Smrt Kurta Cobaina i Laynea Staleyja

Kobni 5. travanj - dan kada je um(i)r(a)o grunge

Marinko Glavan

Cobainova je smrt, po mnogima, označila  početak kraja, a Staleyeva definitivni  završetak vladavine bendova s  američkog sjeverozapada, s iznimkom Pearl Jama



RIJEKA Ako je 3. veljače 1959., kada su u avionskoj nesreći poginuli  Buddy Holly, Ritchie Valens i J.P. »Big Bopper« Richardson u sjećanju  tadašnjih ljubitelja glazbe ostao zapamćen kao »Dan kad je umrla glazba«, onda je današnji dan u kalendarima obožavatelja glazbe iz Seattlea  s početka devedesetih označen crnim brojem kao datum na koji je  umro grunge. 


Igrom slučaja, na dan 5. travnja živote su, u razmaku od osam godina, svaki na svoj tragičan način, okončala dvojica velikana glazbene  scene 90-ih i rocka uopće.


Kurt Cobain, frontmen Nirvane i simbol  grunge pokreta čiji lik je, tamo negdje početkom pretprošlog desetljeća,  na majici nosio svaki drugi klinac, 1994. godine počinio je samoubojstvo ustrijelivši se puškom, a Layne Staley, frontmen Alice in Chainsa, osam je godina kasnije skončao od predoziranja mješavinom kokaina i  heroina.





Cobainova je smrt, po mnogima, označila početak kraja, a Staleyeva  definitivni završetak vladavine bendova s američkog sjeverozapada na  glazbenim top-listama, s iznimkom Pearl Jama



Tihi medijski ispraćaj


Vijest o Cobainovoj smrti obišla je svijet brzinom munje, mjesecima  kasnije još su se vodile rasprave o uzrocima koji su ga natjerali na  strašan čin, na tv-programima vrtili su se spotovi i snimke koncertnih  nastupa Nirvane, a grunge zajednica kolektivno je oplakivala svog velikog barda.



Staley je ispraćen mnogo tiše. Grunge početkom 21. stoljeća  više nije bio »u modi«, Alice in Chains gotovo da i nije funkcionirao kao  bend, ponajviše zbog Staleyevih problema s ovisnošću, pa je vijest o  njegovoj smrti, primjerice na MTV-u, glazbenoj tv stanici koja je devedesetih bjesomučno »vrtila« spotove Chainsa, u prvi mah objavljena  tek na – teletekst stranicama. 


Cobainova je smrt, po mnogima, označila početak kraja, a Staleyeva  definitivni završetak vladavine bendova s američkog sjeverozapada na  glazbenim top-listama, s iznimkom Pearl Jama, benda koji je u glazbenom i osobnom smislu uspio izbjeći sve zamke medijske eksponiranosti, eksploatiranja stare slave i odrasti zajedno sa svojom publikom u  najboljem smislu te riječi. 


Nestao i Soundgarden


Ipak, unatoč tome što Cobainova Nirvana nije imala nikakve šanse  opstati bez svog pjevača i autora, što su se Chainsi tek nedavno vratili  na scenu izdavši album nakon punih četrnaest godina, te što je u  međuvremenu nestao i Soundgarden, grunge prvoborci ostavili su golemo glazbeno naslijeđe.


Kako je jednom netko rekao, da iza Nirvane  nije ostalo ništa osim čudesnog Davea Grohla i njegove nejvjerojatne  energije i talenta, već bi i to bilo više nego dovoljno. A ostalo je puno  više.