DARIO BABIĆ

Tko rano rani, ribu grabi. Stigao prvi na poštu i odmah dobio carski griz

Boris Bulić

Dok izvlačim ribu javljam se na sat i derem se: - Imam ribuuu!!! – a iza mene čujem kako dolaze Robi zvan Zuja i Hrvoje. Kasne na poštu. Meni srce hoće iskočit dok vučem ribu jer osjetim da se ne ponaša kao komarča…



Još jednom nam se javio Dario Babić ribolovac poznat po svojim ekstremnim ribolovnim pristupima i jednako ekstremno dobrim uspjesima. Ovoga puta mu se na putu našao car o’rib.


Evo što nam je Dario ispričao o tom susretu:


– Večer, oko deset sati pada dogovor di se ide na ribe.




Jedini problem je šta nas ide trojica jer se ja ni sam sa sobom ne mogu dogovorit kada ću ići i na koju poštu.


Ali na kraju se nekako izglasa di ćemo.


Ponekad čak znamo izvlačit papiriće s pozicijama i nakon šta izvučemo idemo opet na neku drugu poštu koja nema veze s izvučenom, ali eto, to je ta sreća i uzbuđenje svaki put kada se ide na ribe – priča nam Dario.


– Dakle, dogovor je bio da krećemo ujutro u 5:30, ali kako se meni nije spavalo, ja se dignem u 3:30 i krenem u 4.


Zovem ove svoje da krećem ranije, ali oni su se tek digli.


Nema veze…


Sat vremena mi je udaljena pošta.


Spuštam se konopom do pozicije.


Jedan krivi korak i mrtav sam.


Pozicija je užas, ali ja sam takav.


Šta teže doći do pozicije, meni je napetije – nastavlja Dario svoju priču.


– Odma zabacujem jedan štap i na njemu glavu od crva.


Vadim drugi štap iz torbe kad čujem mašina zuji vuče krenu bar 50 metara.


Bam!!! Dajem kontru, a riba se bori ko luda.


Znam da na tom terenu ima dosta grota pa vučem brzo i dižem pribor naglo da se beštija ne zavuče u rupu ili ostane iza nekog zida.


I u tome ludilu zvoni mobitel.


Zove Điđi, inače moj dobar prijatelj i ribolovac.


Dok izvlačim ribu javljam se na sat i derem se:


– Imam ribuuu!!! – a iza mene čujem kako dolaze Robi zvan Zuja i Hrvoje.


Kasne na poštu.


Meni srce hoće iskočit dok vučem ribu jer osjetim da se ne ponaša kao komarča.



A onda iznenađenje!



Ni najmanje nisam mislio da će bit zubatac i to prvi moj u životu.


Iako je bio oko kila i po i meni prvi, želio sam ga pustit ali je nažalost progutao udicu do kraja, toliko da je prilikom vađenja udice počeo krvariti tako da sam ga pustio na gradele i sa svojom obitelji uživao u carskom ručku – ispričao nam je Dario Babić.