Najavljen je program za ovogodišnji splitski Vibrez festival, manifestaciju koja je pokrenuta u rujnu 2024. pod službenim nazivom Peristil Vibrez festival. Naime, prvo izdanje održano je te godine na splitskom Peristilu.

Manifestacija je nastala na inicijativu koncertne dvorane Hrvatski dom Split s ciljem ponude vrhunskog kulturnog programa na povijesnim i zaštićenim lokacijama u gradu.

»Vibrez je nastao iz uvjerenja da Split ima sve preduvjete za festival međunarodnog karaktera koji će istodobno biti duboko ukorijenjen u identitet grada«, tvrdi Vanesa Kleva, od 2023. ravnateljica Javne ustanove u kulturi Hrvatski dom Split.

»Imamo iznimnu kulturnu baštinu, jedinstvene prostore i publiku koja je otvorena kvalitetnim umjetničkim sadržajima. Ono što je nedostajalo bio je festival s jasnim umjetničkim konceptom koji će te vrijednosti povezati u cjelinu.

Istodobno, Vibrez festival je prirodan nastavak programske filozofije i razvoja Hrvatskog doma Split. Posljednjih godina sustavno razvijamo cikluse posvećene klasičnoj, jazz i svjetskoj glazbi, a svaki od njih pronašao je svoju publiku.

Paralelno smo kroz OFF ciklus otvorili prostor suvremenim glazbenim izričajima poput popa, rocka i soula. Festival je nastao kao logičan korak kojim smo postojeće programske pravce povezali u jedinstvenu festivalsku cjelinu.

Od početka nam nije bio cilj organizirati nekoliko vrhunskih koncerata, nego razvijati festival koji će imati vlastiti identitet i dugoročnu perspektivu. Vjerujem da upravo takvi projekti postupno mijenjaju kulturnu sliku grada.

Početak priče o Vibrezu vezan je uz koncert Ive Pogorelića i Zagrebačkih solista koji smo organizirali na Peristilu kao programski dio međunarodne konferencije posvećene izvedbenim umjetnostima na lokalitetima pod zaštitom UNESCO-a.

Taj nam je projekt potvrdio kako Split ima potencijal za festival koji će vrhunske umjetnike povezati s njegovim najvrednijim povijesnim prostorima. Nakon toga program se razvijao postupno.

Kao svojevrsnu protutežu klasičnoj glazbi uveli smo vrhunski jazz program, a zatim i večer posvećenu svjetskoj glazbi. Tako je nastao koncept koji danas čini okosnicu Vibrez festivala. Ovogodišnje izdanje prirodno nastavlja taj razvoj.«

Senzibilitet za različite izričaje

Vibrez festival je postao važan događaj za kulturnu ponudu Splita, ne samo za turiste nego i Splićane koji uživaju u umjetnički vrijednim programima.

»Vjerujem da ovaj festival može biti važan korak u pozicioniranju Splita kao grada suvremene kulture«, razmišlja. »Split ima bogatu povijest, ali kulturni identitet ne čuva se samo baštinom.

On se razvija stvaranjem novih umjetničkih sadržaja koji odgovaraju vremenu u kojem živimo. Hrvatska već ima festivale koji su stekli međunarodni ugled i mislim da je to iznimno vrijedno.

Naš cilj nije uspoređivati se s njima, nego razvijati festival koji će biti autentičan upravo zato što proizlazi iz karaktera Splita. Najveća vrijednost svakog festivala jest ono što ostavlja gradu nakon što posljednji koncert završi.

Želimo da građani imaju priliku slušati umjetnike svjetskoga ugleda u vlastitom gradu, ali jednako tako želimo razvijati publiku, stvarati nove kulturne navike i poticati osjećaj da je Split mjesto u kojem nastaju važni umjetnički događaji.

Kultura ima smisla samo ako je dio života zajednice. Sve više govorimo o kulturnom turizmu, ali on ne nastaje slučajno. On je rezultat kvalitetnog programa, kontinuiteta i jasne vizije.

