Natječaj AJMO! ulazi u drugu sezonu i već je prepoznat kao jedan od rijetkih modela sustavne podrške razvoju lokalnih glazbenih scena u manjim sredinama diljem Hrvatske.

Riječ je o projektu koji je pokrenulo Ministarstvo kulture i medija s ciljem decentralizacije koncertne ponude – jer dok veliki gradovi poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka već imaju razvijenu infrastrukturu i stalnu koncertnu dinamiku, brojne manje sredine ostaju glazbeno zakinute.

Upravo zato AJMO! je osmišljen da potakne i osnaži lokalne organizatore – udruge, ustanove, obrte, pa čak i samostalne umjetnike – da osmisle i realiziraju vlastite koncertne programe.

Manje lokalne scene

Natječaj traje još do 1. kolovoza, ali pravila su jednostavna i transparentna: svaka prihvatljiva organizacija može se prijaviti s programom od minimalno četiri koncerta, a odabrani projekti dobivaju 10.000 eura potpore.

No, unatoč pozitivnim rezultatima i jasnoj važnosti projekta, u nekim regijama – osobito u Istri i Primorsko-goranskoj županiji – interes za sudjelovanje pokazao se iznenađujuće slabim.

O razlozima za takvu situaciju, o potencijalima i izazovima lokalne scene, ali i o tome što projekt znači za budućnost hrvatske glazbene karte, razgovarali smo s Ivanom Šararom, kulturnim djelatnikom i suradnikom projekta AJMO!.

Natječaj AJMO! ulazi u drugu sezonu – koliko je ovaj model uopće održiv i važan za lokalnu scenu?

– Prije svega velika mi je čast što kao suradnik već drugu godinu sudjelujem u projektu, vjerujem u njegov smisao i zaista mi je stalo do njegovih rezultata. Sam model projekta bit će održiv sukladno interesu organizatora i uspjehu realiziranih koncerata. Drugim riječima, koncertni život koji projekt AJMO! stvori biti će signal Ministarstvu kulture i medija da ulaganje u njega opravdava svrhu.

Ne isključujem mogućnost promjena i poboljšanja projekta, naročito ako zaživi na duže staze. Naravno, svi ti koncerti bit će uspješniji, vidljiviji, kvalitetnije realizirani ako i jedinice lokalne i regionalne samouprave odnosno općine, gradovi i županije financijski podrže svoje organizatore.

Jer AJMO! je važan isključivo za manje lokalne scene, s obzirom na to da se projekt ne odnosi na najveće hrvatske gradove – Zagreb, Split, Rijeku i Osijek.

Projekt je osmišljen upravo zato kako bi decentralizirao glazbenu koncertnu ponudu na teritoriju čitave države. Ono što je važno napomenuti je činjenica da je kroz prvo izdanje projekta 2024./2025. organizirano više od pedeset koncerata s osamdesetak izvođača, a organizatori unisono poručuju da tih koncerata ne bi bilo bez projekta AJMO!. To jasno govori o njegovoj važnosti.

U prošloj je sezoni sufinancirano 12 organizatora koncerata, Foto: VALERIO BARANOVIĆ

Kontinentalci angažiraniji

Rekli ste da je interes u Primorsko-goranskoj županiji i Istri zasad – katastrofalan. Kako to objašnjavate to? Radi li se o nedovoljnoj informiranosti, pasivnosti scene, lošim navikama izvođača… ili nečem trećem?

– Katastrofalan znači da u prvom natječaju nije bilo interesa kakav smo ipak očekivali iz nekih gradova i mjesta za koja znamo da posjeduju određene kapacitete.

Po trenutačnim signalima koje dobivamo ne čini se da će se nešto značajno promijeniti niti u ovogodišnjem natječaju. Drugim riječima, želja da Istra i Kvarner imaju svaki po jednog jakog predstavnika vjerojatno se neće ostvariti. Volio bih da me stvarnost demantira.

