Za EU spremni

"Klapa s mora" zapjevala Mižerju - pa nestalo struje

Siniša Pavić

Hoće li nestanak struje momcima donijeti sreću, jer klape i pjevaju u  konobama i sjenovitim kaletama, no valjda neće biti »hard time« – kako kane prevesti na engleski riječ mižerja 



Da će nas na ovogodišnjem Eurosongu predstavljati klapa to smo znali, no od sada znamo i to da se klapa zove – Klapa s mora! Nije tu ekskluzivnom prisavskom  predstavljanju hrvatske pjesme za pjesmu Eurovizije bio kraj. Dapače, hrvatski puk, a bome i EU puk koji se »nakačio« na živi prijenos na internetskim stranicama Eurosonga,  mogli su prvi put u cijelosti i čuti pjesmu »Mižerja« s kojom nam Klapa s mora za koji mjesec putuje u švedski Malmo. 



Zlata nimam da


Te njime okitim




Samo ove ruke dvi


Da ti dušu zagrlim


Ej mižerja ka tvrda si stina


Ej mižerja ka dvi kapi vina


Nemam ništa, samo viru


I bokun čiste jubavi


Ružo moja lipanj za te živit ću


I zadnju koru suvog kruva


S tobom dilit ću


Ej mižerja ka tvrda si stina


Ej mižerja ka dvi kapi vina


Nemam ništa, samo viru


I bokun čiste jubavi.



U veliki studio HRT-a došli su svi koji su zaslužni za odluku da nas klapa zastupa, a onda i za pjesmu koju će klapa otpjevati. Kompozitor Goran Topolovac pojasnio je kako je njega, čovjeka iz Duge Rese, do ovog ostvarenja vodila ljubav što ju gaji naspram klapske pjesme. Producent Nikša Bratoš pojasnio je da se u studio u Bolognu išlo ne bi li ljudi koji to znaju dali pjesmi onaj za Eurosong nužan svjetski štih. A producent klapskog pjevanja Mojmir Čačija koji je odabrao šest momaka za Klapu s mora rekao je kako je u Dalmaciji taman toliko puno dobrih pjevača da nikakvog problema nije bilo naći njih šest. Zahvalio se Čačija pri tome vrijednim sakupljačima dalmatinskog blaga, svima onima koji se s klapskim pjevanjem u nas bave.


Maja Tokić, v.d. urednice Zabavnog programa, dala je zasluženo priznanje onima zbog kojih imamo klapu na Eurosongu, prije svega svom prethodniku Veljku Đuretiću te voditelju projekta Aleksandru Kostadinovu.


– Momci su sjajni, pjesma je sjajna i vjerujem u dobar rezultat, kazala je Tokić.



A momci su: prvi tenor Marko Škugor, Šibenčanin, student ekonomije u Zagrebu i onaj koji uz klapsko pjevanje uredno vježba i za opernog pjevača,  drugi tenor Ante Galić rođen u Splitu, odrastao u Sinju i igrao nogomet posve ozbiljno, prvi bariton Nikša Antica također Splićanin koji je oženio Karlovčanku pa došao u Karlovac, drugi bariton Leon Bataljak Zadranin koji Rijeku zna zbog ekonomskog fakulteta te kolega iz klapa Rijeka i Crikvenica, bas Ivica Vlaić Šibenčanin i veliki zaljubljenik u košarku koju je dugo trenirao te bas Bojan Kavedžija, rođen u Zagrebu, čovjek koji je s Ladom proputovao cijeli svijet i kao plesač već osjetio što je Eurosong, plešući uz Severinu i njenu  »Štiklu«.  



I u popratnom tekstu ljudi s HRT-a pozivaju se na UNESCO i činjenicu da je klapsko pjevanje ušlo na popis nematerijalne svjetske baštine. No, zagovornici izvornog  klapskog pjevanja baš zbog toga odriču pravo našim Eurosong predstavnicima da se klapom zovu.


– Naravno da je ovo klapa. Međutim ljudi brkaju stvari. U UNESCO je primljena klapska pjesma. To je ono što je vrijedna kulturna baština. I ja sam na strani tih ljudi koji štite izvornu klapsku pjesmu. Uostalom, s time se bavim 30 godina. Međutim, kad dođe ponuda da klapa predstavlja državu, onda se tu treba javiti i na bilo koji način ići prema svijetu i Europi. Mi ne znamo koji je najbolji put za plasirati a capala klapsku pjesmu, a ovo je sigurno jedan od dobrih putova. Jer ovu će klapu čuti možda 300, 400 milijuna ljudi. A mi gdje god idemo mi ćemo uz ovu pjesmu pjevati i izvornu klapsku pjesmu.  I to je prilika da se ta baština promovira i predstavi Europi, kazuje maestro Čačija.



A kako momci dišu kratko je kazao Škugor, potvrdivši kako se  dobra kemija među njima stvorila od samog početka.


Za samog predstavljanja rečeno je i to kako se o eventualnoj turneji s klapom naokolo za sada ne zna puno. Sve ovisi o financijama koje je izgrizla recesija, no možda se makar malo krene po regiji, s obzirom da smo za polufinala u grupi sa samim susjedima. Što se pak tiče samog imena, u opticaju je bilo i drugih imena, recimo kako saznajemo Kornati ili Maraska, no ime je na koncu dao maestro Čačija. A Kostadinov je pojasnio i kako će to strancima objasniti što je klapa, definiravši klapu kao grupu dobrih prijatelja koji  još i pjevaju.  A onda, taman kad su momci krenuli zapjevat’, nestalo je načas struje. Nije smetalo i možda je, tko zna, to i neki dobar znak s obzirom da klape i pjevaju u mračnim konobama i sjenovitim kaletama.   Ali da će biti »hard time« – kako kane prevesti na engleski riječ mižerja ako bude potrebe – valjda neće.