Kinodvorane sve punije

Svi hrle u Art kino: publika zasićena blockbusterima

Vedrana Simičević

Najgledanija premijera riječkog filma bila je doksa »Teatar Chaplin – tragikomedija u četiri čina« Zorana Kreme, dok su »Noćni brodovi« Igora Mirkovića bila najposjećenija premijera domaćeg filma 

Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2011. broj gledatelja u kinima narastao za šest posto, što je – stavljeno u kontekst smanjenja broja gledatelja u određenom broju europskih kina, te kontinuiranoj recesiji, kao i činjenici da je za hrvatsku kinematografiju 2012. bila svakako još uspješnija od 2011., zapravo prilično zanimljiva pojava. Posjećenost kina u Italiji, poznatoj po velikom broju filmofila, primjerice, pada već drugu godinu zaredom – u 2012. konkretno za 9,9 posto u odnosu na 2011., što bi u ovoj zemlji značilo oko desetak milijuna prodanih ulaznica manje. Prema podacima institucije European Audiovisual Observatory koja je dio Vijeća Europe, na području cijele Europe zabilježen je ukupan pad od 0,9 posto prodanih ulaznica, s time da nordijske zemlje uglavnom bilježe povećanje od gotovo 20 posto u broju gledatelja. Nasuprot tome, zemlje s tradicionalno velikom filmskom produkcijom i velikim brojem kinoddvorana poput Francuske, Španjolske ili već spomenute Italije bilježe pad. Broj prodanih ulaznica pao je i u Sloveniji i to za 8,6 posto.  

Nordijska grupa




Među manjim brojem zemalja u kojima posjećenost kinodvorana raste, pored već spomenute »nordijske grupe« nalaze se i Turska, Rusija i Rumunjska, a najveći rast u broju prodanih ulaznica, nevjerojatnih 46 posto ima – BiH. 


  Iako se često i u različitom kontekstu može čuti teza o dalekosežnim posljedicama najezde loših američkih blockbustera koje nameće sve veći broj raznih »cinepleksa«, najsnažniji faktor koji utječe na oscilacije u posjećenosti europskih kina, zaključuju iz ove »promatračnice« Europskog vijeća, i dalje je prisutnost ili odsutnost jakih domaćih naslova u pojedinoj zemlji. Kao primjere tome, njihovi analitičari navode da su osam od 12 najgledanijih filmova u Turskoj bili upravo domaći filmovi, dok je u Norveškoj domaći hit »Kon Tiki« uvjerljivo bio najgledaniji film godine. U Danskoj, »lokalni« su hitovi zauzeli drugu, treću i petu poziciju na listi najgledanijih. Talijanski filmski stručnjaci pak, prenosi Hollywood Reporter, tamošnje smanjenje pripisuju uglavnom podbačaju domaće produkcije. 


  Podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku koji se za sada odnose samo na 2011. kažu da je u tom razdoblju bilo više od 3,5 milijuna gledatelja dugometražnih filmova u kinima, a više od 92 tisuće gledatelja u kino je otišlo zbog hrvatskog filma.  

Koncept ljetnog kina


Kad se zna da su prošle godine igrali »Koko i duhovi« koji su ostvarili blizu 80 tisuća gledatelja, te »Larin izbor« i »Sonja i bik« sa sličnim rezultatima, za očekivati je da se trend povećanja ukupne gledanosti nastavio i u 2012. 




  A iako velika većina ukupno prodanih ulaznica otpada na multiplekse, lijepo je vidjeti da rast broja gledatelja bilježi i art kino Croatia. U 2012. godini ovo je riječko kino imalo dosad najveći posjet – preko 23 tisuće gledatelja. Premijere hrvatskih, a posebice riječkih filmova i prošle su godine odlično bile posjećene. Najgledanija premijera riječkog filma bila je ona nedavno nagrađenog dokumentarca na Danima hrvatskog filma, »Teatar Chaplin – tragikomedija u četiri čina« Zorana Kreme, dok su »Noćni brodovi« Igora Mirkovića bila najposjećenija riječka premijera nekog domaćeg filma. Za povećanje broja gledatelja, tvrdi voditeljica službe za filmsku djelatnost Grada Rijeke Slobodanka Mišković, zaslužan je i koncept ljetnoga kina u kojem je od tridesetak prikazanih najposjećeniji film bio »Koža u kojoj živim« u režiji Pedra Almodóvara. Zahvaljujući dobroj posjećenosti, i ove će godine Riječani od 21. srpnja do 4. kolovoza moći uživati u filmskim večerima na otvorenom. Najgledaniji strani film prošle godine u Croatiji bila je pak češka komedija »Muške nade, muški snovi«, a odlično su prošli i »Sram« Stevea McQueena, te »Nader i Simin se rastaju«, kao i crtići »Hotel Transilvanija« i »Merida Hrabra«. Ove godine, pak, pravi je hit bio »Ljubav« Michaela Hanekea s gotovo 700 gledatelja. 


 Stiže digitalno doba


Danas, samo četiri godine nakon osnivanja art kina, teško se više i sjetiti otužnih prizora desetak gledatelja koji u praznoj dvorani HKD-a uživaju u nekom kvalitetnom europskom filmu. 


  – Art kino, osim što se često navodi kao primjer dobre prakse, može se mjeriti s europskim kinima takvog tipa posebice što se tiče posjeta i raznovrsnosti filmskog programa te zastupljenosti europskih filmova i filmskih klasika. Posjet Art-kinu iz godine u godinu raste upravo zahvaljujući sustavnim i kvalitetnim programom koji je ujedno i temelj razvoja nove i mlađe filmske publike koja je zasićena isključivom konzumacijom blockbustera. Od osnutka Art kina do danas bilježimo posjet od gotovo 100.000 ljudi. Uvođenjem digitalnih projekcija, odnosno osiguravanjem digitalnog projektora, riječka će publika imati prilike vidjeti značajno veći broj filmova koje zbog trenutnih tehničkih ograničenja trenutno ne možemo prikazati, najavila je još jednom Mišković.