Možda tema baš nije za ovo mjesto, ali je itekako morska. Bez obzira na to kuda kročili u ovom našem primorskom i otočnom prostoru, more nam je neminovnost. Prolazimo pokraj njega, viđamo ga s manje ili veće udaljenosti, često uživamo u pogledu na more sa svog prozora ili balkona. U toplijem dijeli godine često smo na moru, ako ne u plovidbi, onda barem na kupanju. Poznajem ljude kojima šetnja do mora i uz more čini dnevni ritual, ljeti i zimi. Ponekad uz jutarnju kavu, pa i rakijicu, u nekoj lučici ili baraki što služi za spremište opreme i ribolovnog alata. S pogledom na barke vezane tu, metar pred nama.

Mnogima od nas barka je u moru kroz čitavu godinu, izvlačimo je na suho samo na nekoliko dana radi čišćenja obraštaja na podvodnom dijeli i nanošenja novog »kopera«, odnosno premazivanja antivegetativnom bojom. Vlasnici drvenih barki imaju dosta više posla, oni moraju čitavu piturati, a prethodno je pripremiti za taj posao, očistiti, »ošlajfati«, kalafatati… Za iskusne taj ozbiljan posao predstavlja rutinu, ali traži vremena i novaca. Ne treba zato čuditi što su dominaciju davno preuzela plastična plovila. K tome, rijetki na našoj obali danas se bave drvenom brodogradnjom.

Za ozbiljne i savjesne vlasnike cjelogodišnji boravak barke u moru puno je više od ljetne plovidbe i pripreme za ljeto. Jednako je važna, ako ne i važnija priprema plovila za zimovanje u moru. Nije dovoljno samo je dobro vezati, zaključati zatvorene prostore ako ih ima, i – prekriti ceradom. Puno je poslova što ih treba napraviti upravo u ovom dijelu godine, da bi barka sigurno prezimila i u kvalitetnom stanju dočekala proljeće, odnosno prvu plovidbu u novoj sezoni. Misliti treba na mnoge sitnice!

Korozija svega metalnoga

Prva je stvar zatvaranje svih ventila za morsku vodu. To je dobro činiti i u sezoni plovidbe, dok je u zimskim mjesecima obvezno. Uslijed niskih temperatura i smrzavanja neka od cijevi tijekom zime može puknuti i u trenu more počinje ulaziti u plovilo. Rezultat toga je znan – potapanje. Također, a znam da mnogi to ne rade, spremnik goriva trebalo bi napuniti do vrha. Time se sprečava korozija njegove unutrašnjosti, a to može rezultirati problemima u radu motora, pa čak i propuštanjem spremnika. Na isti način moraju biti napunjeni i spremnici za vodu. Ako su puni, manja je vjerojatnost da se voda u njima smrzne. Mogu se koristiti i posebna sredstva za sprečavanje smrzavanja, ona koja nisu otrovna. Od smrzavanja slatke vode plovilo se može zaštititi i na drugi, složeniji način. Isprazni se kompletan sustav slatke vode – svi spremnici, cijevi, ekspanzijske posude, bojler i armature.

Po završetku sezone čitavo plovilo mora se temeljito isprati slatkom vodom. Sol iz mora uzrokuje brzo propadanje i hrđanje metalnih dijelova. Posebno je važna desalinizacija sidrenog lanca. Slan i vlažan počinje hrđati, njegova prekidna sila se smanjuje. Svi konopi također moraju biti odsoljeni. Najjednostavnije je potopiti ih u slatku vodu i ostaviti neko vrijeme. Poželjno je nekoliko puta promijeniti vodu. Jasno, potom ih treba osušiti, ne spremati mokre ili vlažne.

Baterije – potencijalna opasnost

Za zimovanja u moru, ali i na kopnu, posebno su osjetljive baterije. Mnogo puta izbijali su požari na plovilima, ponekad i u marinama s velikom štetom, upravo zbog baterija. To znamo, baterije se postupno prazne i kada su isključenje, kada nitko ne troši struju iz njih. Zato treba češće provjeravati njihovo stanje, jer ako se prekomjerno isprazne, uništit će se i treba kupovati nove. Barem jednom mjesečno bateriju, odnosno baterije na većem plovilu, trebalo bi puniti. Kontakte treba očistiti i zaštititi, te redovito kontrolirati, preko neispravnih kontakata može doći do samouključenja nekih uređaja i neželjenih, često i teških posljedica. Ako se baterije pune preko solarnih panela još je važnija njihova redovita kontrola i dolijevanje destilirane vode.

Motor bi trebalo pokrenuti barem jednom mjesečno i ostaviti ga da radi tridesetak minuta, pa i duže. Time se osigurava podmazivanje unutarnjih površina. koje su izložene utjecaju vlage i soli iz zraka. Za vrijeme rada motora ispariti će vlaga što se s vremenom nakupila u njemu. Vanjsku površinu motora poželjno je oprati slatkom vodom, da se odstrani sol što se na njemu nakupila. Zatim se osuši i zaštiti sprejom protiv korozije. I ulje motora treba provjeriti i po potrebi promijeniti. Nadalje, treba kontrolirati rashladnu tekućinu i, po potrebi, dodati antifriz. Preporuča se, ako je to moguće, hladnjake isprati slatkom vodom. Važno je provjeriti razinu ulja u pogonskoj nozi ili mjenjaču. Mehanizam za upravljanje treba obvezno očistiti od prljavštine i podmazivanjem zaštititi od utjecaja vlage. Od korozije se moraju zaštititi svi električni kontakti, jer upravo su loši kontakti i instalacije najčešći uzročnici izbijanja požara. Upravo zbog opasnosti od požara poželjno je ugraditi automatski aparat za njegovo gašenje. Mjesta instalacije trebala bi se nalaziti u strojarnici, te u blizini glavnih električnih komponenti, kao što su punjač baterija ili ploča s osiguračima.

Vlaga i sol najveći su neprijatelji i unutrašnjosti plovila. Nebriga za taj prostor brzo će dovesti do stvaranja plijesni i korodiranja svega metalnoga. Srećom, suvremena tehnologija nudi mnoga efikasna sredstva zaštite. Nešto se zaštićuje fizički, a ponešto kemijski. To, međutim, ne znači da nije potrebna povremena provjera i prozračivanje. Bez čovjeka – ništa!

I za kraj ono s čime sam počeo – konopi, privez plovila. Brod mora biti vezan sigurno i na odgovarajućoj udaljenosti od kopna i susjednih plovila, posebno ako lučica, ili drugo mjesto zimovanja, nije dobro zaštićeno od vjetra i valova. Oštećene konope treba zamijeniti, ne smijemo se pouzdati u onu »izdržati će do proljeća«. Isto tako debljina konopa mora biti primjerena veličini plovila.

Plava riba normalno se lovi

Danas nisam namjeravao pisati o ribarstvu ali, očito, moram. Imao sam telefonski poziv prodavača s opatijske ribarnice. Žale se, kažu da dolaze kupci i prigovaraju, »kako mogu prodavati plavu ribu, kada je zabranjen njen ribolov…«

Zato ponavljam što sam napisao prije nekoliko dana, ribolov je djelomično zabranjen. Svježe plave ribe ima u prodaji, i bit će je za čitava ovog mraka, odnosno za trajanja zabrane do 15. studenoga. Zabranom ribolova, preciznije rada s okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom, obuhvaćeno je pet lokaliteta od Istre do srednjeg Jadrana. Neka područja zabrane su veća, neka mala. Važno je, međutim, istaknuti da lov plave ribe nije zabranjen, da svi brodovi normalno rade, samo im je radni prostor malo ograničen.