Blagodati i opasnosti

Sunčanje – samo u sigurnim uvjetima

Margareta Bego, mag. pharm

Određeni lijekovi mogu uzrokovati reakciju na koži izloženoj suncu i oštetiti je



Usprkos svim blagodatima sunca, važno je osvijestiti i njegove štetne učinke kako bismo se mogli zaštiti i pravovremeno ih spriječiti. Uz povećan rizik od melanoma kod prekomjernog izlaganja UV zračenju, potrebno je znati da određeni lijekovi ili druge tvari koje koristimo tijekom izlaganja suncu mogu štetiti koži uzrokujući reakcije fotoosjetljivosti.


Pojam fotoosjetljivosti označava pojačanu osjetljivost ili abnormalni odgovor kože na sunčevu svjetlost, koja nastaje zbog interakcije UV zračenja i određenih kemijskih tvari prisutnih u koži. Te tvari nazivamo fotosenzibilizirajućim tvarima, a u kožu mogu dospjeti putem krvotoka (npr. lijekovi primijenjeni kroz usta ili injekcijom) ili nakon primjene na kožu (poput lijekova u obliku krema, masti ili gelova, kozmetičkih pripravaka ili biljnih preparata). Pojavu reakcije fotoosjetljivosti karakterizira crvenilo kože vrlo slično opeklinama od sunca. Do nje može doći samo ako su prisutna oba agensa – primijenjena fotosenzibilizirajuća tvar i sunčevo zračenje. Prema mehanizmu nastanka razlikujemo dvije vrste reakcija fotoosjetljivosti: fototoksične i fotoalergijske reakcije.


Fototoksične reakcije




Ovaj tip reakcija nastaje kada kemijska tvar (lijek) nakon aktivacije UV zračenjem uzrokuje oštećenje kože koje izgleda poput jake opekline od sunca i nastaje prilično brzo (nekoliko minuta do nekoliko sati) nakon izlaganja UV zračenju. Zahvaćeno područje kože uglavnom se podudara s područjem koje je bilo izloženo suncu. Reakcija se smiruje nakon što se lijek eliminira iz tijela. S fototoksičnošću se najčešće povezuju valne duljine UVA zračenja (320-400 nm), iako za pojedine tvari pojavi fototoksične reakcije mogu pridonijeti i UVB zračenje ili vidljivo svjetlo.



Primjeri djelatnih tvari u lijekovima koje mogu uzrokovati reakciju fotoosjetljivosti (djelatna tvar navodi se na pakiranju odmah ispod naziva lijeka)Lijekovi za srce: amiodaron, nifedipin, diltiazem, kinidinLijekovi za liječenje zloćudnih bolesti (citostatici): doksorubicin, erlotinib, vandetanib, vemurafenib, imatinib, 5-fluorouracil, vinblastin, dakarbazinLijekovi za liječenje gljivičnih infekcija (bolesti): vorikonazol, grizeofulvinLijekovi protiv alergija (osobito oni koji se primjenjuju na koži, u obliku kreme, gela i dr.): kloropiramin, difenhidramin, dimenhidrinatLijekovi protiv bolova i upala: ibuprofen, ketoprofen (osobito kada se primjenjuje na koži), naproksenLijekovi za liječenje šećerne bolesti: klorpropamid, glibenklamidDiuretici: furosemid, hidroklorotiazidLijekovi za liječenje kožnih poremećaja i/ili akni: izotretinoin, acitretin, psoralen, tazaroten, tretinoin, kombinacija klindamicina i benzoilperoksida, adapalenPsihijatrijski lijekovi: klorpromazin, levomepromazin, dezipramin, imipramin, maprotilin, citalopram Antimikrobni lijekovi: tetraciklin, doksiciklin, fluorokinoloni, ciprofloksacin, kombinacija sulfametoksazola i trimetoprima, dapson, izoniazidBiljni lijekovi: gospina travaDetaljan popis lijekova s nuspojavama fotoosjetljivosti možete pronaći na internetskim stranicama HALMED-a.


Fotoalergijske reakcije


Za razliku od fototoksičnih reakcija, pojava fotoalergijskih reakcija je rjeđa te je u nju uključen i naš imunosni sustav. UV zračenje mijenja strukturu fotosenzibilizirajuće tvari, koju stanice imunosnog sustava prepoznaju kao stranu tvar i pokreću upalni odgovor da se ona eliminira. Fotoalergijske reakcije mogu nastati i 72 sata nakon što smo bili izloženi UV zračenju. Reakcija kože sliči ekcemu, i ako potraje duže, može se protezati i na područjima kože koja nisu bila izložena UV zračenju. Oporavak nakon fotoalergijske reakcije znatno je sporiji.


