Nautički turizam trenutno je po ostvarenim rezultatima na razini prijekrizne 2019., istaknuto je jučer na konferenciji Investicije u marine kao ključni faktor razvoja i jačanja nautičkog turizma, koja je u organizaciji Novog lista i Adriatic Croatia International Cluba – ACI, u ACI marini Cres okupila čelne ljude hrvatskog nautičkog sektora.

U panel raspravi sudjelovali su Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i razvitka, Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Renata Marević, direktorica Marine Punat te Andrija Šimić, vlasnik pomorske agencije Simmor Marine LTD.

U panel raspravi koju je moderirao novinar Mislav Togonal, bilo je, naime, govora o budućnosti nautičkog turizma, ali i problemima poput produljenja koncesijskih razdoblja koji ograničavaju veći ulagački ciklus, ali i činjenici da nautičari troše više od prosječnog turista. Tako jedan gost sa superjahte troši oko 14.000 eura na dan, kazao je Andrija Šimić, vlasnik Simmor Marine pomorske agencije, koji je na početku panela ukazao kako je u pandemijskoj 2020. imao rast prometa u odnosu na 2019. A da je Kvarner zanimljiv gostima s megajahti pokazuje i to što je, kazao je, i pri dolasku na Cres u ovdašnjem akvatoriju vidio 200 milijuna eura vrijednu megajahtu koja je netom sišla s navoza.
Govoreći o problemima u segmentu megajahti, Šimić je, primjerice, ukazao na činjenicu da se strani pomorci u Hrvatskoj, unatoč što Hrvatska ima dovoljne zalihe cjepiva protiv COVID-19, ne mogu cijepiti jer nisu osiguranici hrvatskog zdravstvenog sustava. Samim time, na odobravanje je stigla jučerašnja svježa najava kako će im to biti omogućeno, kao i turistima koji dođu u našu zemlju.

Jedna od gorućih tema o kojoj je jučer bilo riječ jest, dakle, i trajanje koncesijskih odobrenja za marine i njihov utjecaj na interes vlasnika marina za investicijama, s obzirom na ograničeno vrijeme amortizacije investicija.

Sigurnost investitora

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, tako je ukazao kako je za daljnje ozbiljnije investicije potreban adekvatniji zakonski okvir koji definira koncesije za marine, kao i kako je ACI pred istekom koncesijskog razdoblja. Jedan od osnovnih problema, koji bi trebala riješiti i nova zakonska regulativa, jest činjenica da sadašnji Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne štiti postojeće koncesionare koji su prema ugovoru obavezni ulagati u nautičku infrastrukturu, ali se po isteku koncesijskog razdoblja ponovo, bez da imaju ikakvo prvenstvo s obzirom na ulaganja, moraju javljati na natječaj za koncesije.

Čelni čovjek ACI-ja je na primjeru ovog lanca marina tako pojasnio da je ACI prilikom potpisa ugovora o koncesiji preuzeo obvezu ulaganja u infrastrukturu i marine od 200 milijuna kuna. Od 2008. godine kada su podnijeli zahtjev, uložili su, međutim, oko 600 milijuna kuna, dakle tri puta više od obveze preuzete ugovorom. Međutim, sve investicije treba amortizirati prije isteka roka koncesije, jer prema sadašnjem zakonu, nakon isteka roka, »ključeve se predaje državi«.

Na ovaj je problem ukazala i direktorica Marine Punat Renata Marević navodeći kako je ovo prva marina na Jadranu za koju je još 1999. potpisan ugovor o koncesiji, a 2017. predan i zahtjev za njenim produljenjem. Inače, ova je marina pred investicijskim ciklusom od čak 160 milijuna kuna.

– Investitor treba sigurnost sada, ne može ulaziti u investiciju, a onda razmišljati hoće li imati koncesiju. Isto tako ne slažemo se da nam se već sada mijenjaju ugovori i uvjetuje produljenje koncesijskog razdoblja promjenama i plaćanjem daleko veće naknade nego dosad, ukazala je Marević.

Kvalitetniji zakonski okvir za rješavanje ovih pitanja trebao bi, dakle, donijeti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, za čije je donošenje, prema riječima državnog tajnika Josipa Bilavera, »sazrelo vrijeme«.

– Novim zakonskim rješenjem bi se definiralo da država najprije dosadašnje imatelje koncesije pita žele li produžiti koncesiju, a tek onda na tržištu traži novog koncesionara, najavio je Bilaver. Novi zakonski okvir, koji će prilikom definiranja koncesionara, u obzir uzimati ulaganja dosadašnjih imatelja koncesije, trebao bi svima olakšati poslovanje, investicije i dugoročno planiranje, istaknuto je na panelu.

