Žuta boja proljeća sve nas obraduje nagovještajem predstojećih sunčanih dana, balkona punih cvijeća, vrtova s prvim svježim povrćem i kokošinjaca punih mekih žutih pilića.

Žuta boja jedan je od simbola veselja, pa zašto je onda ne bismo uklopili i u svoje vrtove i balkonske aranžmane. Oni koji se bave nekretninama kažu kako se i one bolje prodaju ako je oko njih posađeno cvijeće žute boje, a ako sada u potrazi za šparogama prošetamo šumom, primijetit ćemo da je i ona puna žutog proljetnog cvijeća.

Kao i kod drugih boja, ne valja sa žutim ni pretjerati, ali bez žute će svaki cvjetni aranžman biti pomalo dosadan. Dakle, najprije treba isplanirati gdje i koliko žute boje ćemo uklopiti u naše cvijetnjake i na balkone. Kod sadnje cvijeća moramo planirati i njihove potrebe za suncem. Ako se odlučimo za sadnju na položajima, izrazito izloženima suncu, odabir cvijeća bit će veći od vrsta koje sadimo na sjenovita ili polusjenovita mjesta, premda ne mora značiti da će nužno biti i ljepši.

Morat ćemo uzeti u obzir i zahtjeve pojedinih cvjetnica za vodom. Visina i razrastanje u prostoru bit će još jedna od odlučujućih determinanti gdje i što saditi.

Foto: iStock

Neodoljivo žuto cvijeće kao savršen ukras

Kada smo o svemu tome promislili, biljke će trebati i prihraniti, ali ne odmah kada smo ih zasadili ako smo koristili kvalitetnu zemlju. No, ako je supstrat za sadnju slabije hranjivosti, odmah moramo početi s prihranom. U početku slabijom, a kako biljke budu sve više rasle, sve češćom prihranom.

Od samog početka poželjno je otkinuti ocvale cvjetove, jer ćemo tako pospješiti stvaranje novih cvjetnih pupoljaka. Krajem ljeta biljkama dodajemo gnojivo pri svakom zalijevanju, jer samo je tako moguće imati raskošno cvjetajuće biljke sve do prvih jesenskih mrazova.

Cvjetnicama koje stvaraju cvjetne slapove, poželjno je, kad su biljke već dobro ukorijenjene i počinju brzo rasti, otkinuti vegetativne vrhove na izbojcima, čime potičemo stvaranje mnoštva bočnih izbojaka koji će pridonijeti raskošnom izgledu biljaka i njihovoj bogatijoj cvatnji.
Najčešće proljetno i ljetno cvijeće koje ukrašava cvjetne gredice, ujedno dolazi i u žutoj varijanti, što nam olakšava izbor. Takve su vrste primjerice: cinija, dalija, djevojačko oko, dragoljub, gazanija, kadifica, karanfil, vodenika, neven, prkos, zijevalica, dalija, gladiola, begonija i naravno, ruža.

Foto: iStock

O tome koliko su nam važne boje najbolje govori podatak da više od 80 % informacija u svakodnevnom životu primamo osjetilom vida. Zato nam se neki vrtovi tako iz preve dopadnu, a drugi su nam monotoni ili dosadni. Boja je uvijek bila jedna od najvažnijih komponenata u slaganju biljnog materijala. To se posebno odnosi na kreiranje cvjetnih gredica koje je praktički nemoguće zamisliti bez atraktivnih boja. Takozvani krug boja jasno nam pokazuje da se žuta slaže s gotovo svakom drugom bojom.

Tri do pet susjednih boja na krugu boja stvara harmoniju jer su sve boje u određenom skladu. Primjerice, u slučaju da je ljubičasta vaša omiljena boja, moguće je složiti cvjetnu gredicu kojom će dominirati plavo, plavoljubičasto, ljubičasto i ružičasto cvijeće. Slično je i sa žutom bojom.

Komplementarna shema je živahnija jer označava slaganje boja koje se nalaze nasuprot jedna drugoj u krugu boja (crvena i zelena, žuta i ljubičasta te narančasta i plava). Na taj način najbolje se ističe kontrast među njima i unosi određena dinamika u vrt. Tako se kontrast može istaknuti sadnjom plave lobelije s narančastim nevenom ili svijetloplave nemofile s narančastim kalifornijskim makom. Još veći kontrast se može postići korištenjem snažnijih varijacija boja, recimo jarkožute medvjetke i tamnoplavog anagalisa.

Žuto cvijeće za toplinu vrta i balkona

Boje se razlikuju i po osjećaju topline, pa tako boje kao što su žuta, crvena ili narančasta percipiramo kao tople, a plavu, ljubičastu, zelenu ili bijelu kao hladne. Tople su boje sunca i vatre, a hladne vode i leda. Hladnije boje u vrtu stvaraju smirujuću atmosferu, dok toplije boje stvaraju dinamiku u vrtu. Te osobine biljaka utječu i na percepciju udaljenosti.