Voljela bih da Vibrez s vremenom postane jedan od razloga zbog kojih će ljudi planirati dolazak u Split krajem ljeta. Ne samo zbog jednog izvođača nego zbog festivala kao cjeline. Mislim da upravo takvi sadržaji gradu daju dodatnu vrijednost i pridonose njegovoj međunarodnoj prepoznatljivosti.«

Osim što pruža kvalitetne sadržaje, Vibrez festival doprinosi razvoju publike te utječe na formiranje ukusa, ne samo onih koji dolaze na koncerte, nego i onih koji se na bilo koji način informiraju o događanjima.

»Ne možemo govoriti o razvoju kulturne scene ako istodobno ne razvijamo i publiku«, napominje.

»Vjerujem da kvalitetnim i promišljeno oblikovanim programima možemo širiti interese publike, poticati znatiželju i stvarati prostor za upoznavanje novih umjetnika i različitih glazbenih izričaja.

Razvoj publike ne događa se preko noći. On zahtijeva kontinuitet, povjerenje i dosljednost u programiranju. Upravo kroz takav proces stvaramo publiku koja je otvorena novim iskustvima i koja zajedno s festivalom raste i razvija se.

Kulturne institucije imaju odgovornost predstavljati umjetničku izvrsnost i stvarati prostor za susret publike s vrhunskim umjetnicima i različitim estetikama. Ne radi se o tome da nekome određujemo što treba voljeti ili slušati, nego da ponudimo programe koji mogu proširiti horizonte i otvoriti nove perspektive.

Kada publici kontinuirano nudite kvalitetan sadržaj u kojem je vidljiva jasna umjetnička koncepcija, prirodno se razvija i senzibilitet za različite glazbene izričaje. To je, po mom mišljenju, jedan od važnih zadataka svake kulturne institucije.«

Vanesa Kleva je akademska glazbenica, diplomirana pijanistica i profesorica klavira, što je posebice važno za profiliranje i kvalitetu programa. Osim Vibrez festivala i sezone u Hrvatskom domu Split, idejna je začetnica, organizatorica i ravnateljica međunarodnog Piano loop festivala.

»Glazbeno obrazovanje svakako utječe na način na koji promišljam o programu«, objašnjava.

»Omogućuje mi sagledati ga iz umjetničke perspektive pa pri odabiru ne vodim samo računa o individualnoj kvaliteti izvođača nego i o umjetničkoj cjelovitosti festivala.

Vjerujem kako kvalitetan festival nije zbir pojedinačnih koncerata, nego pažljivo oblikovana programska cjelina u kojoj svaki izvođač, svaki prostor i koncert imaju svoje mjesto i doprinos zajedničkoj umjetničkoj viziji.«

Predanost umjetnosti

Kleva je za program, koji je raspoređen u dva ciklusa, odabrala dvije predivne splitske lokacije. Vibrez festival održat će se od 26. do 30. kolovoza u Galeriji »Meštrović« te od 7. do 9. rujna na Peristilu.

Osim što te lokacije doprinose atraktivnosti festivala, u njima se događa nešto posebno – umjetnost se nadahnjuje umjetnošću.

»Vjerujem kako prostor nije samo mjesto održavanja koncerta nego njegov važan dio«, naglašava.

»Galerija ‘Meštrović’ pruža intiman odnos između umjetnika i publike. More, arhitektura i Meštrovićeva ostavština stvaraju poseban ugođaj koji je teško usporediti s bilo kojom koncertnom dvoranom.

Peristil, s druge strane, nosi sasvim drukčiju energiju. To je prostor koji gotovo sedamnaest stoljeća oblikuje identitet Splita i upravo zato vrhunska klasična glazba ondje dobiva dodatnu dimenziju.

Galerija ‘Meštrović’ i Peristil nisu samo impresivne kulise, nego prostori koji imaju vlastiti identitet i snažno oblikuju doživljaj glazbe. Ambijent u kojem se koncert odvija često je jednako važan kao i sam program jer stvara jedinstveno iskustvo koje se pamti.

Peristil s tri uzastopne vrhunske glazbene večeri postaje više od koncertne pozornice, to je festivalski prostor koji nekoliko dana živi s umjetnicima i publikom.

