Jugoslavenska kinematografija proizvela je od 1945. do 1990. niz legendarnih filmskih ostvarenja koja su dio kolektivne memorije i kulturnog nasljeđa naših prostora, a upravo je to nasljeđe ono čime se u svojoj knjizi »Leksikon YU filma«, predstavljenoj u srijedu u Zagrebu, najsveobuhvatnije do sad, bavi filmski kritičar Nenad Polimac.

Knjiga, objavljena u izdanju Naklade Ljevak, sažima četrdesetak godina jugoslavenske filmske industrije u formi leksikona u kojemu Polimac daje kratak kritičarski pregled kultnih filmskih ostvarenja, ključnih osoba i fenomena koji su obilježili jugoslavensku kinematografiju, kazao je na predstavljanju u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) urednik knjige Kristijan Vujičić.

»Govoreći s odmakom od nekoliko mjeseci od završena posla, uvjeren sam da postoje i određeni propusti, mada ne bih ništa izbacio, ali bih rado još nešto dodao«, kazao je.

Polimac o filmu piše od početka 70-ih godina prošloga stoljeća, kada s kolegama osniva kratkotrajni, ali vrlo utjecajni časopis »Film«, kojem je odgovorni urednik i u kojem se objavljuju napisi i eseji s tom strategijom. Osamdesetih godina djeluje kao savjetnik za repertoar u zagrebačkim Kinematografima. Među osnivačima je tjednika Globus, Nacional i tvrtke Europa Press Holding, a s Vladimirom Tomićem autor je nekoć popularnih televizijskih emisija o filmu »Moderna vremena« i »Vrtoglavica«. Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara »Vladimir Vuković«.

Vodič po najvažnijim naslovima YU filma

U knjizi »Leksikon YU filma« Polimac je obradio gotovo četvrtinu svih ukupno proizvedenih filmova jugoslavenske kinematografije – ima ih oko 900, opremio ih fotografijama i brojnim manje poznatim činjenicama, i podijelio na deset cjelina kroz koje propituje kakav je bio domet vrhunskih ostvarenja hrvatskih filmova u odnosu na srpske, bosanske i slovenske u okvirima tadašnje kinematografije, koja su najkreativnija razdoblja tih filmskih sredina, kako su se nosile s političkim pritiscima, tko su bili vodeći autori i slično.

U prvome dijelu, naslovljenom »Najbolje od YU filma«, autor donosi antologiju 70 najvažnijih jugoslavenskih dugometražnih filmova kao što su »Skupljači perja«, »Bitka na Neretvi«, »Tko pjeva zlo ne misli«, »Breza«, »Valter brani Sarajevo«, »Okupacija u 26 slika«, »Ko to tamo peva«, »Maratonci trče počasni krug«, »Balkanski špijun« ili »Otac na službenome putu«.

Još je 140 filmova navedeno u obliku leksikonske natuknice u segmentu »Bez njih se ne može«, a poglavlje »Filmske legende« zapravo je biografski leksikon 143 ključne osobe jugoslavenskog filma, glumaca, redatelja i skladatelja.

Najveća je nepravda, smatra autor, nanijeta slovenskoj kinematografiji, »no, za to su si sami krivi, jer je sve druge filmove moguće naći na nekome od prikazivačkih internetskih portala i televizijskih kanala, gdje jedino Slovenci nisu u većoj mjeri dostupni«.

»Taj je leksikon zapravo neka vrsta vodiča za stotine filmova koje je danas moguće pogledati na raznim kanalima, od interneta do televizije, a ono čemu se nadam je da ću tim izborom nekoga zainteresirati«, poručio je.

Na knjigu se osvrnuo i redatelj Vinko Brešan, koji je istaknuo kako, iako je riječ o osobnoj autorovoj klasifikaciji jugoslavenske kinematografije, Polimčev izbor najboljega od YU filma istodobno pripada jednom kolektivnom sjećanju. »U njoj je prisutan ogroman stupanj identifikacije u kojoj će se naći apsolutno svaki čitatelj«, kazao je.

Ta je knjiga korisna ne samo zato što u njoj nalazimo razne podatke; tu se nalazi i nešto drugo što je vrlo bitno, napomenuo je Brešan. »Taj leksikon je na određeni način i jedna vrlo emocionalna knjiga koja govori o tome kako voljeti film i kako uživati u njemu. Iz svake njezine rečenice izlazi ljubav, snaga koja pokazuje da autor iskreno voli film«, pojasnio je.

Razgovor s Nenadom Polimcem upriličen je u sklopu programa ‘Svježe i domaće’ književne manifestacije Naklade Ljevak Zagreb Book Festival (ZBF), koji donosi predstavljanja najnovijih ostvarenja nekih od najistaknutijih domaćih suvremenih književnih imena, ali i najnovijih publicističkih djela. Festival traje od 16. do 22. svibnja a ove se godine održava s naglaskom na irsku kulturu i književnost.