ZAGREB – Proteklu filmsku godinu u domaćoj kinematografiji obilježio je rekordan broj snimljenih filmova, a sa »Šegrtom Hlapićem« nastavio se i trend dobre gledanosti hrvatskih filmova za djecu.

U nacionalnom programu 60. Festivala igranog filma u Puli, gdje se najčešće prikazuju premijerni domaći filmski naslovi, prikazano je rekordnih 24 filmova, od čega 14 u glavnoj selekciji i deset kao koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom.

Dio tih filmova već je i završio svoju kino distribuciju, s različitim uspjehom kod gledatelja, među ostalima, u kinima su prikazivani filmovi »Kauboji« Tomislava Mršića, »Visoka modna napetost« Filipa Šovagovića, »Nije sve u lovi« Darija Pleića, »Šuti« Lukasa Nole, dobitnik šest Zlatnih Arena i, kao pobjednik pulskog festivala sa sedam nagrada, »Obrana i zaštita« Bobe Jelčića.

Osim kao najbolji film ta priča o posljedicama rata u podijeljenom Mostaru, dugometražni prvijenac inače kazališnog redatelja, bio nagrađen za scenarij, režiju, glavnu mušku i žensku ulogu, scenografiju i kameru.

Jelčićev film svjetsku je premijeru imao na prestižnom Berlinskom filmskom festivalu, u programu »Forum«, u kojem je prikazana i u Puli nagrađena srpsko-hrvatska koprodukcija »Krugovi« Srdana Golubovića, koja je na Sundanceu osvojila posebnu nagradu žirija.

Nakon Brešanova filma drugi po gledanosti bio je »Šegrt Hlapić« Silvija Petranovića koji se prikazuje u hrvatskim kinima od početka studenog i dosad ga je vidjelo više od 123 tisuće gledatelja. To je još jedna potvrda nastavka trenda gledanosti domaćih filmova za djecu, započetog s filmovima »Koko i duhovi« i »Zagonetni dječak«, a što oni zasigurno dijelom mogu zahvaliti i činjenici da su nastali prema već proslavljenim književnim predlošcima Ivane Brlić Mažuranić, odnosno Ivana Kušana.

Uspješne festivalske nastupe ove je godine imao i »Halimin put« Arsena Antona Ostojića, također prošlogodišnji film, koji je dosad osvojio dvadesetak nagrada. Ta emotivna priča iz ratne i poslijeratne Bosne i Hercegovine hrvatski je kandidat u selekcijskom procesu za nagradu Oscar u kategoriji stranog filma.

Osim što su hrvatski filmovi putovali po inozemnim filmskim festivalima, jedan je domaći festival ugostio veliku svjetsku redateljsku zvijezdu – Olivera Stonea. Povod dolaska trostrukog Oskarovca, koji je u Zagrebu dobio i nagradu za životno djelo Subversive Festivala, bila je istočnoeuropska premijera njegova dokumentarnog serijala »Neispričana povijest Sjedinjenih Država«. To je još jedan projekt iz njegova dokumentarnog opusa o američkoj povijesti o kakvoj se ne uči u američkim školama, a važno mjesto u serijalu imaju filmovi o latinoameričkim ljevičarskim režimima i njihovim vođama.

Njegov dolazak i nastup s britansko-pakistanskim filozofom Tariqom Aliem izazvali su u svibnju veliku gužvu u zagrebačkom kinu »Europa«, koji je jedna od 28 hrvatskih kinodvorana koje su ove godine digitalizirane.

Projekt digitalizacije nezavisnih kina Ministarstva kulture i Hrvatskog audio-vizualnog centra, vrijedan oko 12,5 milijuna kuna, proveden je kako bi se, uz revitalizaciju kina, povećala posjećenost, jačala nezavisna kinoprikazivačka mreža, prikazivali hrvatski, europski i svjetski nezavisni filmovi, edukativni i baštinski sadržaji. Kraj projekta simbolički je označen u listopadu projekcijom komedije »Kauboji« u Kutini, a tada je najavljen početak formiranja mreže nezavisnih kina u sklopu projekta.

Dok bi taj projekt mogao vratiti publiku u male kinodvorane u manjim sredinama, komercijalna kina gledatelje privlače tehnološki sve suvremenijim projekcijama. Kao jedna od 56 dvorana diljem svijeta, u sklopu multipleksa CineStar Arena Zagreb, u prosincu je otvorena prva kino dvorana u Hrvatskoj u kojoj će se cjelovečernji filmovi prikazivati u 4D formatu. Za tu je priliku odabrana premijerna projekcija drugog nastavka fantastične pustolovine »Hobit: Smaugova pustoš« Petera Jacksona.

Ove godine umro je jedan od najznačajnijih hrvatskih filmskih redatelja Krsto Papić, a dva mjeseca nakon njegove smrti premijerno je prikazan njegov posljednji film »Cvjetni trg«. Napustili su nas i glumci koji su, uz kazališne uloge, zapamćeni po ulogama u filmovima i televizijskim serijama, Boris Festini, Đuro Utješanović, Mato Ergović, Gordan Pičuljan, Eliza Gerner.