Odavno je utvrđeno da nebeske sile koje djeluju na velika kolebanja morske površine djeluju i na ribe. Oscilacije razine mora u uskoj su vezi sa ribljim apetitom, što je opet vezano s unutarnjim ribljim satom. Tko god je imao prilike promatrati morski akvarij dulje vrijeme mogao je zapaziti da ribe jedan dio dana provode gotovo letargično, potpuno nezainteresirano za sve što se oko njih događa. No u jednom se trenutku sve pokreću i počinju tražiti hranu. Ako tada pogledamo na kalendar izmjene plime i oseke ustanoviti ćemo da je sinusoida upravo prošla donju mrtvu točku, a ako budemo strpljivi, vidjeti ćemo još veću aktivnost kada sinusoida prođe nulu.

Iako se čini jednostavnim, ipak postoji mala kvaka. Takav riblji sat funkcionira samo kod naših riba. Ribe iz drugih mora drugačije reagiraju. Tako su primjerice ribe Sjevernog mora najaktivnije za oseke. Tajna leži u činjenici da su oscilacije vodenog stupca na Sjevernom moru velike, često i preko deset metara što znači da se početkom oseke, sva sila organizama koja je nastanjivala onu zonu plime i oseke, velikom brzinom povlači u dublje more da ne bi ostala na suhom. Naravno, sjevernomorski predatori to znaju i upravo tada kreću u lov.

Naši su brancini nešto drugačije odgojeni. Oni pak znaju da dolaskom plime dolazi i hrana. To nikako ne znači da su brancini u periodu oseke manje gladni. To znači samo da znaju da sa plimom dolazi veća količina hrane, da je meni bogatiji i da se u skladu s tim uz manje napora može ostvariti kvalitetniji obrok. No ne samo brancini, već i većina naših, udičarima zanimljivih riba tako postupa.

Odlazak barkom na izglednu poziciju često ne donosi očekivani rezultat. Naravno, tada valja samo pogledati kalendar plime i oseke nakon čega sve postaje jasno. Većina ribolovaca koji su dobro upoznati s navikama riba s obzirom na fazu plime i oseke, na pozicije dolaze sat-dva ranije kako ribu ne bi uznemirili. Sidre se na način da sidro bude dovoljno daleko od samog mjesta lova, a ako je potrebno spuštaju i dva sidra kako bi osigurali točno mjesto na kojem namjeravaju loviti. Tako će riba koja se počinje hraniti biti potpuno opuštena što u konačnici znači jako bogat ulov.

Plima je bila darežljiva

Ni panula nije ništa manje osjetljiva na promjenu razine mora. Rezultati ostvareni za rasta mora u odnosu na more koje opada neusporedivo su bolji. To se izvrsno može vidjeti na panuli za iglice i to prvenstveno zbog dinamike lova i količine ulova. Iako vječno gladne, i neprestano u pokretu, iglice će za niskog mora uglavnom ignorirati varalice, matasine pa i živu ješku, dok će se za plime doslovno tući koja će prva progutati ponuđenu ješku.

Podvodnjaci koji su dovoljno dugo u igri, jako dobro znaju da se ne isplati u svako doba dana ulaziti u more. Za neke riblje vrste oni čekaju stanje mirovanja da bi ih iznenadili u njihovim bužama ili letargičnom polusnu, dok se druge vrste lakše love dok su u potrazi za plijenom i to prvenstveno zbog toga što takve ribe najčešće nađu ribolovca prije nego ribolovac njih. Nebrojeni su ulovi ostvareni za plime kada se velika riba doslovno niotkuda stvorila pred puškom.