U film je uloženo nekih 775 tisuća, a »Grafiti« su se prodavali kao kruh, vratili su oplođenih više od 200 milijuna dolara. Sve se odigralo brzo. George Lucas kome je bilo tek 27 godina film je snimio u samo 29 dana
Američka i općenito svjetska filmska umjetnost danas otvara šampanjac slaveći značajan rođendan. Baš 11. kolovoza 1973. godine je prikazan film »American Graffiti«. Lako je danas biti pametan kada se slavi 40. obljetnica uratka koji je malo – pomalo određivao smjer sedme umjetnosti, govoriti o genijalnom režiseru Georgeu Lucasu, o tadašnjoj neotkrivenoj zvijezdi Harrisonu Fordu, koji je glumio u filmu. Ali tada je Bob Falfa tek spremao druga epohalna ostvarenja pred kamerom, i to u »Zvjezdanim ratovima« koje je režirao sam Lucas te u »Indiana Jonesu« režisera Stevena Spielberga, u serijalu koji je rađen baš po Lucasovoj priči. U te dane »Grafita« teško je tko u tamošnjim filmskim studijima mogao naslutiti što se valja iza »Lucasova brda«.
Jedan od dva
Još 1971. godine filmska kuća United Artists se dogovorila s mladim Lucasom, kojem je tada bilo tek 27 godina, o snimanju dva filma, »Američkih grafita« i »Ratova zvijezda«. Komentari nisu potrebni, riječ je o naslovima koji su uzburkali filmski svijet. Samo što je tada studio odbio ovaj drugi film još u prvim fazama snimanja zbog visokih troškova kao i zbog relativnog neiskustva režisera s filmovima visokog proračuna. Tko bi tada pomislio kako će se tijekom duge karijere Lucas uspješno poigravati milijunima dolara za troškove filmova, ali i zaradama. Skeptike je razoružao baš ovim odobrenim filmom, djelom koje je svakako najisplativiji i najupečatliviji grafit u povijesti. Njime je režiser dao nostalgični spomen generaciji svoje mladosti, mladima iz 50-ih i 60-ih prošlog stoljeća. Stavljao ih je u komične, patetične, groteskne, sentimentalne i kakve sve ne pozicije, uz sjajnu, nezaboravnu glazbu. Kakav bi to bio američki film da nema automobilske jurnjave, u ovom slučaju dolinama Kalifornije, gangova na cestama, gospodara tamošnje »Paradise Road«. Svi su oni sudjelovali u kreiranju tog filmskog američkog mita, američkog sna mladih u pedesetima i šezdesetima.
Red šunke, red slanine
Radnja filma događa se davne 1962. godine u toku jedne, posljednje ljetne noći grupe tinejdžera pred odlazak na koledž. Protagonisti priče su trapavi Terry Fields, malograđanin Steve Bolander i njegova djevojka Laurie Henderson, njen brat Curt, mehaničar »proleter« John Milner. Sve vrijeme ih prati sveprisutni DJ Wolfman Jack, Usamljeni Vuk koji pušta rock and roll hitove iz tog razdoblja. Po onoj »red šunke, red slanine«, film je garniran pjesmama kao što su »Rock Around the Clock« Billa Halleya iz 1955. godine, Plattersovi »Only You« i »Smoke Gets In Your Eyes«, »Sixteen Candles« Cretsa, kao i »Johnny B. Good«, Chucka Berryja. Wolfman Jack »vrti« u eter i »Runaway« Dela Shannona i sjajnu pjesmu »Crying In the Chapel« Sonnyja Tilla & Oriolesa. Protagonisti, Curt (Richard Dreyfuss), Steve (Ron Howard), John (Paul Le Mat) i Terry (Charles Martin Smith) gledaju u budućnost koja ih očekuje s Mel’s Drive-Ina u vrijeme zalaska sunca. Tada mlađahnog Howarda je u stvarnom životu čekala itekakva filmska priča, to je danas jedan od najslavnijih holivudskih režisera i producenata, dobitnik dva Oscara. Čovjek iz Duncana u Oklahomi dobio je Oscara za najbolju režiju i najbolji film »Genijalni um« 2001. godine. 1973. godine kad je film ostvaren je bio samo mladi talent, rođen je 1954. godine, imao je tek devetnaest godina.
Posljednja noć
Četvorka iz filma se našla na parkiralištu. Dvojica od njih su već odlučila odlepršati iz grada Modesta, poći na studij na Istočnu obalu, Steve i Curt su se spremali na odlazak.
To im je trebala biti posljednja noć s prijateljima, ali dok je Steve jedva čekao otići iz grada, Curt je bio u dvojbama, bojao se onoga što ga čeka. Steveova draga, Laurie, Curtova mlađa sestra, nije željela njihov odlazak. Steve ju je uvjeravao neka se po njihovom odlasku sastaje s drugima dok njih nema.