Inače, predsjednik Uprave ACI-ja je kazao kako brojke dolazaka u najvećem lancu marina u Hrvatskoj nisu na razini rekordne 2019., međutim na razini su također jako dobre nautičke 2018.

A da je nautika jedan od najprepoznatljivijih turističkih proizvoda hrvatskog turizma, i kao takav se pokazao najtraženiji i u pandemiji, ukazao je, pak, Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, podsjetivši kako je od lani nautičarima olakšana prijava i plaćanje turističke pristojbe, i to pokretanjem aplikacije eNautika.

– Lani smo krenuli u primjenu takvog načina naplate turističke pristojbe što je, osim olakšavanja nautičarima, ujedno i povećalo naplatu. Prošla je godina bila prijelazna godina, dok smo ove godine potpuno digitalizirali ovu uslugu tako da gosti pristojbu praktički mogu platiti već u svojoj zemlji, prije polaska na put. Inače, po pitanju promocije nautike, nautički turizam uvijek uključujemo u sve naše promo aktivnosti, sajamske nastupe, kao i posebne kampanje s najvećim portalima, među kojima i Googleom i Lonely Planetom, kazao je Staničić te dodao kako ove godine u prvi plan dvije najveće pozivne kampanje stavljaju upravu nautiku, a koja se u pandemiji pokazala kao jedna od najtraženijih ponuda. HTZ je prisutan i na Nautical channelu, a redovito domaću nautičku ponudu predstavlja na najvećem europskom sajmu nautike BOOT u Düsseldorfu.

– Nautika je šlag na tortu, nudimo zaista visok nivo usluge u velikom broju marina i na adekvatan način to nastojimo promovirati na svim našim emitivnim tržištima, kazao je Staničić.

Foto V. Karuza

Porto Baroš

Panelisti su se u raspravi dotakli i jedne od najvećih investicija u marine, a to je marina za megajahte u Porto Barošu, odnosno buduća ACI marina Rijeka, investicija od preko 360 milijuna kuna tvrtke ACI-Gitone, koju su zajednički osnovali ACI i njemačka grupacija Lürssen. Tako je vlasnik agencije Simmor Marine, koja je specijalizirana upravo za rad s mehagajtama, kazao kako će Porto Baroš pokrenuti srce grada.
– Ako se sve poklopi to bi trebao biti jedan od najvažnijih europskih centara za megajahte. I to je znanstvena fantastika jer smo prije samo nekoliko godina bili označeni kao »not friendly« za nautičare, no sada punim jedrima idemo naprijed i mene to izrazito veseli, kazao je Šimić.
Predsjednik Uprave ACI-ja je, pak, govoreći o Porto Barošu kazao kako će s ovom investicijom, dio grada koji je sada nedostupan, konačno postati dostupan i otvoren za građane, a koji će moći koristiti brojne sadržaje koji su namijenjeni javnosti. U prvoj fazi se radi o investiciji od 360 milijuna kuna. Prosječna dužina plovila će biti 19 metara, a u ACI-ju se nadaju i proširenju na bazen putničke luke, koji će se i dalje koristiti za mega i superjahte, ali i manje brodove do 20 metara što će se sve spojiti u jednu potpuno novu vizuru Rijeke kao nautičkog središta. Da je Porto Baroš fantastičan projekt za cijeli Sjeverni Jadran i šire potvrdio je i državni tajnik Bilaver.

U raspravi je ujedno bilo i riječi o nelojalnoj konkurenciji koju za marine često predstavljaju luke za javni promet. Zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić tako je naglasila da Primorsko-goranska županija u osam županijskih lučkih uprava na najbolji način gospodari pomorskim dobrom i brine o javnoj infrastrukturi.

– Znam koliko luke posebne namjene vape za donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i vjerujem da će on regulirati puno toga. Međutim, ono što je jako važno reći jest da sve ono što se uprihoduje u pomorsko dobro, vraća se, stoga sva naša sredstva koja ulažemo, vraćamo uvijek u pomorsko dobro i luke, kazala je Medarić, objasnivši da Županija, odnosno Županijske lučke uprave, upravljaju s 12 tisuća vezova, od kojih je preko 10 tisuća komunalnih, koji su važni za lokalno stanovništvo i otočane, te 2 tisuće nautičkih vezova. Dodala je kako je novo ulaganje u cresku luku, ostvareno uz pomoć europskih sredstava, kao i izgradnja mula koji je promijenio vizuru Cresa, namijenjeno pristajanju katamarana što će bolje povezati otok s kopnom, dok Lučka uprava Cres u drugoj fazi razmišlja o novim ulaganjima kojima bi se povećalo broj komunalnih i nautičkih vezova.

