RIBOLOVNI ŠTAPOVI

Znate li da feeder štapovima s lakoćom možete izvući kapitalne podlanice?

Boris Bulić

Preporučena težina olovnica za obalni morski ribolov feeder štapovima je daleko ispod prosječnih deklarativnih 125 grama težine izbačaja i na moru rijetko kada prelazi 40 grama. Osnovni razlog leži u sporosti ovih štapova zbog koje bi u radu s težim olovnicama dolazilo do čestog zapinjanja sistema. Inače je njihova velika težina izbačaja idealna za zabacivanje teških hranilica…



Premda izvorno namijenjeni ribolovu bijele ribe na slatkim vodama, feeder štapovi su vrlo primjenjivi i u morskom ribolovu. Ime su dobili, ne kako mnogi misle po velikoj opružnoj (feder) snazi, već po hranilicama koje se na ovim štapovima koriste kao otežanje sistema (eng. feed = hranjenje).



Ovi se štapovi proizvode u prosjeku u dužinama oko 4 metra, a glavne se im odlike mala težina, teleskopska ili trodijelna konstrukcija, osjetljivi (kod trodijelnih izvedbi izmjenjivi utični) vrhovi, te izrazito velika elastičnost i žilavost blanka. Zbog svega toga se u rukama iskusnijeg ribolovca u tren oka pretvaraju u efikasno oruđe kojim se lako može uloviti doslovno sva riba u dometu izbačaja koji uopće nije mali.




S feeder štapovima se ne lovi tehnikom čekanja već je ribolovac, ne ispuštajući štap iz ruku svo vrijeme ribolova aktivan. Ovakav je način ribolova najbliži klasičnom obalnom načinu lova iz ruke što je u jednu ruku spoj suvremenog i tradicionalnog ribolova. Pritom štap nije paralelan s morskom površinom već je vrhom podignut kako bi se lakše detektirao riblji potez, ali i smanjila mogućnost zadjeva na kamenitom i hridinastom dnu.


Preporučena težina olovnica za obalni morski ribolov feeder štapovima je daleko ispod prosječnih deklarativnih 125 grama težine izbačaja (CW – casting weight) i na moru rijetko kada prelazi 40 grama. Osnovni razlog leži u sporosti ovih štapova zbog koje bi u radu s težim olovnicama dolazilo do čestog zapinjanja sistema. Inače njihova velika težina izbačaja je idealna za zabacivanje teških hranilica koje se koriste u slatkovodnom ribolovu, a koje već nakon kraćeg boravka u vodi zbog topljenja prihrane olakšaju, omogućujući pravovremene i učinkovite kontre.


Osim toga, budući da su ovi štapovi u odnosu na klasične surf štapove finiji i općenito gracilniji i ostatak pribora mora biti usklađen s tom profinjenošću. Tako će osnovna struna biti ne deblja od 0,30 milimetara, a predvez obavezno fluorokarbonski, promjera od 0,20 do 0,25 milimetara sa sitnijom udicom, po Mustadovoj nomenklaturi  veličine 4 do 8.


Pa iako se može činiti da se s tako finim priborom riskira gubitak neke veće eventualno zakačene ribe, nije tako. Jedna od velikih prednosti feeder štapova je upravo njegova žilavost i sposobnost da s najfinijim priborom izlazi na kraj s kapitalnim ulovima. Naravno da i sve ostalo u sistemu mora biti dobro usklađeno, od savršenih čvorova  preko dobro odabrane udice, pa sve do pouzdane i dobro ugođene kočnice na roli.


Sama rola mora biti u balansu sa štapom. Idealna je manja match rola, ako lovimo na maloj udaljenosti, ili pak manji model role sa slobodnim hodom špule.


Iako se u morskom ribolovu hranilica u praksi mijenja s olovnicom, to ne mora biti pravilo. Korištenjem hranilica u obalnom ribolovu svakako će se privući više ribe u blizinu udica čime će se šanse za bogatijim ulovom znatno povećati. Pri izboru hranilice važno je samo odabrati neutralnu boju. Hranilice iz linije ‘uradi sam’, bazirane na plastičnoj ambalaži kinder-jaja i sličnih proizvoda uglavnom su drečavih boja što bi moglo imati učinak suprotan od željenog. Kavezne žičane izvedbe su sasvim dobre. Puniti ih možete komadima ili cijelim ribama poput srdela, kruhom ili pasturama, bigattinima, tjestastom mješavinom s ribljim, račjim ili ‘glavonožnim’ okusima i mirisima.



Inače, predvezi koji se koriste u morskom ribolovu feederima se ne razlikuju bitno od onih uobičajeno korištenih u ribolovu s obale. Jedino bi bilo poželjno uz kliznu olovnicu koristiti boom, anti-tangle cjevčicu s kojom ima znatno manje zadjeva, a umjesto klasične suze na kraju sistema postaviti tirol-tree.


Ipak, ako se želite držati osnovne konstrukcije tada vam treba hranilica, anti-tangle cjevčica gumena perla i zogulin.


Na osnovu se navuče anti-tangle cjevčica i gumena perla kao čuvar čvora te se veže zogulin na koji se nastavlja predvez s jednom udicom. Na kopču sa anti-tangle cjevčice se postavlja hranilica s otvorenim dnom ispunjena primamom. Sistem se zabacuje na željeno mjesto te se nakon što dotakne dno odmjerenim potezom povuče tako da primama iz hranilice djelomično ili u potpunosti ispadne a naješkana se udica nađe upravo u netom istrešenoj prihrani. Ovo je sistem koji se uspješno koristi u slatkovodnom ribolovu na ravnom dnu bez zadjeva na kojem je ovakav manevar jedino i moguć.