Istodobno, Galerija ‘Meštrović’ donosi potpuno drukčiju atmosferu, intimniji odnos izvođača i publike te spoj umjetnosti, arhitekture i prirode koji je teško pronaći bilo gdje drugdje.

Upravo posebnost prostora daje Vibrezu dodatnu prepoznatljivost. Vjerujem kako se identitet festivala gradi stvaranjem jedinstvenog konteksta u kojem publika doživljava glazbu. To je ono što Vibrez čini autentičnim i neraskidivo povezanim sa Splitom.«

Vibrez festival predstavlja umjetnike koji djeluju u raznim žanrovima: suvremenoj, popularnoj, klasičnoj i jazz glazbi. To donosi interes većeg dijela publike i festival čini intrigantnijim.

»Vibrez je od početka zamišljen kao festival otvoren različitim glazbenim izričajima jer vjerujem kako upravo raznolikost doprinosi njegovoj umjetničkoj vrijednosti«, objašnjava.

»Ne želimo stvarati programske okvire koji ograničavaju, nego publici ponuditi priliku da u jednom festivalu upozna različite glazbene i umjetničke senzibilitete.

Takva raznolikost je prilika koja kroz različite glazbene jezike potvrđuje koliko je umjetnost univerzalna i koliko različiti izričaji mogu međusobno razgovarati.«

Program Vibrez festivala 2026 donosi osam koncertnih večeri tijekom kojih će se predstaviti vrhunski umjetnici.

»Odabir izvođača uvijek je spoj umjetničke vizije i produkcijske realnosti«, kaže Vanesa Kleva.

»Polazimo od umjetnika koje želimo predstaviti publici, a zatim program usklađujemo s njihovim međunarodnim obvezama i raspoloživošću. Ponekad upravo ti produkcijski izazovi određuju hoće li se neki koncert ostvariti ove ili sljedeće godine, ali kriterij kvalitete pritom se ne mijenja.

Ovogodišnji program rezultat je želje da publici ponudimo umjetnike koji predstavljaju sam vrh svjetske glazbene scene, ali istodobno svaki na svoj način pomiču granice vlastitog izričaja.

Zanimali su nas umjetnici s prepoznatljivim umjetničkim osobnostima, čiji koncerti ostavljaju snažan dojam bez obzira na žanr kojem pripadaju.

U Galeriji ‘Meštrović’ ove godine nastupaju škotski sastav Mogwai, jedan od najutjecajnijih predstavnika post-rock scene, Morcheeba, koja već desetljećima uspješno spaja trip-hop, soul, elektroniku i pop, te Laibach, čiji jedinstveni umjetnički izričaj povezuje glazbu, vizualnu umjetnost i performans.

Publici će se predstaviti i Mariza, jedna od najznačajnijih suvremenih interpretatorica fada koja taj tradicionalni portugalski glazbeni izričaj povezuje s elementima jazza, flamenca i soula, kao i Mario Biondi, jedan od najprepoznatljivijih glasova suvremenog soula.

Na Peristilu nastupaju Virtuozi milanske Scale, pobjednici prošlosezonskog ciklusa Hrvatskog doma, Fazil Say, jedan od najistaknutijih pijanista i skladatelja današnjice, te Anouar Brahem, umjetnik koji je redefinirao ulogu ouda spajajući arapsku glazbenu tradiciju s jazzom i europskom komornom glazbom.

Upravo takav izbor omogućuje publici da tijekom festivala doživi različite glazbene svjetove, a istodobno otkrije koliko ih povezuje ista predanost umjetnosti i vrhunskoj interpretaciji.«

Bogatstvo festivalske baštine

Nakon što mu je istekao trogodišnji mandat, poznati blues glazbenik i promotor Stivi Vučković je prepustio organizaciju Splitskog festivala upravo Hrvatskom domu Split, zapravo Vanesi Klevi.

Dama koja ima svoj pogled na koncept Splitskog festivala i viziju o tome kakva bi njegova uloga trebala biti, već planira program koji će odrediti njegovu budućnost.

»Splitski festival jedan je od najvažnijih simbola hrvatske popularne glazbe i neodvojiv je dio kulturnog identiteta Splita«, kaže.