Režiser: George Lucas
Producenti: Francis Ford Coppola, Gary Kurtz
Scenarij: George Lucas,Gloria Katz, Willard Huyck
Gluma: Richard Dreyfuss, Ron Howard, Paul Le Mat, Charles Martin Smith, Candy Clark, Mackenzie Phillips, Wolfman Jack, Cindy Williams, Harrison Ford
Distribucija: Universal Pictures
Datum objave: 11. kolovoz 1973.
– I love you – poruka tajanstvene dame, ljepotice koju je teško stići dok juri u bijelom Ford Thunderbirdu, malo je ispremiješala već podijeljene karte, poremetivši Curtove planove o odlasku u bolje sutra. Od tog trenutka sve se zavrtjelo kao na nekom ringišpilu u lunaparku, odvijaju se automobilske utrke od kojih zastaje dah, događaju se ljubavi, a iza svega se kriju strah i bijegovi. Traume se redaju, u slijedu u kojem se neki ostvaruju a neki ne. Tako nije zaboravljen ni slučaj Johna Fizgeralda Kennedyja. Dok je Curt ostavio svoju poruku Wolfmanu Jacku, Usamljenom Vuku, kako bi pronašao svoju plavušu u T-Birdu, odjednom se »otvaraju vrata Amerike«, mijenjaju se životi, čas divlji, čas prosvijetljeni, ovih revolucionarnih Jamesa Deanova. Curtov povratak kući, pri čemu mu je atraktivna žena u automobilu šapnula da ga voli i nestala u nekoj od ulica, čini svoje. Našao je poslije radijsku postaju Wolfmana Jacka, popričao je s čovjekom kojega je zamijenio za Jackova menadžera. Njemu je predao poruku za plavušu u T-Birdu. Tek kada je otišao s radiostanice, nadobudni je Curt otkrio kako je pričao sa Wolfmanom Jackom osobno. U međuvremenu Toad i Steve su završili u Paradise Road kako bi gledali Johna koji se nadmeće sa Bobom Falfom, s Laurie koja se vozi s ovim drugim. Za nekoliko sekundi Falfin automobil je sletio s ceste te Steve i John jure kako bi spasili Boba i Laurie prije nego što će vozilo eksplodirati. Laurie je nakon toga stisla Stevea, zamolila ga je da je ne ostavlja, a on joj je priznao da će ostati u gradu sa njom.
Idućeg jutra je telefonsko buđenje Curta bilo »kao na filmu«, nazvala ga je tajanstvena ljepotica. Predložila mu je sastanak iste večeri, a on joj je priznao da to nije moguće. Na aerodromu se pozdravio s roditeljima, sestrom i s prijateljima. Dok se čelična ptica dizala u visine, Curt je bacio posljednji pogled na grad koji je baš ostavljao. Vidi slučaja, Lucas je uredio da državnom cestom ispod zrakoplova juri bijeli T-Bird s tajanstvenom plavušom.
Najbolji film: Francis Ford Coppola, Gary Kurtz
Najbolja režija: George Lucas
Najbolja sporedna glumica: Candy Clark
Najbolji scenarij: George Lucas, Gloria Katz, Willard Huyck
Najbolja montaža: Verna Fields, Marcia Lucas
U Hollywoodu, kojem desetljećima tepaju kao »tvornici snova«, pričaju o umjetnosti i porukama, ali je jasno da u tom filmskom pravilniku jako važnu ulogu igra zakon dolara. Gledajući kroz te, u filmskoj industriji jako važne naočale, Lucas je sa svojim djelom načinio itekakav pun pogodak. U film je uloženo nekih 775 tisuća dolara, a »Grafiti« su se prodavali kao kruh, vratili su oplođenih više od 200 milijuna »zelembaća«, stvorivši jedan od najprofitabilnijih filmova svih vremena. Sve se odigralo brzo, film je snimljen u samo 29 dana, koliko je Georgeu Lucasu trebalo za djelo koje je promijenilo povijest filmske umjetnosti. Taj klasik, melakolična i autobiografska priča je osvojila Golden Globe za najbolji glazbeni film i najboljeg glumca debitanta, Paula Le Matta. Stekla je i čak pet nominacija za Oscara. Nominiran je za najbolji film, režiju, scenarij, montažu i sporednu glumicu, Candy Clark, koja je stvorila ulogu u »filmu nostalgije«. Od 1995. »Američki Grafiti« su sačuvani u National film registru Kongresne biblioteke SAD-a. Tu su i nagrade Njujorških filmskih kritičara i Nacionalne udruge filmskih kritičara. Vele da tragom »Grafita« idu »American Beauty« iz 1999. Sama Mendesa i »American Gangster« iz 2007. Ridleya Scotta. Nagađanja o ovom fimskom jubilarcu ima koliko hoćeš, slavljenik 40. rođendana ima što slaviti.
