Je li Rijeka mediteranski grad? Ako je, je li onda riječki rock također i mediteranski rock? Pitanja su to na koja je riječki kroničar Velid Đekić ponudio odgovore na predavanju koje se održalo u Mjesnom odboru Kozala, a koje je pod nazivom „Riječki slani val (Mediteransko poglavlje gradske rock-scene) privuklo publiku željnu još znanja o jednoj potpuno riječkoj temi.

Predavanje je, naime, bilo posvećeno činjenici da riječka rock-scena dijeli sudbinu grada kojemu se identitet prepoznaje u mnogo čemu, a vrlo malo u osjećaju pripadnosti Mediteranu, kao da Rijeka nije grad na morskoj obali – ali jest, što je Đekić prikazao kroz niz fotografija, naziva bendova, motiva u albumima i pjesmama, pa i festivala, koji riječku rock scenu vezuju uz more i Mediteran.

– Mnogi kažu da je pitanje ako je Rijeka uopće mediteranski grad jer se prije svega smatra gradom s bogatom industrijskom baštinom. Navikli smo promatrati Rijeku drugačijim očima, a ne kao grad na Mediteranu, čemu pridonosi i to što se ne može bez teškoća pristupiti gradskoj morskoj obali, jer se između građana i mora nalaze tvornički pogoni, lučka skladišta i slični objekti.

Možda jer je tako već jako dugo, građani su počeli poimati industriju kao konstantu, možda čak i kao dio gradskog identiteta – objasnio je Đekić te dodao kako i usporedna konstanta postoji, a to je Mediteran koji u Rijeci proviruje u raznovrsnim aspektima, primjerice, nazivima ulica; Jedrarske, Užarske, Uljarske, Ribarske i drugih.

Znakovita je upravo fotografija koju je predavač pokazao ubrzo nakon uvoda, a na kojoj se članovi benda Uragani nalaze na plaži, kao arhetipski Mediteran. Isti je bend 1966. godine snimio pjesmu naziva „Školjka“, veliki generacijski slow rock hit, kao i „Okrutno more“ 1968. godine.

Plaža je u pozadini naslovnice njihovog albuma „Deborah“, a naslovnica Džuboksa jedne je godine prikazivala Uragane fotografirane na lukobranu lučice Kantrida. I da priča staje ovdje, mogli bismo pomisliti kako se mediteransko poglavlje riječkog rocka isključivo oslanja na Uragane kao kakav morski bend, no, bili su tu i Sinovi mora (osnovani 1962.), Sirene (1964.) te Kvarner (1965.) koji su se silno htjeli zvati „Jadran“, da to ime nije već 1963. zauzeo drugi bend.

Mediteran se, kako je zorno prikazao Đekić, oslikava i u nazivima skladbi: surf rock hit „Fešta na palubi“ benda Sonori, „Glavanovo“, „Mornar“ i „Otrovna kupačica“ Leta 3, „Ribe“ Damira Urbana i brojne druge.

Bend Mach Experience bio je poznat po tome što su ’70-ih bili stalna posada na kupalištu Vila Marija na Pećinama, a koje je pjesmom ovjekovječio Mario Poje. Mediteran se očituje i kao dalijevski san u spotu za pjesmu „Nafta“ Leta 3 – spot je sniman na Susku, a kako je objasnio Đekić, u ovoj epizodi poetički nadrealizam benda susreće mediteransku pomaknutost otoka.

Od velike su važnosti bili i plesnjaci na plaži Grčevo ’60-ih, razni festivali (Ritam s mora, Empeduja, Ljeto na Kantridi) kao i svirke na palubi Botela Marina.

Premda je Rijeka do sada imala dva različita vala rock glazbe, Riječki prvi val ’60-ih i Riječki novi val ’80-ih, oni su ipak generacijske priče, a kako je Đekić zaključio, Mediteran pruža nešto treće što povezuje sve generacije i spaja nas po osjećaju, a to je upravo Riječki slani val.