– Suživot marina i županijskih lučkih uprava je moguć, konkurencija je uvijek dobro došla, naravno, ako su uvjeti rada isti. Nautičke vezove županijskih lučkih uprava koji se nalaze u neposrednoj blizini mjesta i gradova smatram nelojalnom konkurencijom. Međutim, podržavam ulaganje u nautičke vezove u destinacijama u kojima nema marina, rekao je Pavić, dok je državni tajnik Bilaver kazao da razumije obje strane, no postojeća Strategija razvoja nautičkog turizma istekla je 2020. godine i u pripremi je nova, sveobuhvatna, razvojna strategija koja će dati odgovore na veliku većinu pitanja i nedoumica.

– Primjerice, imamo otoke na kojima nemamo velikih nautičkih marina i tamo je svakako opravdano ulaganje Županijske lučke uprave, dok s druge strane imamo mjesta gdje su jedni drugima konkurencija te bi navedena strategija trebala dati odgovor o potrebi izgradnje velikih marina na pojedinim mjestima, rekao je Bilaver.

Pozitivna konkurencija

Konkurenciju direktorica Marine Punat, pak, smatra pozitivnom zato što njihovi gosti marinu koriste kao polaznu luku stoga su im u radu neophodne ostale marine i lučice te komunalne luke. Marina Punat u koju se dosad puno uložilo, a koja ima brodogradilište, hotel, suhu marinu i ostale sadržaje, prije tri godine predala je zahtjev za produženjem koncesije koja ubrzo ističe, stoga ih izmjena Zakona o pomorskom dobru veseli, a posebice što bi u tom slučaju investicija koju planiraju bila zaštićena.

– Riječ je o velikoj investiciji u vrijednosti od 160 milijuna kuna koju planiramo ostvariti do 2050. godine, a realnije je da ćemo to ostvariti do 2030. godine dobijemo li produženje ugovora o koncesiji. Već dugo poslujemo stoga je i određeni dio infrastrukture već dotrajao i potrebno ga je mijenjati. Prije dvije godine započeli smo investicije izgradnjom novog sanitarnog objekta, a u planu nam je rušenje postojećeg restorana i izgradnja novog za što imamo građevinsku dozvolu. Radimo i na pripremi planova za rekonstrukciju poslovnih prostora, trgovine, a u planu su velika ulaganja u servisnu zonu i logističku podršku te je u području škvera planirana izgradnja hale s velikim brojem radionica za naše mnogobrojne kooperante, kazala je Marević te istaknula da u marini, uz 140 djelatnika, djeluje i 35 kooperantskih tvrtki koje se bave sekundarnim djelatnostima u pružanju usluga za nautičare i 10 čarter baza. Dodaje kako u moru trenutno imaju 850 vezova, a novim ulaganjima ne žele povećati kapacitete marine već podignuti kvalitetu i dotjerati marinu do razine pet sidara.

– Mi se nećemo širiti i dobro je u promišljanju o novim strategijama govoriti upravo o izgradnji na području postojeće luke. Sigurno da imamo potencijala da nove vezove uređujemo na području postojećih luka te da ne zadiremo u djevičansku prirodu i uvale ostavimo za uživanje budućim generacijama, istaknula je Marević.

– Ciljamo na brodove do 25, 30 metara i nautičare koji sami brinu o brodu i troše u marini, istaknula je direktorica puntarske marine govoreći kako imaju tradicionalne goste koji su marini vjerni četiri desetljeća i stimuliraju ih raznim pogodnostima. Stoga zaključuje kako se najviše isplati ulagati u goste jer je prvi gost koji je Punat posjetio nakon lockdowna bio nautičar. Marina nije zatvoreni resort koji funkcionira sam od sebe već su gosti marine gosti cijele destinacije i Jadrana.

Kvaliteta marina neprestano se diže, rade se vezovi za sve veće brodove, dolaze gosti megajahtinga, filmske zvijezde, najbogatiji ljudi svijeta, a sve to jako puno pomaže u vidljivosti hrvatskog turizma i njegovoj promociji u svijetu.

