ZADAR » Allan Starski, Oscarom nagrađeni poljski scenograf, stigao je u Zadar da bi primio nagradu Avvantura filmskog festivala za poseban doprinos filmskoj umjetnosti. Nagrada koja nosi ime Tomislava Pintera, najvećeg hrvatskog, odnosno najvećeg jugoslavenskog direktora fotografije, razveselila je Starskog, iako je u svojoj dugogodišnjoj karijeri dobio brojne nagrade, između ostaloga i Oscara za scenografiju u kultnom Spielbergovu filmu »Schindlerova lista«. Uručila mu je Pinterova udovica Alenka.

   Osim sa Spielbergom, u svom radnom vijeku surađivao je i s brojnim renomiranim filmskim imenima, među kojima su Andrzej Wajda, Agnieszka Holland, Peter Webber i Mark Roemich. Starski je zaslužan za »izgled« velikog broja filmskih remek-djela, među kojima je su i »Pijanist« i »Oliver Twist« u režiji Romana Polanskog. Trenutno promovira film »The Cut« na kojemu je surađivao s tursko-njemačkim redateljem Fatihom Akinom.

   Film je privukao mnogo pozornosti kad ga je redatelj Akin povukao s festivala u Cannesu, zbog osobnih razloga. Svjetsku premijeru ima ovih dana na filmskom festivalu u Veneciji, a prema onome što smo mogli doznati, nema sumnje da će ova drama dobro proći kod publike. Riječ je o kraju trilogije »Love, Death and the Devil«, a glavni lik je glumac Tahar Rahim koji je imao zapaženu ulogu u francuskom filmu »Prorok« redatelja Jacquesa Audiarda.

Kontroverzna tema

Sa Starskim smo razgovarali prije preuzimanja nagrade – rekao nam je da mu je žao što se u Zadru neće zadržati do kraja festivala, jer ga put vodi u Veneciju gdje je film »The Cut« u glavnom programu festivala.    

   Dobili ste brojne nagrade, što za Vas znači ova za doprinos filmskoj umjetnosti koja nosi ime Tomislava Pintera?

   – To je velika nagrada, prvenstveno zbog imena koje nosi, jer to je ime velikoga dizajn producenta. Kada me novinari ili studenti pitaju zbog čega su uvijek napete situacije između scenografa i dizajnera, ja im govorim kako to nije istina, jer meni su uvijek baš oni najbolji prijatelji na setu. Mi smo ti koji radimo na vizualnim aspektima filma. Uvijek me zanimao taj posao i divio sam im se, a sada dobivam i nagradu s imenom takvog čovjeka što mi je zaista velika čast.

   Na filmu »The Cut« radili ste s redateljem Fatihom Akimom.

   – Da, to je novi film odličnog redatelja i s odličnom glumačkom postavom, ali tema je najzanimljivija. Radnja filma se događa na početku Prvog svjetskog rata i radi se o Armencima u Turskoj.

   Znači film je o genocidu?

   – Ako ga vi tako nazovete, onda da.

   Nedavno smo mogli vidjeti trailer, ali radnja filma još uvijek je nedorečena. Možete li nam otkriti malo više?

   – To je velika saga, koja je samo započela u Turskoj. Na neki način je to film ceste. Priča se vrti oko Armenca, oca dviju djevojčica koje su nestale na početku ratnih događanja, i on kreće u potragu za njima koja ga vodi preko Kube i Floride do Sjeverne Karoline. Snimali smo ga na tri kontinenta, u pet država, u tri studija u Njemačkoj i za završetak nam je trebalo dvije godine.

   Snimanje je onda bilo kao jedno veliko putovanje?

   – Film je težak, historijski. Između ostaloga, bili smo u Jordanu, zbog vlaka koji je prolazio kroz Tursku u Prvom svjetskom ratu, a tamo još koriste vlak iz Lawrenca od Arabije. Bili smo i na Kubi, a tamo nije lako zbog drukčijeg sistema. U Kanadi smo snimali Sjevernu Karolinu i bili u malom selu. Dio filma sniman je na Malti, dok su neki setovi rađeni u studijima. Bilo je zanimljivo.

   Film, iako povijesni, dotiče se vrlo kontroverzne teme, a to se može vidjeti i prema odgovoru na pitanje o genocidu. Jeste li vi imali nekih političkih pritisaka zbog njega?

   – To bi pitanje bilo dobro za redatelja, jer on je porijeklom iz Turske. I mene zanima kakve će biti reakcije i pitanja u Veneciji.

Prijatelji iz Hrvatske

Moramo spomenuti i »Shindlerovu listu«. O njoj smo mnogo toga već ispričali, no malo je poznato da je taj crno-bijeli film zamalo završio »obojan«?

   – Kada smo počinjali snimati »Shindlerovu listu«, još otpočetka nam je u planu bilo da taj film bude crno-bijeli, no »Universal« studio je inzistirao da bude u boji. Rekli su da procesiramo negativ i obojimo, ali Steven nikada nije pristao na to. U jednom momentu film je i prikazan u boji. Tvrdili su da će – kada na televiziji prikažeš crno-bijeli film – svi misliti kako je iz šezdesetih i neće ih zanimati.

   Prvi put ste u Zadru na Avvantura festivalu. Kakvi su vam dojmovi?

   – Uživam ovdje, nekako se osjećam mlađe kada susrećem ove mlade redatelje i filmaše. Lijepo je. Uvijek možete vidjeti nešto što nedostaje u kinima. Što se tiče grada, Zadar je prelijep. Znam da je bio najviše bombardiran grad na ovim prostorima za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je prekrasan. Za mene kao scenografa posebno je zanimljivo vidjeti ostatke Rimskog carstva, to su neke nove slike u mojim očima.

   U više navrata spominjali ste da volite doći u Hrvatsku. Što vas veže za ovu zemlju?

   – Volim dolaziti ovamo, jer je u radu na »Schindlerovoj listi« bila brojna hrvatska ekipa koju je doveo Branko Lustig. Nakon toga smo se sprijateljili te sam često dolazio u Zagreb, još kad sam pripremao film »Age of Aquarius« koji se nažalost nije realizirao. Moj umjetnički direktor je iz Zagreba, tako da sam uvijek nekako blizu Hrvatske, blizu problema s kojima se susrećete i uvijek mi je drago kada sam ovdje.