BERLIN Drugu godinu zaredom Hrvatska osvaja europskog Oscara za kratki film! Nakon prošlogodišnjeg trijumfa »Kokoške«, njemačko-hrvatske koprodukcije u režiji Une Gunjak, već je objavljeno da je ovogodišnju Europsku filmsku nagradu za najbolji kratki film osvojio »Piknik« Jure Pavlovića. »Film je imao dugačko pa i bolno putovanje« – izjavio je splitski redatelj primajući nagradu na svečanoj dodjeli u Berlinu i dodao – »i zato želim zahvaliti svima koju su nam pomogli u realizaciji, uključujući i mog oca«. »Piknik« je nedavno uvršten i u službeni program najvećeg svjetskog festivala kratkometražnog filma u Clermont Ferrandu, a hrvatska publika moće će ga pogledati na trećem Maratonu kratkometražnih filmova koji se održava u 23 kinodvorane u 19 hrvatskih gradova od 18. do 21. prosinca.

Više od tri tisuće članova Europske filmske akademije svojim je glasovima odlučilo dobitnike 28. Europske filmske nagrade održane u dvorani Haus der Berliner Festspiele udaljene desetak minuta hoda od nekadašnje berlinske željezničke postaje Zoo koja je danas s okolnim ulicama postala raskošna šoping zona. Zvijezda večeri bio je talijanski filmaš Paolo Sorrentino koji je proglašen najboljim redateljem, a njegova impresivna crnohumorna drama »Mladost« (La giovinezza) osvojila je i kipić za najbolji europski film 2015. godine. Nagradu za najbolju mušku ulogu u istom filmu osvojio je legendarni Michael Caine koji je dobio i Počasnu nagradu za karijeru. 

Europsko otkriće 

– Nikad nisam osvojio Oscara iako sam četiri puta nominiran i isto toliko puta morao putovati jedanaest sati do Los Angelesa. Ovaj put sam sretan sjeo na avion za Berlin jer sam znao da ne putujm uzalud – komentirao je nagradu duhoviti britanski glumački velikan pa nastavio: »Ova nagrada čini mi veliku čast, hvala vam svima, obično drugima plješćem, ali sad sam ja došao na red« – završio je glumac s knedlom u grlu, uz višeminutni pljesak i ovacije publike. 

Iako je bila među favoritima za glavne nagrade, bizarna crnohumorna distopijska drama »Jastog« grčkog filmaša Yorgosa Lanthimosa okitila se samo Nagradom za najbolji scenarij, dok je ekscentrična nadrealna komedija »Golub sjedi na grani i promišlja egzistenciju« ludog švedskog veterana Roya Anderssona proglašena najboljom europskom komedijom. 

Najboljim dokumentarcem pomalo je ziheraški proglašen biografski »Amy« u režiji Asafa Kapadije koji govori o slavnoj i prerano preminulog glazbenoj divi Amy Winehouse, dok je europsko otkriće 2015. godine, prema glasovima međunarodnog udruženja novinara FIPRESCI, turska filmašica Deniz Gamze Ergüven, odnosno njezina debitantska feministička drama »Mustang«. Nagradu za životno djelo dobila je europska glumačka diva Charlotte Rampling iz ruku poznatog francuskog filmaša Francoisa Ozona s kojim je snimila dramu »Bazen«, a iste je večeri osvojila i Nagradu za najbolju europsku glumicu za ulogu u drami »45 godina« koja se upravo prikazuje u domaćim kinima. 

Politički tonovi i poruke 

– Kad sam bila mlada glumica odlučila sam napustiti Englesku jer sam htjela raditi i na kontinentu, kako to mi Englezi kažemo, i biti dio europske filmske obitelji – izjavila je između ostaloga slavna glumica i dodala: »Nagrade mi nikada nisu bile važne, samo sam htjela snimati filmove i glumiti, ali ne bunim se kad mi ih daju«. 

U atmosferi sveopće krize koja je pogodila EU nakon ruske aneksije Krima i izbjegličke krize, niti dodjela 28. Europske filmske nagrade nije mogla proći bez (pomirljivih) političkih tonova i humanih poruka. Predsjednik Europske filmske akademije i slavni njemački filmaš Wim Wenders i predsjedavajuća Odbora Akademije i poznata poljska filmašica Agnieszka Holland govorili su o »jedinstvu koje je Europi danas potrebno više nego ikada ranije« i potrebi da »budemo snažni, odlučni i pametni u odlukama koje donosimo«, naglasivši da je upravo europski film ono što možda i najviše spaja europske narode. 

Europska filmska akademija na svojoj 28. dodjeli nije zaboravila ni ukrajinskog filmaša Olega Sencova koji se otvoreno protivio ruskoj aneksiji Krima i aktivno sudjelovao u kijevskim protestima na Majdanu što je bilo dovoljno Vrhovnom sudu Rusije da ga u kolovozu ove godine osudi na 20-godišnju kaznu zbog navodnog »planiranja terorističkih akcija na Krimu«. EFA (koja finacijski pomaže njegovoj obitelji putem prikupljanje javnih donacija) u suradnji s Amnesty International poziva na njegovo oslobađanje, no za sada nema odgovora s ruske strane.