PLAVA VRPCA VJESNIKA

Dok spašavaš ljude, ne osjećaš ni umor ni bol! Hrabri riječki pomorac opisao dramatičnu akciju spašavanja 92 života

Marinko Glavan

Foto: M. LEVAK

Foto: M. LEVAK

Tek kasnije, kad sam došao u kabinu, vidio sam da sam sav pun modrica i ogrebotina. Ali nije mi žao, važno je da su ljudi, među kojima je bilo puno djece, žena i starijih osoba, bili na sigurnom, rekao je Niko Peršić



Dok spašavaš ljude, ne osjećaš ni umor ni bol. Važno nam je bilo da te ljude prebacimo na sigurno, na naš brod, s njihove pretrpane jedrilice. I u tome smo uspjeli, sve smo ih žive ukrcali na palubu, dali im hranu, vodu. Tek kasnije, kad je sve završilo, kad sam došao u kabinu, vidio sam da sam sav pun modrica i ogrebotina. Ali nije mi žao, važno je da su ljudi, među kojima je bilo puno djece, žena i starijih osoba, završili na sigurnom, rekao je Niko Peršić, pomorac iz Rijeke koji je, zajedno s kolegom Andrijom Devićem iz Sukošana, osvojio najprestižniju nagradu za spašavanje ljudskih života na moru, Plavu vrpcu Vjesnika, čija je svečana dodjela održana u opatijskom hotelu Royal.


Dević nije prisustvovao dodjeli nagrade, jer ploviti se mora, pa je trenutno opet negdje na svjetskim morima, ali je putem videosnimke kratko prepričao akciju u kojoj je po noći i nevremenu ukrcavao ljude s pretrpane jedrilice na brzu brodicu i u više navrata ih prebacivao do broda, gdje ih je on na pilotskim ljestvama dočekivao, a neke od njih, u prvom redu malu djecu, i odnio ljestvama do palube broda “Laura Bassi”, istraživačkog broda iz Italije kojim su plovili prema istraživačkoj bazi na Antarktici.


Akcija se odigrala u Egejskom moru, a spasili su 92 ljudska života.


Problemi pomoraca




U pojedinačnoj konkurenciji, Plava vrpca je uručena Luki Krmiću iz Komina, drugom časniku palube na brodu Resstborg koji je rukovodio akcijom spašavanja kubanskih migranata u Meksičkom zaljevu.


– Bih li to učinio opet, bez obzira na sve? Ne razumijem kakvo je to pitanje. Učinio bih to bez razmišljanja, kratko je komentirao Krmić.


Dobitnike Plave vrpce u uvodu svečanosti pozdravile su predstavnice domaćina, zamjenica gradonačelnika Opatije Kristina Đukić i Izabela Linčić Mužić, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije.


– Nalazimo se u odabranom društvu koje je odabrano prema kriterijima izvrsnosti, profesionalnosti, hrabrosti i iznad svega ljudskosti, rekla je Linčić Mužić, ističući da i sama dolazi iz obitelji pomoraca u kojoj se s ponosom čuva i jedna Plava vrpca.



Nagrade je dobitnicima uručio Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.


– Sindikat pomoraca Hrvatske je samo formalno vlasnik Plave vrpce, koju je preuzeo 2012. godine, kad je gašenjem Vjesnika postojala ozbiljna opasnost da se Plava vrpca ugasi zajedno s dotadašnjim vlasnikom.


U stvarnosti Plava vrpca Vjesnika jest opće dobro i pripada svima nama kao brend koji imamo svetu obvezu očuvati za buduće generacije pomoraca.


Pomorska profesija jest hrvatska tradicija koju mladi ljudi prepoznaju, ona im je u genima, u krvi i nemamo razloga brinuti se za budućnost Hrvatske kao pomorske zemlje, nemamo razloga brinuti se za budućnost Plave vrpce Vjesnika. Dok je pomoraca, bit će i heroja, rekao je Melvan koji nije propustio spomenuti i probleme s kojima se pomorci susreću u svom poslu.


– Ratovi i ratne zone – pošteno rečeno svijetom su oduvijek bjesnili ratovi, samo su ovi današnji bliže europskim vratima. Brodski promet se ne obustavlja u ratnim zonama, a sigurnost broda i posade je uvijek u ugrozi. Pomorci u takvim zonama samo formalno imaju pravo izbora koje im omogućava Konvencija o radu pomoraca i Kolektivni ugovori.


No, može li se to zaista nazvati izborom kad je tu spoznaja da ćeš nakon eventualnog napuštanja broda prije ulaska u ratnu zonu teško više ikada zaploviti na toj kompaniji?


U shippingu nema sigurnog i stalnog zaposlenja. A rijetko ima izbora koji ti garantira sigurnost. To je život pomoraca, rekao je Melvan, upozorivši i na probleme piratstva, kriminalizacije pomoraca i izbjegličke krize u kojoj su pomorci najčešće oni koji prvi daju ruku pomoći izbjeglicama, što potvrđuje i ovogodišnja dodjela Plave vrpce.


Pomorska tradicija


– I tako u jeku tehnološkog napretka, potrebe smanjenja emisija ugljičnog dioksida, najavama brodova bez posade, pomorci se još uvijek nose s problemima koji su trebali ostati u povijesti: ratovima, piratstvom, kriminalizacijom i izbjegličkom krizom. Iako je teško pronaći logiku u tim činjenicama, pomorci – ta neuništiva i najvažnija karika svjetskog lanca opskrbe – opstaju, rade svoj posao profesionalno, a kad je potrebno spašavaju ljudske živote bez obzira na rasu, naciju ili vjeru.


Hrabrost, čovječnost i srčanost.


Ljubav i briga za očuvanje bogatstva i ljepote hrvatskog, sredozemnog i svjetskog mora i priobalja.


Njegovanje hrvatske pomorske tradicije.


Nemjerljiv doprinos hrvatskih pomoraca visokoj etici pomorskog poziva – to su riječi prepisane iz Pravilnika o dodjeli Plave vrpce Vjesnika, ali i mnogo više od toga – to je način života i rada hrvatskih pomoraca, rekao je Melvan.


U ime Odbora za dodjelu Plave vrpce okupljenima se obratio Alen Jugović, član Odbora i profesor riječkog Pomorskog fakulteta, kazavši da je odabir dobitnika i ove godine bio težak, jer svaki od nominiranih pothvata zaslužuje priznanje.


– Nema riječi kojima mogu dovoljno zahvaliti svakom pojedincu koji je hrabro priskočio u pomoć, često stavljajući vlastiti život i karijeru na kocku.


Ta njihova predanost nije samo čin hrabrosti, već i izraz humanosti i suosjećanja prema drugima. Stoga neka zahvalnice koje ćemo im danas podijeliti budu podsjetnik da čin ljubaznosti i hrabrosti može imati trajan i dubok utjecaj na živote drugih, rekao je Jugović.