Iz perspektive lagodnog gradskog života, i ne samo gradskog, informacija za većinu djeluje nestvarno. A mnogima je doslovno životno važna, prvenstveno onima starima, preostalima na našim malim i udaljenim otocima. Prije tri dana učinjen je novi, povijesni iskorak u životu otočana. Na području Zadarske županije zaplovile su mobilne brodske ljekarne. Dvije specijalizirane brodice redovito će obilaziti naseljene otoke zadarskog arhipelaga i opskrbljivati njihove žitelje lijekovima i ostalim farmaceutskim potrepštinama. Jednako kao da ih kupuju u pravim kopnenim ljekarnama, koje su njima nedostupne.

Život na otocima, nebrojenu puta to sam napisao i uvijek ću ponavljati, ne može se uspoređivati sa standardom nas koji živimo na čvrstom kopnu. Mnoštvo je toga otočanima nedostupno, a nema sumnje da mnogi na prvo mjesto stavljaju zdravstvenu zaštitu. S pravom, jer tko se nije izravno uvjerio, sebi to ne može predočiti. Zato izravna opskrba lijekovima, praktički na kućnom pragu, predstavlja veliki napredak u iskazivanju brige za otočane i njihove svakodnevne potrebe. Tim više što je prvi korak učinjen za otoke na kojima dominira staračko stanovništvo.

Jedinstveni projekt

Zadarska županija prva je krenula s jedinstvenim projektom. Logično, budući da ima najviše naseljenih otoka – ukupno 18. Drugo je pitanje koliko žitelja imaju svi zajedno. Upravo iz tog razloga njima je najpotrebnija mobilna brodska ljekarna. Jedna od dviju brodica obilazit će 12 otoka, svakome će u posjet dolaziti jednom tjedno. Jasno, kada su otoci u pitanju, vremenske nepogode mogu utjecati na povremene poremećaje u dolasku ljekarne. Također, ističu organizatori projekta, nakon stanovita razdoblja korištenja, moguće su promjene rasporeda, ovisno o potrebama otočnog stanovništva.

Na tim malim otocima zadarskog arhipelaga, prema popisu iz 2021. godine, žive svega 1.554 stanovnika. Prevario se onaj tko je pomislio da će takve ljekarne profitabilno poslovati. Daleko od toga! Puno je važnije što ti ljudi ne moraju putovati po lijekove u Zadar, ili se na razne načine snalaziti da ih dobiju. Ljeto će, jasno, donositi promjene, bit će dosta veće potrebe za lijekovima. Turizam nije mimoišao ni te otoke. Također, mnogi kontinentalci odabrali su upravo takve otoke za gradnju svojih ljetnih rezidencija, ili apartmanskih kućerina, što ih naivci i dalje nazivaju vikendicama. Svima njima, bez obzira na materijalni status, ponekad zatreba nešto iz ljekarne. I što, zar zbog neke sitnice, na primjer, aspirina, flastera, ili lijeka za tlak, putovati u Zadar. Ili do najbliže ljekarne, na kopnu ili susjednom većem otoku.

Mobilne brodske ljekarne velika su stvar za otoke. Najbolje će to posvjedočiti žitelji otoka, oni koji su se izravno našli u situaciji da im potreban lijek nije lako dostupan. Ne trebaju mobilne ljekarne samo malim, slabo naseljenim ili dalekim otocima. Zadarska županija pravi je primjer – druga brodska ljekarna, između ostalih, opsluživat će žitelje otoka Pašmana i Ugljana. Iako, oni su u povoljnijem položaju, smješteni u »prvom redu« do kopna, solidno naseljeni i relativno dobro prometno povezani. Ali, nema svako mjesto ljekarnu, pitanje je koliko ih uopće na tim otocima ima.