– Razvoj nautičkih luka i komunalnih lučica stvara kvalitetnu strukturu i mogućnost ulaska što većeg broja nautičara u Hrvatsku. Mislim da Hrvatska još uvijek ima puno prostora za povećanje kapaciteta u nautičkom turizmu, a to je onda preduvjet da dolaze i filmske zvijezde i ljudi koji su puno veće platežne moći, a znamo da nautičari najviše troše. Nama to u sferi promocije olakšava posao jer promoviramo kvalitetu i prepoznatljivost na tržištu, a boravak istaknutih pojedinaca u našoj zemlji dodatni je plus u promociji i imidžu Hrvatske kao turističke destinacije, kazao je, pak, direktor HTZ-a.

U narančastoj zoni

U završnom dijelu konferencije panelisti su se osvrnuli i na COVID situaciju te činjenicu da se Hrvatska našla u narančastoj zoni, a sudeći prema ostalim turističkim zemljama na Mediteranu, teško je očekivati poboljšanje u trenutku kada nam dolazi stotine tisuća turista, među kojima vjerojatno ima i zaraženih. Ipak, nautički je turizam u svakom smislu siguran. Potvrdio je to i kapetan Šimić koga situacija s COVID-19 bolesti poslovno ne zabrinjava.

– Nama je prošla godina bila iznimno uspješna, a dodatan plus je uvedena digitalizacija za nautički sektor. Naši klijenti, od kojih mnogi dolaze privatnim avionima, testiraju se pri dolasku i ponovno pri isplovljavanju, pojasnio je Šimić koji je upozorio na ekologiju i meteorološke promjene koje će u budućnosti biti problem.

Nautičari i nautički turizam najsigurniji su u situaciji globalne pandemije, a s time je važno i širiti kapacitete te unaprjeđivati kvalitetu. Ne čude stoga i investicije ACI-ja koji uz izgradnju marine u Porto Barošu, planira u Komolcu nedaleko Dubrovnika dvorac Sorkočević iz 16. stoljeća preurediti u elitni objekt uz sklopu marine čiji će sadržaji biti dostupni i građanima. Vrijednost investicije je 50 milijuna kuna. Pavić je istaknuo da ulaganja jesu velika, no potrebna su u cilju održavanja konkurentnosti.

Na kraju, zaključeno je kako je ključ investiranja produljenje koncesijskih ugovora kako bi se uopće pokrenuo investicijski ciklus, a proširenje i uređivanje marina dovest će nove nautičare koji puno troše. Bilaver ističe da na nautički turizam i djelatnike u sektoru možemo biti izuzetno ponosni, a državi kao regulatoru obaveza je osigurati im što bezbolnije i kvalitetnije poslovanje.

U završnoj poruci direktorica Marine Punat je, pak, istaknula ekologiju i zaštitu okoliša kao osnovni faktor u svim planovima i ulaganjima marina i luka na koje se treba obratiti pažnju prilikom izrade nove strategije nautičkog turizma jer priroda i okoliš prvi su i osnovni razlog zašto nautičari vole Hrvatsku.

– Uz dobru komunikaciju s nadležnim tijelima koja su zadužena za zakonsku regulativu, odnosno osnovni uvjet koji bi omogućio daljnji razvoj i investiranje, isto tako važno je na najbolji mogući način riješiti urbanizam i infrastrukturu kako s ministarstvima tako i s lokalnom i regionalnom zajednicom. Svi vidimo probleme s kojima se suočavamo, posebice mi u Primorsko-goranskoj županiji koja je najbliža Europi i našim emitivnim tržištima, imamo prometna začepljenja na cestama i problem s parkiralištima. Stoga je dobro riješena infrastruktura jedan od važnih preduvjeta, poručila je Marević.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić za kraj je istaknuo kako su u planovima i projekcijama za ovogodišnju turističku sezonu zadali da će ostvariti 60 posto turističkog prometa u dolascima i noćenjima u odnosu na 2019. godinu.

– Sada smo na otprilike 52 posto turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu i imamo trend rasta dolazaka s obzirom na isto razdoblje lani i približavamo se tih kumulativnih 60 posto. Međutim, Hrvatska je ušla u narančastu zonu, što je upozorenje svima nama u turističkom sektoru. Stoga koristim priliku da apeliram na sve da se pridržavaju mjera, nose maske i suzdržavaju se velikih okupljanja koja su problematična. Mislim da smo lani imali upozorenje sredinom kolovoza kad se sezona lagano počela gasiti, nadam se da smo iz toga izvukli pouku i da se nećemo dovesti u istu situaciju. Disciplinirajmo se na vrijeme, imamo priliku u sljedeća dva tjedna vratiti se u zeleno, jer o tome nam ovisi sezona, zaključio je Staničić te dodao da je optimističan jer smo nebrojeno puta u najtežim situacijama pokazali da smo najjači i najbolji te vjeruje da ćemo u konačnici ipak imati jednu solidnu turističku sezonu.

