Puževa imam oko 320 primjeraka i skoro 200 školjki. Sve skupljeno ronjenjem na dah i kunjkarom u mojoj izvedbi za veće dubine. Uglavnom mi je interesantno pjeskovito i muljevito dno od 40 do 80 m. Svi primjerci su iz Zadarskog i Srednjeg kanala…
povezane vijesti
Iz Zadra nam se javio Damir Tomić, ribolovac ali i malakolog koji je u jednom od svojih posljednjih pretraživanja dna u blizini Zadra našao brodotočca.
Evo štio nam je Damir ispričao o tome:
– Ja sam amater u malakologiji, bio i ostao.
Imam zbirku puževa i školjki koje isključivo sam sakupljam, osim oko desetak primjeraka koje sam dobio od članova Jadranske malakološke grupe.
Puževa imam oko 320 primjeraka i skoro 200 školjki.
Sve skupljeno ronjenjem na dah i kunjkarom u mojoj izvedbi za veće dubine.
Uglavnom mi je interesantno pjeskovito i muljevito dno od 40 do 80 m. Svi primjerci su iz zadarskog i srednjeg kanala – priča nam Damir.
A nedavno sam povukavši svoj kunjkar u Frnaži kod Lukorana izvukao i ovaj komad drveta koji mi je privukao pažnju.
Na prvu mi je izgledao kao možda komad panja od prastarog bora, a onda sam primijetio i ljušturu brodotočca.
Inače su brodotočci (Teredo), rod crvolikih morskih školjkaša iz porodice brodotočaca (Teredinidae).
Tijelo im djelomično prekriva ljušturica u obliku svrdla.
Na površini ljušture nalaze se ispupčenja poput zupčastih rebara, prikladna za struganje. Tijelo je izduženo i obavijeno mekanim plaštem, koji izlučuje i priljepljuje tanak sloj vapna uz stijenke bušotine pa tako oko tijela stvara glatku cijev.
Živi pretežno blizu obale, ali i do dubine od 50 metara.
Uglavnom buši drvene stupove u lukama i drvena brodska dna.
Neke vrste buše tunele duge do 91 centimetar, dnevno i do 19 milimetara što je svojevremeno drvenim jedrenjacima stvaralo ozbiljne probleme u užim plovidbama.
Premda službeno u Jadranu žive tri vrste, Teredo navalis, Teredo pedicellata i Teredo utriculus, ovaj moj je Nototeredo norvagica – ispričao nam je Damir Tomić.
