Digitalizacija nezavisnih

Art kina ulaze u digitalnu eru za 21,5 milijuna kuna

Davor Mandić

Raspisivanje natječaja za digitalizaciju u režiji Ministarstva kulture i HAVC-a zakazano je u rujnu, no iz Ministarstva ne znaju reći koliko je od predviđenog budžeta ove godine izdvojeno 



Nezavisni kinoprikazivači u Hrvatskoj mogli bi se od sljedeće godine riješiti analogne tehnologije te zakoračiti u digitalnu eru, u kojoj komercijalni kinoprikazivači obitavaju već neko vrijeme. To bi ujedno značilo da stari projektori i vrpce konačno odlaze u mirovinu, kao i problemi oko distribucije i transporta filmova, odnosno činjenice da je sve teže uopće i nabaviti film u analognom formatu. No da bi sve to bilo moguće trebaju se ostvariti optimistične najave združene akcije Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog centra u kontekstu promicanja audiovizualnog stvaralaštva. 


    Cijela bi priča prema procjenama iz Ministarstva trebala koštati 21.551.000 kuna, od čega bi MK trebalo participirati s 13.464.600 kuna, a lokalne zajednice, odnosno sama kina s 8.086.400 kuna. Lokalne zajednice ovdje su u igri zato što je većina od 28 ukupno odabranih nezavisnih kina diljem Hrvatske u vlasništvu lokalnih zajednica. 


   Natječaj za dobavljače digitalne opreme bit će raspisan u rujnu tekuće godine, najavljuju u MK-u, dok HAVC-ova koordinatorica projekta digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača Tina Hajon pojašnjava da će natječaj biti međunarodni i objedinjen zato što se nadaju na taj način smanjiti ukupne troškove.    

Budžet u znaku pitanja


No iako bi natječaj trebao biti raspisan već u rujnu ove godine, nismo uspjeli dobiti točan podatak o tome koliko je novca planirano u proračunu za ovu godinu za najavljeni projekt. Može se, naime, pretpostaviti da će natječaj trajati oko dva mjeseca, što znači da bi se s realizacijom moglo započeti u ovoj godini. Prema Tini Hajon plan je bio da se napravi onoliko koliko bude novaca, budući da pri donošenju plana nisu bili sigurni koliko će sve koštati, a da se onda neučinjeno prebaci za sljedeću godinu. No što će biti s proračunom za kulturu za sljedeću godinu još je veliko pitanje. Ipak, natječaj ide, pokreće ga ova administracija u Ministarstvu, što potvrđuju informacije s obje strane, pa je za vjerovati da će i problem novaca biti riješen na način da ne bude iznenađenja za Ministarstvo kao u slučaju poreznih olakšica za koprodukcije Cijela je akcija inače započela 2010. godine, no značajnije je obrise dobila tek u 2011., kad su se počeli sastajati predstavnici svih zainteresiranih strana. Raspisivanje Javnog poziva za iskazivanje interesa za digitalno opremanje kinodvorana 16. studenoga 2011. moglo bi se pritom smatrati formalnim početkom realizacije.    Na taj se natječaj prijavilo 40 od registriranih 50 nezavisnih kina (uz 86 komercijalnih), a povjerenstvo u sastavu: Marina Škrabalo i Nenad Polimac kao umjetnički savjetnici HAVC-a za komplementarne djelatnosti, koordinatorica projekta digitalizacije Tina Hajon, ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, te stručni suradnik u MK-u Ivan Študir odredilo je 28 kina koja će ući u projekt. Kina su inače vrednovana prema kvaliteti i raznovrsnosti filmskog programa, broju filmskih projekcija u godini dana, broju gledatelja u godini dana, broju radnih dana u posljednjoj kalendarskoj godini, dotadašnjem financijskom poslovanju, financijskom planu digitalizacije, dugoročnoj održivosti projekta, tehničkoj spremnosti i općem stanju kinodvorane. Bitan je bio i poseban kulturni značaj u lokalnoj zajednici te geografski princip, odnosno uvažavanje činjenice da se ne zbiva baš sve u Zagrebu.  

HAVC-ova kontrola


Tako će svoja nezavisna kina moći obnoviti Pula, Dubrovnik, Rijeka, Čakovec, Koprivnica, Split, Daruvar, Vodice, Sisak, Novska, Zabok, Velika Gorica, Poreč, Sinj, Gospić, Korčula, Biograd na moru, Pazin, Pakrac, Kutina, Prelog, Rovinj, Samobor, ali i kina Europa, Tuškanac i Metropolis u Zagrebu. Svim bi tim kinima, u dakle prosjeku od nekih 770.000 kuna po kinu, trebala biti financirana kompletna digitalizacija, što uključuje: kinoprojektor, digitalno sučelje (server), ormar za opremu te digitalne zvučne kartice. 


    Postavlja se pritom pitanje kako će MK i HAVC pratiti poštuju li se programske smjernice, uvjetovane za potpisivanje ugovora. Hajon odgovara da će uvesti sustav kontrole u HAVC-u.    – Nismo mi propisali filmove koji će se morati prikazivati, no kina će biti obavezna dvaput godišnje dostaviti izvještaje o programima posebnoj komisiji HAVC-a, koja će to pogledati i napraviti ekspertizu – pojasnila je Hajon.

_____________________________________


Među prvima na redu i riječko Art-kino Croatia 




      Art-kino Croatia morat će pribaviti 30 posto sredstava za digitalizaciju, a morat će učiniti i neke adaptacijske preinake. No kako nam potvrđuje voditeljica službe za filmsku djelatnost Grada Rijeke Slobodanka Mišković problema ne bi trebalo biti.    – Grad je osigurao u proračunu potrebni novac, a prijavit ćemo projekt i Europskoj komisiji. A što se tiče građevinskih radova, oni nisu kompleksni, radi se o adaptaciji kabine i sl., na što će se utrošiti oko 20.000 kuna. Taj posao može biti gotov u tjedan dana, kaže Mišković.   


_____________________________________


Kino Europa na udaru Bandićevih kalkulacija 


      Zagrebačko kino Europa bez problema je ušlo na popis kina kojima će se sufinancirati digitalizacija, jer je prepoznat kulturološki značaj koji kino ima. Uostalom, kako nam je i sam direktor Zagrebačkog filmskog festivala, korisnika kina Europe, Boris T. Matić rekao, oni su više-manje osigurali preostalih 40 posto investicije. No u međuvremenu pojavio se problem sasvim drugačije naravi. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić navodno je najavio da bi zgradu kina mogao ustupiti Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, oštećenoj u slučaju kina Zagreb na Preradovićevom trgu (na koje polaže pravo), koje je dodijeljeno kontroverznom građevinskom poduzetniku Tomislavu Horvatinčiću. Informaciju je prenio portal H-alter, no iz razgovora s Matićem nismo dobili nova saznanja o tome.   On nam je tek potvrdio da ima ugovor o najmu na sedam godina te da mu je zapravo svejedno tko je vlasnik zgrade, iako nije mogao ne podsjetiti na činjenicu što se desilo sa zagrebačkom Kinotekom kad joj je vlasnik postala vjerska zajednica.