Kako uspijevate istovremeno izvoditi ova dva, oba poprilično velika i kompleksna projekta?
– Nisu to jedini projekti koje trenutačno izvodimo; tu je još program »We Forge the Future«, pa festivalski program, pa »Wir sind das Volk« (po tekstovima Heinera Müllera), a uskoro započinjemo suradnju na novom teatarskom projektu »Sveta Ivana iz klaonica« (»Die heilige Johanna der Schlachthöfe«) – poznatoj drami Bertolda Brechta. Takav je naš posao i time se profesionalno bavimo.
Na riječkom koncertu očekuje nas i posebna izvedba »The Future« Leonarda Cohena. Zašto vam je ova pjesma važna?
– Na EP-u s osam pjesama »Love is Still Alive« Laibach pojašnjava da je ljubav gorivo postojanja ljudske rase, ili kako precizno kaže Leonard Cohen u pjesmi »The Future« – »Love is the only engine of survival«. Nedavno smo objavili i novu, vlastitu, pjesmu koja zapravo ima naslov »The Engine of Survival«, pa je obrada Cohenove »The Future« bila logičan most između dviju pjesama, odnosno dvaju naslova.
Ovim remakeom Laibach nastavlja svoju posvetu velikim autorima kao što su Dylan (»Ballad of a Thin Man«), Jagger/Richards (»Sympathy for the Devil«), Lennon/McCartney (»Let it Be«) i Serge Gainsbourg (»Love on the Beat«), ali ujedno obilježava i šestu godišnjicu Cohenove smrti i pridružuje se glazbenicima koji su svojim interpretacijama Cohenovih skladbi odali počast preminulom velikanu glazbene poezije.
Odluka grupe da reinterpretira »The Future« kuhala se dugo vremena. Tražili smo nešto što bi gravitiralo trenutnom stanju Zeitgeista u kojem se čovječanstvo sada nalazi, a Cohenova pjesma čini upravo to, fantastično se uklapajući u moderna predapokaliptična vremena.
»The Future« je izvorno sadržana na Cohenovom istoimenom studijskom albumu iz 1992. godine, a naša verzija pjesme potpuno jasno daje do znanja da je budućnost koju je Cohen predvidio u velikoj mjeri već naša sadašnjost.
»Sketches of the Red Districts«»Sketches of the Red Districts« također je jedan od vaših nedavnih projekata. O čemu se ovdje pak radi, kako je nastao i kako se uklapa u ovu turneju? – Grupa Laibach je osnovana 1980. godine u Trbovlju, industrijskom rudarskom gradu u središtu Slovenije (tadašnje Jugoslavije). Uskoro nakon toga Laibach je u Trbovlju pripremio svoj prvi nastup (zapravo koncert i izložbu) nazvanu kao »Rdeči revirji« (»Crveni reviri«) koji je osmišljen da izazove izrazite kontradiktornosti tadašnje političke i kulturne situacije u zemlji. Cijeli događaj je ubrzo zabranjen, čime je onemogućen prvi javni nastup grupe. Na albumu »Sketches of the Red Districts« (»Skice iz Crvenih revira«), su objavljene nove interpretacije autorskih pjesama koje smo trebali izvesti na tom trbovljanskom koncertu daleke 1980. Na turneji izvodimo dvije od spomenutih pjesama. |
Puno projekata svih vrsta
S obzirom na to da uspješno žonglirate više projekata istovremeno, pretpostavljam da radite i na novim materijalima. Možete li nam reći nešto o tome?
– Već smo spomenuli da odmah po završetku turneje započinjemo sa suradnjom na međunarodnom teatarskom projektu po Brechtovoj drami »Sveta Ivana iz klaonica«, a ovo će djelo biti premijerno izvedeno sljedeće godine u Bologni.
U međuvremenu završavamo dupli album »Alamut« i pripremamo niz reizdanja naših starijih albuma. Sljedeće godine pripremamo i nove izložbe Laibach Kunsta, od kojih će jedna biti i u Zagrebu. U svibnju slijedi nova europska turneja, a na jesen i veća američka turneja s programom »LAIBACH:OPUS:DEI«. U međuvremenu, naravno, pripremamo i materijal za novi album, kao i neke ostale projekte koji nas već dugo čekaju. Uglavnom – projekata svih vrsta bit će još puno – ako apokalipsa još malo pričeka.