Ne mislim da se radi o neinformiranosti, kampanja projekta odvija se kroz brojne kanale, uz činjenicu da smo na Kvarneru i u Istri održavali i posebne prezentacije uživo i gostovali u brojnim medijima.

Uostalom, interes tri stotine osamdeset glazbenih izvođača koji su se prijavili da sudjeluju u projektu govori da je on vidljiv i prepoznat. Evaluacija i analiza prve sezone projekta AJMO! pokazale su da sve obalne regije pate od slične boljke nedostatka interesa i nedostatka kapacitiranih organizatora.

Nije da ih nema, ali su malobrojni i nedovoljno kvalitetni u razradama svojim projekata.

Što nas razlikuje od drugih regija – i u lošem i u dobrom smislu?

– S izuzetkom iskusnih i uigranih kolektiva Art radionice Lazareti iz Dubrovnika i Azimuta iz Šibenika, pokazalo se da u kontinentalnom dijelu države djeluju snažniji, ambiciozniji i organiziraniji kulturni centri i udruge, čak i izvan županijskih središta – primjerice u Đakovu i Zaboku.

Ne baratamo dovoljno preciznim podacima, ali jasno prepoznajemo trend da obalne, turističke regije svoj glazbeni život uglavnom »odrade« u ljetnim mjesecima uz brojne, često besplatne koncerte potpomognute moćnim financijama turističkih zajednica, a zatim biraju dobrovoljnu zimsku hibernaciju.

Kao da je čitav društveni život dizajniran u ritmu ljetnog turizma. Iz perspektive glazbenog biznisa ta pojava je štetna, ne doprinosi stvaranju kontinuiteta, publike, lokalnih scena i prostora.

Potrebno je zajednički sagledati kako nadići tu situaciju na korist i lokalnim sredinama i glazbenoj sceni.

Petnaest organizacija

Je li moguće da se dio lokalnih organizatora osjeća isključeno, preopterećeno administracijom ili da ne vjeruje u rezultate takvih natječaja?

– Sve je moguće, ali jasno je da u ovom projektu nema »centara moći« i da je cilj upravo suprotan, isključiti centre i doći na periferiju kako bi se glazbeni život održao tamo gdje ga je lako izgubiti – primjerice u Benkovcu ili Kninu.

Neka se nitko ne uvrijedi, no čini mi se da je teže pronaći način, želju i mogućnost i ne osjećati se isključeno ondje, negoli u Labinu, Krku, Delnicama ili Puli.

Što bi bila vaša osobna poruka glazbenicima, producentima i organizatorima koncerata iz Istre i Kvarnera?

– Poruka organizatorima je jednostavna – prijavite se! Ovo je jednostavan, jasno koncipiran natječaj s jasnim pravilima. Zna se koji su bendovi dostupni, sa svim kontaktima – njih gotovo tri stotine osamdeset!

Zna se njihov cjenovni rang. Svatko bira svoj đir i žanr na potpuno slobodan način – rock, trap, pop, etno, jazz, indie, elektronika, prijavljeni bendovi pokrivaju brojne glazbene pravce.

Zadatak je jasan i jednak za sve – osmisli obavezna četiri koncerta i izbori se za 10.000 eura. Prihvatljive su sve vrste organizacija – ustanove, obrti, udruge, trgovačka društva čak i samostalni umjetnici koji mogu izdavati račune.

Ne postoji natječaj koji je ovako jednostavno koncipiran, u kojem je fiksno zadan novčani iznos koji se dobiva i to poprilično visok u usporedbi s uobičajenim iznosima financiranja koncerata.

Osim toga broj organizacija koje će se financirati povećan je s lanjskih inicijalnih 10 na ukupno 15. S obzirom na želju da organizacije budu ravnomjerno raspoređene po teritoriju Hrvatske, šansa da svaka županija ima svog predstavnika je 75 posto. Vrijedi pokušati.