Uspješno povlačenje EU sredstava

Velika ulaganja u luke otvorene za javni promet, među kojima je i ulaganje u cresku luku, rezultat su uspješnog povlačenja europskih sredstava, istaknuo je Josip Bilaver, navodeći kako je u proteklom operativnom razdoblju povučeno 1,3 milijarde kuna iz EU sredstava te uloženo još 80-ak milijuna iz nacionalnih sredstava.

– Sada smo na 26 potpisanih projekata za financiranje iz EU-a. U prvom operativnom razdoblju su iskorištena sva sredstva, a u novom operativnom razdoblju će nam na raspolaganju biti čak dvostruko sredstava na raspolaganju, kazao je državni tajnik u Ministarstvu mora.

(Pre)velik broj jedrenjaka za krstarenja na Jadranu

Panelisti su se jučer dotakli i pitanja (pre)velikog broja jedrenjaka za krstarenja na Jadranu. Naime, čini se da ono poznato vezivanje jedrenjaka bok uz bok, jedan do drugoga, što je redovit prizor u lukama tijekom špice sezone, odlazi u povijest. Državni tajnik Bilaver, je, govoreći o jedrenjacima, koji su jedan od zaštitnih znakova jadranske turističke ponude, kazao kako ih u Hrvatskoj trenutno ima preko 200.
– Problem je u tome što je svima zanimljivo uplovljavati u poznata odredišta, dok je s druge strane, nemoguće, primjerice, na jednom Hvaru napraviti u tako kratkom vremenu infrastrukturu za prihvat tolikog broja brodova koliko ih onamo želi uplovljavati na svojim rutama. Imali smo pritužbe i od Gradova i Lučkih uprava koji su nezadovoljni tolikim brojem ovih brodova koje sve zanimaju atraktivne destinacije, kazao je Bilaver te dodao kako će ubuduće trebati i kroz Strategiju razvoja nautičkog turizma definirati koja je gornja granica broja ovih brodova na Jadranu te pokušati pomiriti interese svih strana i naći modele kako to riješiti.

Luksuzni apartman u ACI marini Cres

U ACI marini Cres tijekom 2019. godine otvoreni su teretana, sauna i, uz osam postojećih apartmana, još jedan, »deluxe« kategorije, apartman broj devet, nazvan Tramuntana. Ovaj se luksuzni apartman prostire se na 60-ak kvadrata i nudi sav potreban komfor gostima. Na prostoru na kojem je nekoć bio stari restoran, sada su, dakle, uređeni fitness centar sa spravama te sauna i prostor za masaže.

Uz nove sadržaje, cjelokupna ponuda ACI-jeve marine u Cresu trebala bi biti zaokružena bazenom s lounge barom unutar marine. A u daljnjoj budućnosti čitava priča bi se mogla nadograditi i hotelskim smještajem. Inače, marina ima 440 morskih vezova i 70 suhih vezova te razinu usluge i kvalitete sadržaja koji marini donose pet sidara te je uz ACI-jevu marinu u Rovinju trenutno jedna od dvije ACI-jeve marine s pet sidara i jedna od sveukupno tri marine na čitavom Jadranu koje se mogu pohvaliti najvišom kategorijom uređenja.

Prosjek primanja nautičkih gostiju iznad 3.500 eura

Prema zadnjem istraživanju Instituta za turizam Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj – Thomas Nautika 2017., čak je 56 posto nautičara s mjesečnim primanjima kućanstva većim od 3.500 eura, dok je opći prosjek kod gostiju koji dolaze u Hrvatsku da tek 24 posto njih ima prosječna primanja kućanstva veća od 3.500 eura. Nautičar koji dolazi u Hrvatsku u prosjeku je star 43 godine, odnosno čak 55 posto nautičara je iz dobne skupine od 30 do 49 godina, s time da je 51 posto fakultetski obrazovano. Njih 26 posto ima u vlasništvu svoje plovila, a 9 posto ih koristi plovilo u vlasništvu rođaka ili prijatelja, dok oko 60 posto njih koristi čarter. Najviše najvjernijih čarteraša Hrvatska ima među Slovencima, Austrijancima, Česima, Nijemcima i Slovacima, dok je najviše najvjernijih vlasnika plovila među Slovencima, Austrijancima, Nijemcima i Talijanima.

Inače, prije pandemije je najčešći boravak bio od 4 do 7 noćenja, a slijedio je onaj od 8 do 14 noćenja, a čiji se udio u pandemiji povećao.