Vaša kronološka dob može biti 65 godina, ali vaš mozak bi se mogao ponašati desetljeće mlađe – ili starije – ovisno o vašim životnim navikama i iskustvima. Tako počinje poruka nove studije istraživača američkog Sveučilišta u Floridi (FU), koji su otkrili da su optimizam, dobar san, podrška okoline i drugi pozitivni faktori snažno povezani sa zdravijim mozgom. Iako se čini da nisu rekli ništa senzacionalno, eksperti američkog sveučilišta pune dvije godine pratili su preko stotinu osoba zrelije dobi i prikupljali podatke snimkama magnetske rezonance (MRI) mozgova.

Nalazi sugeriraju da način na koji ljudi žive i nose se sa stresom može mjerljivo utjecati na tempo starenja mozga, čak i kod onih koji žive s kroničnom boli.

– To su faktori nad kojima ljudi mogu imati određenu razinu kontrole, rekao je dr. sc. Jared Tanner,  istraživač i izvanredni profesor kliničke i zdravstvene psihologije na Sveučilištu Florida koji je pomogao u vođenju nove studije.

– Možete naučiti kako drugačije percipirati stres, loš san vrlo lako može se liječiti a optimizam se može prakticirati, nabraja Tanner.

Dvogodišnje istraživanje pratilo je 128 odraslih osoba srednje i starije dobi, većinom s kroničnom mišićno-koštanom boli povezanom s osteoartritisom koljena ili s rizikom od te bolesti. Koristeći MRI snimke analizirane sustavom strojnog učenja, tim je procijenio “dob mozga” svakog sudionika i usporedio je s njihovom stvarnom kronološkom dobi. Ova razlika u dobi mozga između njih poslužila je kao mjera zdravlja cijelog mozga.

Stresni čimbenici poput kronične boli, niskih prihoda, nižeg obrazovanja i drugih društvenih rizika bili su apriori povezani sa starijim stanjem mozga. No, ustanovilo se da te kritične veze s vremenom mogu imati sve manji i manji štetni učinak. Ono što se jasnije isticalo bili su zaštitni elementi, poput okrepljujućeg sna, održavanja zdrave težine, nošenje sa stresom, izbjegavanja konzumacije duhana i održavanje dobrih međuljudskih odnosa i veza.

Sudionici studije koji su prijavili najviše zaštitnih čimbenika imali su mozgove osam godina mlađe od svoje kronološke dobi na početku studije, a njihovi su mozgovi sporije starili tijekom sljedeće dvije godine.

Foto: Pexels / Cottonbro studio

– Poruka je dosljedna u svim našim studijama, ponašanja koja promiču zdravlje nisu povezana samo s manjom boli i boljim fizičkim funkcioniranjem, već se čini da zapravo dodatno jačaju zdravlje na biološki značajnoj razini, rekla je Kimberly Sibille, dr. sc., izvanredna profesorica fizikalne medicine i rehabilitacije na Sveučilištu Floride i viša autorica izvješća.

Sibille i Tanner, zajedno s kolegama s Sveučilišta Floride i drugih institucija, objavili su svoja otkrića u časopisu Brain Communications.

Znanstvenici već dugo znaju da su stariji mozgovi osjetljiviji na probleme poput gubitka pamćenja, demencije i Alzheimerove bolesti. Tradicionalno, istraživanje mozga usredotočilo se na pojedinačne segmente. No, budući da bol, stres i životna iskustva utječu na mnoge dijelove mozga odjednom, razlika u dobi mozga – jazu između dobi osobe i koliko stari njezin mozak prema analiziranim snimkama pruža jedinstvenu sliku stanja cijelog mozga čovjeka.

Iako se studija usredotočila na ljude koji žive s kroničnom boli, vjerojatno je da čimbenici poput nižeg stresa, socijalne podrške i kvalitetnog sna usporavaju starenje mozga i kod drugih populacija

– Doslovno za svaki dodatni faktor koji potiče zdravlje postoje neki dokazi o neurobiološkoj koristi. Naši nalazi podržavaju sve veći broj dokaza da je način života lijek, zaključila je Sibille u istraživanju Sveučilišta u Floridi.