Oslić (Merluccius merluccius, Linnaeus, 1758) je riba iz porodice oslića (Merlucciidae).

Može narasti do 95 centimetara u dužinu i pritom težiti do 8 kilograma. Ima izduženo oblo tijelo, prema glavi nešto šire, ali općenito vrlo nježne građe. Glava je krupna. Usta su velika i naoružana brojnim oštrim zubima. Cijelo je tijelo pokriveno sitnom krljušti. Bočna je linija vijugava i vidljiva cijelom dužinom. Peraje su dobro razvijene. S leđne je strane smećkasto-sivo-zlataste boje, s trbušne srebrnobijele.

Iakoga možemo naći i u plitkom moru, najbrojniji je na dubinama od preko 300 metara, i to po cijelom Jadranu. Nešto je brojniji na muljevitim i muljevito-pjeskovitim dnima. Ne smeta mu niži salinitet. Noću se kreće nešto iznad dna, no preko dana se na to ne odvažuje, već ostaje priljubljen uz samo dno.

Oslić je vrlo proždrljiva riba koja će bez oklijevanja napasti sve što mu se učini jestivim pa čak i manje pripadnike vlastite vrste. Ipak, temeljna su mu hrana ribe i rakovi.

Iako se praktički mrijesti tijekom cijele godine, najintenzivniji se mrijest odvija na većim dubinama tijekom jeseni i zime. Po broju položenih jaja oslić u Jadranskom moru drži rekord. Ženke u mrijestu mogu izbaciti i preko 3 000 000 jaja koja su pelagijska i kojima su jedina zaštita vlastita opna i, naravno, velika brojnost.

Oslić se ponajviše lovi dubinskim parangalima i teškim dubinskim kančenicama, s udicama širine luka i do 20 milimetara, najuspješnije na svježu srdelu, cijelu ili u komadima.

Kančenica za oslića se u principu ne razlikuje od klasičnih dubinskih kančenica, pri čemu i ovdje, kao uostalom i svim ostalim tehnikama i pristupima, postoje varijacije na temu. Jedan od načina koji se pokazao vrlo lovnim podrazumijeva montažu prama preko žičanih odstojnika, tzv. ‘boom montaža’. Oko pola metra iznad olovnice, čija se težina u zavisnosti od lovne dubine kreće od 250 do 500 grama, preko odstojnika dužine 15 do 20 centimetara postavlja se prva prama promjera od 0,40 do 0,50 milimetara, duga oko 30 centimetara. Metar iznad prve prame se na isti način postavlja druga. Osnova predveza je najlonski monofil ili fluorokarbonska struna promjera 0,60 milimetara. Hod rotirajućih odstojnika se ograničava puškicama i perlama koje sprječavaju zaglavljivanje odstojnika na puškicama jer vezivanje graničnih čvorova bitno smanjuje nosivost cijelog sistema.

U noćnom lovu oslića je svjetlo od velike pomoći. Upotreba klasičnog ferala u lovu do šezdesetak metara dubine može bitno poboljšati rezultate. Za već dubine je praktičnije koristiti potopiva svjetleća tijela, poput svjetlećih olovnica, ‘flash’ lampi ili barem stroboskopskih ili starlite ampula, koje i u dnevnom ribolovu imaju privlačnu moć.

Griz oslića se najčešće očituje samo kao nagla promjena težine kojoj ne predstoji nikakvo probno povlačenje. U zavisnosti od opreme, batrganje koje slijedi će biti različitog intenziteta. Ukoliko se, primjerice, lovi krućim i kraćim štapovima s multiplikatorima na kojima je namotan najlonski monofil, batrganje će biti muklije, pri kačenju manjih primjeraka gotovo neosjetno. Ukoliko se pak lovi dužim štapovima osjetljivijih vrhova, progresivne akcije, uparenima s rolom na koju je namotana upredenica, tada će se svaki trzaj zakačene ribe jasno moći osjetiti.

Prilikom izvlačenja oslića nema neke velike kalkulacije. Najvažnije je ribu odlijepiti od dna i onemogućiti joj eventualno zavlačenje u nekakav potencijalni zadjev, što je uistinu vrlo rijetka situacija. Nakon što se riba odlijepila od dna, izvlačenje postaje rutinsko – konstantno namatanje usklađeno s nosivošću pribora i težinom ulova. Batrganja zakačene ribe, koja su u početku zapravo vrlo rijetka, postati će još rjeđa i slabija, tako da na površini u pravilu nema nikakvih iznenađenja. Tome svakako pogoduje i nagla ekspanzija unutarnjih organa do koje dolazi zbog promjene pritiska, a što osliću na površini onemogućuje svaki pokušaj otpora. Prihvat je ipak, pogotovo kod većih primjeraka, poželjno obaviti podmetačem, a vađenje udice, zbog oštrih zubiju, nekim prikladnim alatom poput disgorgera ili klasičnih pean-kliješta.

Zbog lako probavljivog mesa s malo masnoća, oslić je vrlo cijenjena i tražena riba, pogotovo u ishrani bolesnika ili male djece. Može se spravljati na razne načine, no najčešće se kuha ili suši, dok se manji primjerci prže.