Brodovi sutrašnjice

Lürssen u Porto Barošu predstavio projekt 3D snimanja obale i podmorja

Marinko Glavan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Projekt za cilj ima stvaranje digitalnih modela podmorskog dijela uz obalu, kao i obalne i lučke infrastrukture, koji će biti osnova za uvođenje budućih tehnologija brodova bez posade što će biti od značajne pomoći pri plovidbi



U akvatoriju buduće marine u Porto Barošu predstavljen je Croatian Coast and Harbor Survey (CCHS), projekt preciznog digitalnog mapiranja hrvatskih luka i priobalja koji zajednički razvija nekoliko visokotehnoloških europskih tvrtki, u suradnji sa Sveučilištem u Grazu.


Projekt je u Rijeci predstavila tvrtka Lürssen koja je, zajedno s ACI-jem koji također surađuje u projektu, odabrana kao koncesionar buduće marine, a predstavljanju su prisustvovali ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, zamjenik riječkog gradonačelnika Goran Palčevski, ravnateljica Hidrografskog Instituta Vinka Kolić, predstavnici Lučke uprave Rijeka i drugih gospodarskih subjekata i institucija.


Projekt za cilj ima stvaranje digitalnih modela podmorskog dijela uz obalu, kao i obalne i lučke infrastrukture, koji će biti osnova za uvođenje budućih tehnologija brodova bez posade ili za brodove s djelomično autonomnom navigacijom što će biti od značajne pomoći pri plovidbi, a pogotovo pri uplovljavanju i isplovljavanju u lukama i marinama.


Foto galerija: Lürssen u Porto Barošu predstavio projekt 3D snimanja obale i podmorja Foto: Vedran Karuza




– Ovaj projekt učinit će infrastrukturu naše obale pametnom, prilagođenom brodovima budućnosti, autonomnim plovilima koja će moći ploviti hrvatskim dijelom Jadrana koristeći podatke u realnom vremenu.


Načinit će se trodimenzinalne digitalne karte cijele hrvatske obale i to podvodnog dijela, kao i infrastrukture iznad morske površine. Ovo je preduvjet za plovidbu brodova sutrašnjice. Prve karte dobit ćemo već za desetak dana, pri čemu će sve karte biti hrvatskim partnerima ustupljene besplatno, rekla je Teuta Duletić, izvršna direktorica Lürssen Design Centra Kvarner.


Precizna navigacija


Projekt je predstavio Robert Galovic, sa Sveučilišta u Grazu, kazavši kako će njime biti osiguran digitalni prikaz hrvatske obale, što će hrvatsko more i luke učiniti prilagođenim potrebama i promjenama u suvremenom brodarstvu i nautičkom turizmu, pri čemu će prikazivati i podmorski i nadmorski dio obala, luka i plovnih puteva.


– Želimo hrvatsku učiniti spremnom za budućnost i autonomna plovila. Želimo osigurati osnovu, a to su precizni podaci, jer bez toga autonomna navigacija ili djelomično autonomna navigacija neće biti mogući.


Pomorska industrija i nautički turizam ubrzano se mijenjaju, tako da će automatizacija, sigurnost i održivost biti ključni za ekonomsku budućnost ovih grana. Primjenom novih tehnologija, poput ove, gdje će plovila u realnom vremenu raspolagati preciznim kartama obale i podmorja, što će omogućiti vrlo preciznu navigaciju, štedi se vrijeme i novac operatera luka i marina, dok se istodobno povećava sigurnost, smanjuje mogućnost oštećenja lučke i podmorske infrastrukture, kao i mogućnost ljudske greške, širi se tržište i ujedno čuva okoliš. Ujedno se omogućuju automatska komunikacija među svim sudionicima, objasnio je Galovic.



Kako sustav snimanja funkcionira, sa suradnicima je objasnio u Porto Barošu, na plovilu opremljenom posebnim, preciznim sonarom koji snima detaljne karte morskog dna, dok se obala snima LIDAR tehnologijom, uređajem sličnim radaru koji umjesto radio valova koristi svjetlosne zrake.


Brzorastući sektor


Tako dobiveni modeli i karte, istaknuto je nadalje, također su primjenjivi na geodetske karte, što znači da hrvatska vlada može pružiti visoku preciznost i standardiziranu sliku svojih obala.


Najveća korist CCHS -a bit će stvaranje baze za podršku autonomnim pomorskim operacijama do 2030. godine. Sve je veća potreba za vrlo preciznim digitalnim kartama podvodnih i obalnih obala za brzorastući pomorski sektor koji se u ovom desetljeću sve više temelji na automatizaciji.


Luke, pomorski objekti i pristaništa moraju biti pripremljeni za izazove i zahtjeve klijenata, pa će Hrvatska, ali i same uprave luka i marina morati pružiti digitalne navigacijske informacije s velikom točnošću svim korisnicima svojih teritorijalnih voda – za obalne linije i obale kao i za morsko dno.



Brodovi će biti opremljeni naprednim radarskim i sonarnim tehnologijama i komunikacijskim sustavima koji traže digitalne dodirne točke na strani pomorske infrastrukture.


– CCHS je u mogućnosti pružiti osnovu za sve to – tehnologiju i podatke, kao i krajnje proizvode, poput aplikacija i rješenja u oblaku (cloud). CCHS će generirati vrlo točne podatke, povezane s geodetskim digitalnim modelima i kartama hrvatskih luka, luka i marina, kao i za cijelu hrvatsku obalu, rekao je Galovic.


Ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Orlić pozdravio je projekt, ističući kako je pomorstvo u zanimljivim vremenima velike tranzicije ka novim tehnologijama.


– Mislim da sadašnji trenutak možemo usporediti sa svojedobnim prelaskom s jedara na parni pogon. Pri tom se događaju dvije promjene koje će biti jako bitne već u bliskoj budućnosti. To su korištenje alternativnih izvora energije za pogon broda i autonomni brodovi.


Ovo je jedno istraživanje koje će biti zanimljivo u budućnosti, mnoga slična provode se u drugim europskim zemljama i u svijetu. Vidjet ćemo koja tehnologija će na kraju preuzeti primat i što će sve biti primjenjivo u praksi, rekao je Orlić.


Sigurnije i jeftinije


Jedan od suradnika na projektu Stefan Muckenhuber objasnio je ovu tehnologiju usporedbom sa sličnim tehnologijama kakve su danas prisutne u automobilima.


– Današnja cestovna vozila već mogu sama voziti autoputem, prepoznavati prepreke, automatski kočiti u slučaju opasnosti, a mogu se sama i parkirati.


Ova će tehnologija biti korisna ne samo za potpuno autonomne brodove u budućnosti, nego i kao pomoć u sigurnijoj i preciznijoj plovidbi, osobito noću, svim komercijalnim brodovima, lučkim pilotima, kao i nautičarima, posebno pri ulasku u marine ili izlasku iz njih. Pri tom će plovilo, uz odgovoarajuću opremu, velik dio posla moći odraditi samo i to na vrlo siguran način.