»Njegova vrijednost nije samo u bogatoj povijesti i pjesmama koje su obilježile generacije, nego i u njegovoj sposobnosti da se prilagođava vremenu u kojem djeluje.

Ovogodišnjim konceptom željeli smo pokazati upravo tu njegovu živost. Festival promatramo kao platformu koja na različite načine interpretira i predstavlja glazbenu baštinu Splita i Dalmacije.

Večer ‘Nocturno’, mjuzikl ‘Galeb i ja’ te koncert Anne Oxe tri su različita umjetnička pristupa, ali svi proizlaze iz iste ideje. Kroz suvremene interpretacije ponovo otkriti vrijednost glazbene baštine i približiti je današnjoj publici.

Na taj način baštinu ne čuvamo samo kao uspomenu na prošlost, nego joj dajemo novi umjetnički život. Splitski festival tijekom svoje je povijesti bio mjesto na kojem su nastajale pjesme koje su obilježile hrvatsku glazbu i postale dio kolektivne memorije.

Međutim, glazbena industrija danas funkcionira bitno drukčije nego prije nekoliko desetljeća. Promijenili su se načini na koje nastaje glazba, način na koji je publika otkriva i sluša, kao i očekivanja od samih festivala.

U takvim okolnostima smatrali smo važnim zastati i promisliti u kojem smjeru Splitski festival treba ići. Bilo bi neiskreno tvrditi da je natjecateljski dio posljednjih godina ostvarivao umjetnički i društveni odjek kakav je festival nekoć imao.

Umjesto da zadržimo format samo zato što je dio tradicije, odlučili smo otvoriti prostor drukčijem programskom konceptu.

Ovogodišnji festival nije odmak od vlastite baštine, nego pokušaj da je sagledamo iz nove perspektive, kroz umjetničke projekte koji reinterpretiraju baštinu festivala i daju joj novo značenje.

Na prvi pogled riječ je o trima različitim programima, ali svaki od njih predstavlja jedan važan segment identiteta Splitskog festivala. ‘Nocturno’ je hommage Zdenku Runjiću, skladatelju koji je obilježio povijest festivala, kroz nove aranžmane i interpretacije u izvedbi Marka Tolje i ostalih solista, uz Jazz orkestar HRT-a proširen gudačkom sekcijom.

Mjuzikl ‘Galeb i ja’ posvećen je pjesnicima Momčilu Popadiću, Jakši Fiamengu i Tomislavu Zuppi, autorima čiji su stihovi desetljećima oblikovali identitet Splitskog festivala i grada Splita.

Koncert Anne Oxe donosi međunarodnu dimenziju festivala. Kao jedna od najvećih zvijezda talijanske glazbene scene i Sanrema, simbolično povezuje Splitski festival s mediteranskim kulturnim prostorom kojem je oduvijek pripadao.

Kroz ta tri programa željeli smo pokazati bogatstvo festivalske baštine i njezin potencijal za suvremene umjetničke interpretacije. Ovogodišnji koncept promatram prije svega kao priliku da preispitamo mogućnosti i vidimo kako publika reagira na drukčiji programski pristup.

Kada je Splitski festival nastao, festivali su bili mjesto na kojem su publika i struka prvi put otkrivale nove pjesme. Danas živimo u potpuno drukčijem medijskom okruženju.

Glazba je dostupna u svakom trenutku putem streaming platformi i društvenih mreža, a publika vrlo brzo sama pokazuje što prihvaća i što želi slušati. U takvim okolnostima klasični natjecateljski model više nema isti smisao ni težinu kakvu je nekada imao.

Upravo zato smo željeli ovogodišnji Splitski festival usmjeriti prema reinterpretaciji vlastite baštine i umjetničkim projektima koji iz nje nastaju. Hoće li upravo to biti njegov dugoročni smjer ili će iz ovog koncepta proizaći neke nove ideje, pokazat će vrijeme.

Najvažnije je da festival ostane otvoren novim idejama i da se ne boji propitivati vlastiti razvoj i budućnost. Mislim da upravo iz takvog promišljanja mogu nastati najbolja rješenja i modeli koji će ga učiniti relevantnim u godinama koje dolaze.«