Prije više od 80 godina stradao je brod »Paganini«, u vrlo tajnovitim okolnostima koje niti do danas nisu razjašnjene.
Službena verzija eksplozije, požara i potonuća bila je – sabotaža, no 28. ožujka 1941. godine, grčke novine objavile su da je brod torpedirala grčka podmornica.

Matična luka broda »Paganini« bila je – Rijeka, iako je sjedište brodara bilo u Napulju.

Na tom putovanju unajmilo ga je talijansko Ministarstvo rata. Brod je imao službeni kapacitet prijevoza od 58 putnika, ali tog dana, osim tereta u skladištima, na brodu je bilo najmanje 900 vojnika koje je trebalo prevesti u Albaniju. Uz »Paganini«, iz luke Bari je istovremeno isplovio i tanker »Pagano« te brod blizanac »Catalani«, u pratnji prastarog razarača »Nicola Fabrizi«, deklasiranog u torpiljarku.
Plovidba prema Draču bila je mirna, a onda, iznenada, oko pet sati, eksplozija na sredini broda. Razvija se požar. Iako je albanska obala blizu, nemirno more stvara probleme…

Istraga protiv riječkog kapetana

Kasnija istraga pokazuje da je eksplozija bila u skladištu broj dva i da je razlog – sabotaža. Kasnije je objavljena cijela serija dokumenata iz kojih je proizašlo da je pokrenuta istraga protiv riječkog zapovjednika broda kap. Marcella Bullija koji je bio i – uhićen. Optužba je bila: pomaganje u sabotaži jer je kao zapovjednik motornog broda, u vojnom konvoju, napustio komandu i brod u plamenu čime je znatno pridonio teškim posljedicama… Naravno da je takva optužba odgovarala talijanskoj mornarici, pa i vlasniku broda. Nema odgovornosti jer nije bilo tehničkih problema.

I dok je »Catalani« slijedio izviđački brod »Caron« u sigurne vode, »Fabrizi« je pregledao područje da se uvjeri da nema mina ili neprijateljskih podmornica. Nakon toga približio se na 20 metara od pramca broda »Paganini«, gdje se skupila velika većina ukrcanih; spustio je u more svoj čamac za spašavanje, manji čamac i dvije splavi »Carley«.

Na brodu u plamenu izbila je panika, koja je onemogućila spuštanje čamaca: dva su se razbila u pokušaju spuštanja, drugi su bili uništeni plamenom.

Civilima medalja za vojne zasluge

Gotovo tisuću ljudi bilo je u zamci; skakali su u more, ali vjetar i struja ih je brzo udaljavala od broda prema minskim poljima ili mrljama zapaljene nafte. »Fabrizi« je nakon toga došao uz bok broda »Paganini« – uspjeli su spasiti 437 brodolomaca, od kojih je većina bila ranjena ili opečena.
Neki članovi posade torpiljarke dobili su nakon toga brončanu medalju za vojne zasluge, iako su bili civilni članovi posade, za spašavanje, a među njima mehaničar Gastone Ghersinich (otac nepoznat, majka Antonia Ghersinich, rođen u Rijeci 20.2.1912.) te topnik Guerrino Giuricich (otac Marco, majka Domenica Busanicich, rođen u Puli 9.11.1914.).

Nakon potonuća, puna dva tjedna nema popisa stradalih: službena procjena je da je stradalo 219 ukrcanih, od čega 213 talijanskih vojnika i šest albanskih časnika. Na popisu je šest članova posade, svi iz Rijeke, odnosno Istre, a tri su živjela na Cresu, što se ne podudara s našim podacima.

Prema istraživanjima novinara pokazalo se da su oružje, mule, sijeno, prijevozna sredstva »pobacani« u skladišta i po palubi, da su čamci za spašavanje imali nedostatno kapaciteta, da su prolazi za brzo napuštanje broda bili preuski i zakrčeni, da nije bilo dovoljno prsluka za spašavanje te da nitko nije pokazao vojnicima način uporabe. Uz to, ukrcaj u luci Bari događao se u potpunoj zbrci: nije bilo popisa ukrcanih, neki vojnici koji su se trebali ukrcati na jedan drugi brod tijekom putovanja vlakom iskoristili su priliku otići pozdraviti svoje kod kuće te su zakasnili na svoj brod i ukrcali se na »Paganini«, drugi vojnik je sišao s vlaka i otišao po cigarete te je zakasnio na »Paganini«…

Uz to, rodbina stradalih dobila je od Povijesnog ureda ratne mornarice prijevod napisa u grčkim novinama »Eleftherion Vina« u kojem se tvrdi da je brod »Paganini« potopila – grčka podmornica!

Francuski hidroavion u olujnom moru

Ostaje tajna i kako je rodbina dobila 1942. godine razglednicu iz jednog mjesta u blizini Caserte, od vojnika koji je – stradao na brodu. Potvrđeno je da je rukopis autentičan… Zanimljivo je da se, dvije godine kasnije, 2. prosinca 1942. godine, među stradalima na brodu blizancu »Puccini« nalazi i kap. Marcello Bulli (pok. Giovanni), kapetan duge plovidbe iz Rijeke.

No, vratimo se malo u povijest broda: 21. siječnja 1935. godine »Paganini« je plovio za Bari kad je dobio obavijest da se francuski hidroavion Normandije (Air France, pilot Leclair) na letu iz Sajgona za Marseille morao spustiti u olujno more oko 30 milja jugozapadno od rta Santa Maria di Leuca, ulaza u Jadran. »Paganini« je bio najbliži brod te je ploveći punom brzinom došao do zrakoplova prije zalaska sunca. Posada uspijeva spasiti tri putnika, tri člana posade, vreće s poštom i prtljagu putnika te, unatoč velikim valovima, uzeti u tegalj zrakoplov. Tegalj je prekinut, u dogovoru s pilotom, zbog loših vremenskih uvjeta. »Paganini« je zakasnio u Bari punih 19 sati. Zapovjednik dobiva visoka francuska i talijanska odlikovanja, a 31 član posade, uglavnom iz Rijeke i Istre, dobiva deset tisuća lira koje je trebalo podijeliti u odnosu prema angažmanu u spašavanju.

Početkom 1937. godine brodar Tirrenia iz Napulja preuzima sve brodove riječke Adrije. »Paganini« je u najmu Ministarstva komunikacija i plovi na liniji br. 32: Rijeka-Venezia-Ancona-Bari-Catania-Malta-Messina-Palermo-Napoli-Livorno-Genova-Imperia-Marseilles-Barcelona-Tarragona, Valencia-Rijeka.
Dužina linije: 3.997 nautičkih milja. Početkom rata ta je linija ukinuta, brod prelazi pod Ministarstvo mornarice, te je korišten za prijevoz trupaca u Albaniju. Sredinom ljeta 1940. godine u Tarantu se brod priprema za prihvat stotina vojnika, smještaj za životinje te je naoružan topom 120/45 mm na krmi te s dva protuavionska mitraljeza 13,2 mm, na krovu mosta.