Tako hladnije boje djeluju kao da su udaljenije, pa vizualno čine vrt većim. S druge strane, toplije boje se čine bližima, pa samim time i prostor doživljavamo manjim. Evo prijedloga nekoliko žutih vrsta cvjetnica za vaš topli doživljaj vrta ili balkona.

Neven (Calendula officinalis) čiji cvjetovi se mogu koristiti i za dekoriranje ljetnih salata, traži dobro osunčan položaj i dobro podnosi manjak vlage u tlu. Cvjeta do duboko u jesen s obzirom na to da podnosi temperature do -2°C.

Foto: iStock

Niska kadifica (Tagetes patula), visoka do 30-tak cm, u bojama od svijetložute, žute, preko narančaste i smeđocrvene do smeđe, cvate tijekom cijelog ljeta na dobro osunčanom položaju i podnose i sušnije uvjete.

Suncokret (Helianthus annuus) je najčešće jasno žutih cvjetova, ali mogu biti i limunžuti, narančasti, brončani, crveni ili rijetko kad ljubičasti, dok su cjevasti cvjetovi koji tvore središnji disk žuti, smeđi ili purpurni, kod nekih kultivara čak zeleni. Uzgaja se na otvorenom, ali i u zaštićenim prostorima za rez, te kao cvatuća lončanica za što se koriste kultivari niskog rasta. Traži izrazito puno sunca, a kod natapanja je potrebno izbjeći prekomjerno močenje supstrata te pustiti da se supstrat umjereno prosuši.

Foto: iStock

Lijepa kata (Callistephus chinensis) može biti niskog i visokog rasta, do 70 cm, ali za sadnju u balkonske i prozorske sandučiće koriste se patuljasti kultivari visine do 15 cm. Cvjeta u velikom rasponu boja od bijele, žute, ružičaste, crvene, ljubičaste i plave, a ima čak i dvobojnih. Cvate cijelo ljeto i početkom jeseni na sunčanom položaju i uz puno hraniva i redovito navodnjavanje.

Dragoljub (Tropaeloum majus) se pojavljuje kao niska biljka jastučastog rasta i kao puzavac. U oba slučaja vrsta je pogodna za uzgoj u balkonskim posudama. Cvjetovi su ljevkasto zvonoliki, od limunžute preko intenzivno žute do narančaste, crvene, tamnocrvene do skoro smeđe boje, jednostavni ili puni. Mladi listovi mogu se koristiti za salatu, a cvjetni pupovi kao kapari. Za rast treba propustan supstrat umjerene količine hraniva i dosta sunca. Cvate cijelo ljeto.

Foto: iStock

Cinija (Zinnia elegans) cvjeta u širokom rasponu boja od bijele, svijetložute, žute, narančaste, ružičaste, crvene, do ljubičaste boje. Uspijeva na sunčanom, toplom, zaštićenom položaju, a za uspješan rast trebaju dovoljne količine vode. Uzgaja se i na balkonima i terasama.

Pijetlova krijesta (Celosia argentea var. cristata) uspravnog je rasta visine 30-45 cm. Cvat podsjeća na metlicu, a cvate tijekom cijelog ljeta u žutoj, narančastoj, crvenoj, ružičastoj i ljubičastoj boji. Cvatovi su pogodni i za sušenje.

Crnooka Suzana (Thunbergia alata) rijetko se uzgaja, premda se radi o vrlo lijepoj i staroj ukrasnoj biljnoj vrsti. Penjačica je, intenzivno žutih cvjetova s tamnim središtem.

Prkos (Portulaca grandiflora) je zbog sitnog sjemena preporučjivo posijati na stalno mjesto. Cvijet je velik, jednostruk ili višestruk, a pojavljuje se u svim nijansama boja od žarkih do pastelnih, bijelih, žutih, narančastih, ružičastih, crvenih, ljubičastih. Cvate od početka ljeta do početka jeseni uz obilje sunca i vode, ali u dobro dreniranom supstratu.

Foto: iStock

Žuta boja cvijeća pobuđuje osjećaj sreće, blagostanja i optimizma te stimulira intelekt na pozitivno i kreativno razmišljanje. Onome kome ga pošaljete govori o nadi, prijateljstvu i istini. Ali, ne svaka vrsta cvijeća. Tako žuti zumbuli predstavljaju ljubomoru i zavist. Žuti lotosov cvijet označava prosvjetljenje i često se koristi uz Budin lik. Žuti karanfil prenosi poruku razočaranosti. Žuta ruža označava strast. Žuta cinija predstavlja podsjetnik na lijepe uspomene. Žuto proljetno cvijeće u vrijeme Uskrsa simbol je ponovnog rađanja i sjaja.

Žuto cvijeće se daruje mentorima i kolegama s posla, jer predstavlja i platonsku ljubav, istinu, poštovanje i suosjećajnost. Buket žutog cvijeća označava i ponos i nadu, pa ga je dobro darovati kao čestitku za uspjeh na profesionalnom planu.