Potrebe su veće

Upravo taj primjer trebale bi slijediti ostale jadranske županije, kojih imamo sedam, a samo Istarska nema stalno naseljenih otoka. Istina je i to da jedna ima samo pola naseljenog otoka – Ličko-senjska, ali ga ima. Ne namjeravam se baviti ostalima, bavit ću se našom, Primorsko-goranskom županijom. Ona ima osam stalno naseljenih otoka. Među njima na jednoj su strani veliki i gospodarski, prvenstveno turistički razvijeni Krk, Rab i Lošinj, a puno ne zaostaje ni Cres. Drugu skupinu čine mali Ilovik, Susak i Unije, dok posebno mjesto imaju Vele Srakane s pet stalnih stanovnika – ako u međuvremenu netko nije doselio, ili odselio – sve »juniori« od 75+ godina. Bez obzira na svakodnevnu prometnu povezanost, čak i višestruku, ploveća ljekarna dobro bi im došla. Vjerujem, rado bi je prihvatili i žitelji nekih malih naselja na velikim otocima.

Koliko mi je poznato, mobilne brodske ljekarne jedinstven su projekt. Njihovim uvođenjem kvaliteta zdravstvene skrbi na zadarskim otocima podiže se na višu razinu. Europa takav primjer još ne poznaje, a većim dijelom financiran je bespovratnim europskim novcem. Ministarstvo zdravstva ga je pokrenulo, a Zadarska županija prva prihvatila i realizirala. Trebalo bi ga nastaviti, potrebe postoje, a puno puta na primjeru naše zemlje uvjerili smo se da blagajnici Europske unije nisu škrti. Nadasve kada je riječ o nečemu novom i za zajednicu korisnom. Za gradnju i opremanje prvih dviju brodica utrošeno je nešto manje od dva milijuna eura. Prilikom primopredaje prve brodice Josip Bilaver, zadarski župan, između ostaloga je istaknuo »da je europska sredstva iskoristila hrvatska tvrtka, što pomaže oporavku i razvoju hrvatskog gospodarstva«.

Brodica ljekarna najvećim je dijelom hrvatski proizvod. Izgrađena je i opremljena u pogonu Brodogradnje Pičuljan, našeg vodećeg malog brodograditelja. U osnovi brodica nije novitet, to je dobro poznati Patrol 980 što se gradio za potrebe lučkih kapetanija, i koji se već iskazao u plovidbi, uključujući obavljanje namijenjenih mu zadataka u teškim uvjetima. Baza je od ranije poznati Pičuljan 980. Brodica kojoj je duljina preko svega 11,38, duljina trupa 9,88, a maksimalna širina 3,82 metra. U odnosu na SAR plovila, novost je unutarnje uređenje, smještaj svih ljekarničkih sadržaja, uključujući i hladnjak za lijekove koji zahtijevaju poseban tretman. Baš zbog specifične namjene gradnja ploveće ljekarne predstavljala je zahtjevan projekt. Tim zahtjevniji što nije bilo sličnih plovila čija bi se iskustva mogla koristiti. Zasad, rekli su nam brodograditelji, nemaju novih narudžbi za gradnju morske ljekarne.

Spomenimo i detalj važan za današnje vrijeme – brod ljekarna ima hibridni pogon, osim standardnog dizelskog, pokreće je i elektromotor. U vremenu kada se kontinuirano ističe neophodnost zaštite okoliša i smanjenje emisije stakleničkih plinova, to predstavlja značajan iskorak.

Vatrogasci na djelu kad nitko ne može

Vezano uz zdravstvenu zaštitu otočana mora se spomenuti jedan događaj s kojim je široka javnost slabo upoznata. Dogodilo se to prije petnaestak dana, kada je orkanska bura prometno izolirala mnoge naše otoke, uključujući i Krk. Promet preko mosta bio je obustavljen, a bolest ne pita za vremensku situaciju. Neke pacijente moralo se transportirati u bolnicu. Kao i uvijek u najtežim okolnostima, uskočili su vatrogasci, spremno su se odazvali pozivu Hitne medicinske pomoći. U toku jednog dana pripadnici JVP-a Grada Krka i DVD-a Njivice, pod snažnim udarima bure, specijalnim su vozilom preko mosta prebacili nekoliko pacijenata.