Važno je napomenuti da se reakcije fotoosjetljivosti neće dogoditi u svih osoba koje primjenjuju neku od fotosenzibilizirajućih tvari. Njihova pojava ovisi o mnoštvu čimbenika kao što su doza primijenjene tvari, intenzitet određene valne duljine svjetlosti, tip kože, primjena sredstava za zaštitu od sunca i dr.


Hiperpigmentacije


Nakon povlačenja simptoma fototoksične reakcije na zahvaćenim mjestima kože mogu zaostati hiperpigmentacijske mrlje (zatamnjenja kože), kao posljedica dugotrajnog izlaganja UV zračenju i visoke doze lijeka. Hiperpigmentacija se rijetko javlja nakon fotoalergijskih reakcija.


Lijekovi koji mogu uzrokovati reakcije


Prvi korak u sprječavanju nastanka reakcija fotoosjetljivosti izazvane lijekovima je prepoznavanje onih lijekova koji bi je mogli uzrokovati. Za lijekove koji dospijevaju u kožu putem krvotoka ili penetracijom nakon primjene na kožu provode se ispitivanja njihovog fototoksičnog potencijala. Ako se u tim ispitivanjima otkriju potencijalni štetni učinci za kožu, prije davanja odobrenja takvom lijeku u Uputu o lijeku navest će se odgovarajuća upozorenja i mjere opreza. Prije primjene bilo kojeg lijeka, stoga je vrlo važno pažljivo pročitati Uputu o lijeku i savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom u slučaju bilo kakvih nejasnoća. Osim Upute o lijeku koja je priložena u papirnatom obliku u svakom pakiranju lijeka, ona se može pronaći i u elektroničkom obliku na web stranicama Agencije za lijekove i medicinske proizvode (www.halmed.hr).



Koristeći proizvode za zaštitu od sunca smatramo da smo zaštićeni od štetnog djelovanja UV zraka. No, čak i preparati za zaštitu od sunca (ako sadrže fotosenzibilizirajuće tvari kao što su paraaminobenzojeva kiselina, cinamati, benzofenoni, salicilati, oksibenzon ili cikloheksanol) mogu izazvati fotoalergijske reakcije. Stoga je potrebno pažljivo birati preparate za zaštitu od sunca.



Mjere opreza najčešće uključuju prekid primjene lijeka u slučaju pojave takve reakcije te mjere zaštite od UV zračenja. U većine bolesnika, oporavak započinje vrlo brzo nakon prestanka primjene lijeka. Međutim, ovisno o vremenu zadržavanja lijeka u tijelu, reakcija može i potrajati. Mjere zaštite od sunca obuhvaćaju izbjegavanje izlaganja suncu, korištenje preparata za zaštitu od sunca s visokim zaštitnim faktorom te zaštitu odgovarajućom odjećom.


Ako su se već pojavile kožne reakcije, potrebno je obratiti se svom liječniku. Vlažni hladni oblozi mogu ublažiti crvenilo i žarenje, a antihistaminici svrbež kože. U težim slučajevima, liječnik vam može propisati kortikosteroidne lijekove za kratkotrajnu primjenu.



Sigurnost korisnika zdravstvenog sustava jedna je od prvorazrednih tema ne samo u Europskim nego u svim razvijenim zemljama svijeta, a lijekovi i medicinski proizvodi imaju iznimno važnu ulogu u zaštiti zdravlja i liječenju. Briga o lijekovima i medicinskih proizvodima na hrvatskom tržištu odgovorna je zadaća koju već 11 godina predano obavlja Agencija za lijekove i medicinske proizvode – HALMED. U želji da svim zainteresiranim korisnicima ponudimo što bolji uvid u informacije o primjeni lijekova, njihovoj djelotvornosti, mogućim nuspojavama te drugim važnih sigurnosnim informacijama, Novi list i HALMED pokreću edukativnu kampanju s temama od interesa za korisnike i pacijente. Brojne teme od interesa za javno i osobno zdravlje korisnika lijekova donijet ćemo na stranicama priloga Živjeti zdravo, na stranicama Novog lista u posebnoj rubrici Zdravlje, te na portalu Novoga lista kako bismo što više informacija učinili dostupnima svima.



U slučaju bilo koje nuspojave na lijek, što uključuje i navedene kožne reakcije, korisnik lijeka treba obavijestiti svog liječnika ili ljekarnika. Korisnik lijeka može i izravno o svim sumnjama na nuspojave lijekova pisano izvijestiti Agenciju putem On-line aplikacije za prijavu nuspojava.